{"id":2685,"date":"2020-04-01T07:24:25","date_gmt":"2020-04-01T07:24:25","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=2685"},"modified":"2020-04-01T07:24:27","modified_gmt":"2020-04-01T07:24:27","slug":"covid-19-implikasaun-sira-ba-tulun-australia-nian-australian-aid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/04\/01\/covid-19-implikasaun-sira-ba-tulun-australia-nian-australian-aid\/","title":{"rendered":"COVID-19: Implikasaun Sira ba Tulun Australia Nian (Australian Aid)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>By Stephen Howes<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>La iha parte hosi moris Australian nian ruma mak la hetan efeitu hosi pandemik\nne\u2019ebe akontese dadaun. Iha artikel ne\u2019e implikasaun bot balun mak akontese ba\ntulun Australia nian (Australian Aid).<\/p>\n\n\n\n<p>Atu hahu, pandemik ida ne\u2019e no konsequensia ekonomi mak akontese tau\norsamentu ba tulun nian iha anin leten. Nia rezultadu ikus susar atu hatene.\nIha parte ida, sei iha presaun tun makas kona ba volume tulun nian. Rendementu\ndomestiku sei fraku, deficit sei bot, presaun ba gastus domestiku nian mos bot.\nOrsamentu ba tulun Australia nian sei hetan redusaun. Iha parte seluk, se\nakontese situasaun seriu ruma iha nasaun vizinho sira, iha Pacifik ka iha\nSudeste Asiatiku, iha Australia sei iha hanoin katak ita presija fo apoio bot\nliu, hanesan ita halo ona iha dezastre naturais. Trajiku duni \u2013 no bele\nposivel, se akontese nune\u2019e \u2013 rezultadu hirak ne\u2019e bele sai baze hodi hases\nhanoin atu koa orsamentu ba tulun nian, no dala ruma bele hasae. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Insidentalmente, maski Orsamentu Annual Australia nian muda tiha ona ba\nOutubru, maibe seiduak klaru saida ninia signifikadu ba tulun Australia nian.\nDala ruma seiduak iha desizaun ruma mak foti ona kona ba volume tulun Australia\nnian to\u2019o tempu ne\u2019eba; maibe governo, loloos ne\u2019e la presija orsamentu ida\nhodi halo gastu uituan deit ba fo tulun \u2013 governo bele fo orden deit. Ida ne\u2019e sei\nloke posibilidade atu orsamentu ba tulun bele hetan koa nonook deit, buat ida\nmak sai preokupasaun. <\/p>\n\n\n\n<p>Preokupasaun ida ne\u2019e bele haree nudar apoio ba konkluzaun sei diak liu atu\niha estratejia tulun foun (politika dezenvolvimentu), mak iha preparasaun tiha\nona hosi kedas tinan ida liuba, bele finaliza iha fulan balun tuir mai:\nbainhira la iha orsamentu atu orienta programa tulun Australia nian entaun\nhusik ba diak liu iha netik stratejia ida. Maibe ida ne\u2019e bele sai erru ida.\nInserteza hanesan mak halo buat ne\u2019e sai nesesariu hodi muda orsamentu hodi\nhalo forte liutan hanoin ida atu tahan estratejia multi-anum nian. Ita,\nsimplismente la hatene mundo ne\u2019e atu sai oinsa bainhira ita to\u2019o ona rohan\nhosi krizi ida ita hasoru dadaun. Bainhira ita to\u2019o, ita sei foka ba saida mak\niha oin, no agora dadaun. Presija iha jestaun ba krizi, ne\u2019e permanente.<\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira to\u2019o ba iha nesesidade atu iha estratejia foun ida, COVID-19 sei\ninfluensia ita atu haree sasan sira seluk. Ba desizaun hotu-hotu hosi governu\nrelasiona ho tulun Australia nian ba tinan hirak liuba, gastus hosi orsamentu ba\nsauda nian mak hetan koa sai nudar preokupasaun bot. Sei ridikulu uituan atu\nsujere katak tulun hosi Australia nian ba saude mak bot karik sei hapara tiha\npademik ida agora akontese dadaun ne\u2019e. Maibe karik nasaun afetadu hosi krizi\nagora ne\u2019e bele iha opurtunidade diak liu hodi hasoru situasaun agora dadaun.\nFoin fulan ida liuba, ONG sira mak halo servisu ba planeamentu familia nian\nlamenta ho orsamentu tulun hosi Australia nian mak hetan koa no ne\u2019e fo efeitu\nba sira. ONG hirak ne\u2019e mak agora dadaun presija hlao servisu ho komunidade\nhodi hapara infeksaun hosi COVID-19. <\/p>\n\n\n\n<p>Hau bolu ona atensaun hodi haree kona ba koa orsamentu ba tulun Australia iha setor saude nian iha tinan 4 liuba. Figura iha grafik ne\u2019e <em>(foto grafik iha leten. Red) <\/em>hatudu katak gastus hosi tulun governo \u00a0Australia nian tuir setor bot sira hosi 2013\u201314. Iha rekuperasaun kik akontese ba orsamentu foin dadauk nian, tanba iha establesementu Indo-Pacific Centre for Health Security. La iha dubida governu sei maka\u2019as kona ba konsiderasaun bot ba harii Centru ne\u2019e. Maibe faktu hatudu katak tulun Australia nian ba saude hetan koa 25% hafoin inflasaun iha 2013-14, no gastus ba infraestrutura aumenta tiha ona 50%. Espera governo bele hetan kritika ba pontu ida ne\u2019e, hodi hanoin fila fali governa nia tulun mak importansia liu ba infraestrutura. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Impaktu hosi COVID-19 ba tulun orsamentu hosi rai liur komplexu liu hodi\nharee deit ba mudansa orsamentu hosi infraestrutura ba saude. Governo iha\nrejiaun ida ne\u2019e sei presija apoio orsamentu atu kontinua nakloke. Komunidade\nsira presija asistensia humanitarian hodi kontinua moris. Governo iha komitmentu\ntiha ona iha White Paper 2017 nian hodi hasae gastus humanitarian nian to\u2019o ba\nmiliaun $500, maibe, ho presaun mai hosi Pacifik nian mak aumenta, la iha\nkresimentu iha tulun actual, seidauk bele maneja ida ne\u2019e. <\/p>\n\n\n\n<p>Karik fundu mak atu fo hodi hasae tulun humanitarian no orsamentu hodi\nsuporta sei mai hosi koa tulun ba governasaun nian sira, hanesan treinamentu,\nservisu asesoria nian sira mak redus ona ba evakuasaun nian. Maski ladun iha\nemfaze kona ba governasaun no nia retorika sira, nudar hatudu ona iha figura\ngrafik ne\u2019e. Iha qualker kazu, mudansa bot ba programa tulun nian iha ona\nprobabilidade tanba COVID-19 no resesaun global sulin tesik ona iha ita nia rejiaun.\n&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Statementu ne\u2019ebe hau haree ona, hosi Ministru Negosiu Estranjeiru ka\nMinistru ba Dezenvolvimentu Internasional no Pasifik nian relasiona ho krizi\nagora dadaun mak halo hamutuk iha loron 3 Marsu kona ba suporta ba Pasifik no\nTimor-Leste. Ida ne\u2019e nudar buat hahu ida mak promitidu, maibe hakerek iha\ntempu mak seidauk iha kazu virus corona iha rejiaun Pasifik, no ida ne\u2019e tuan\ntiha ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Observador barak, inklui hau, programa tulun internasional nian iha estadu\nidea nia laran ba tinan hirak ikus. Buat barak mak kona deit ba Pacific\nStep-up. Momentu ida agora ne\u2019e laos atu muda estratejia tulun nian ba tempu\nnaruk, maibe ida ne\u2019e opurtunidade atu fo dirasaun foun no vizaun kona ba\nprograma tulun nian holistikamente. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Artikel ida ne\u2019e publika tiha ona iha<\/em>\n<em>Devpolicy Blog, devpolicy.org, hosi the Development Policy Centre iha The\nAustralian National University<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stephen\nHowes<\/strong> mak Diretor ba Development\nPolicy Centre no Professor Economiku iha Crawford School.<\/p>\n\n\n\n<p><em>N<strong>ote: Laos tradusaun ofisial, dokumentu orijinal bele haree iha <a href=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/04\/01\/covid-19-implications-for-australian-aid\/\">https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/04\/01\/covid-19-implications-for-australian-aid\/<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Stephen Howes La iha parte hosi moris Australian nian ruma mak la hetan efeitu hosi pandemik ne\u2019ebe akontese dadaun. Iha artikel ne\u2019e implikasaun bot balun mak akontese ba tulun Australia nian (Australian Aid). Atu hahu, pandemik ida ne\u2019e no konsequensia ekonomi mak akontese tau orsamentu ba tulun nian iha anin leten. Nia rezultadu ikus [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2686,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-2685","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2685","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2685"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2685\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2687,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2685\/revisions\/2687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2685"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2685"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2685"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}