{"id":3050,"date":"2020-04-17T11:05:35","date_gmt":"2020-04-17T11:05:35","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=3050"},"modified":"2020-04-17T11:05:40","modified_gmt":"2020-04-17T11:05:40","slug":"covid-19-hetan-risku-boot-liu-ba-moras-covid-19-mak-ferik-ho-katuas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/04\/17\/covid-19-hetan-risku-boot-liu-ba-moras-covid-19-mak-ferik-ho-katuas\/","title":{"rendered":"Covid-19, Hetan Risku Boot Liu Ba Moras Covid-19 Mak Ferik Ho Katuas"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Virus Corona ne\u2019ebe mak hahu akontese iha rai Wuhan iha Xina iha Dezembru 2019, no kontinua hadaet ba iha nasaun boot sira seluk, inklui Timor-Leste, halo ema barak mak paniku no tauk, karik sira mos sei afeta ba virus refere. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha Timor ne\u2019ebe rezultadu ona ema positivu 18 maibe nain 1\nrekupera ka kuradu ona. Entre nain 17 ne\u2019ebe mak afeta virus Corona maioria joven\nestudante sira ne\u2019ebe mak mai hosi nasaun afetadu sira no hela iha kuarentena\nobrigatoriu ne\u2019ebe mak estadu prepara. <\/p>\n\n\n\n<p>Publiku preokupa ho situasuan hirak ne\u2019e, karik sei\nrezultadu balun sei hakotu sira nia vida ho idade joven? Liu hosi Konferensia\nimprensa iha centru media portavoz Centru Integrad Jestaun Krize [CIJK], Dr. Rui\nAraujo esplika katak importante iha kazu hotu ne\u2019ebe agora positivu hotu no\nprovavel, kazu sira ne\u2019e konaba joven estudante sira hosi 60 anos mai kraik. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSe ita hare didiak ne\u2019e signifika kazu sira ne\u2019e kona ba\nema sira ne\u2019ebe iha imunidade ne\u2019ebe diak, laiha tan moras seluk, laiha\nposibilidade sira atu tama iha faze ne\u2019ebe grave liu kiik teb-tebes, ida ne\u2019e\nfo tempu mai ita atu prepara, importante mak kazu sira ne\u2019e la sai ba liur,\nhodi hadaet moras ne\u2019e ba uma kain nia laran no komunidade nia leet ne\u2019ebe iha\nema katuas no ferik ho idade 60 ba leten, ho ema ne\u2019ebe sofre moras seluk ne\u2019e\nbarak tebes, tanba ne\u2019e mak distansiamentu sosial ne\u2019e importante. Ema ho idade\n60 ba leten sa tan sei moras seluk ruma, lalika sai hosi uma\u201d, esplika Dr. Rui\nba jornalista sira, 17\/04.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Rui hatutan joven sira no adultu sira mos lalika sai\nhosi uma para ba lori fali moras ne\u2019e hosi liur mai daet fali ba sira nia inan,\naman no avo sira iha uma laran, tanba sira ne\u2019ebe idade 60 ba leten ho mos\nmoras sira seluk, sira ne\u2019e mak iha risku boot tebes no presiza ventilador. <\/p>\n\n\n\n<p>CIJK apela ba joven no joven adultu sira hotu tenke kontribui\natu la bele tama iha faze ne\u2019ebe presiza ventilador barak. Atu halo ida ne\u2019e ba\njoven no joven adultu sira &nbsp;mak tenke\nhadook an hosi moras ne\u2019e, para labele lori fali ba uma laran, ida ne\u2019e estrategia\nimportante ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir peskiza ne\u2019ebe mak Neon Metin akumula hosi rai sira\nseluk hatudu katak numeru ne\u2019ebe mak mate tanba kazu virus Corona mak ema idade\n80 ba leten ka ferik katuas sira. Virus Corona ne\u2019ebe mak infekta ona ema iha\nmundu tomak mais menus 100.000 populasaun iha mundu no mais menus entre ema\n4.000 mak mate. Rezultadu hosi ema ne\u2019ebe mate tanba virus Corona maioria ho\nidde 80 ba leten ho atinji pursentu to 21,9%<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba sa idade ferik no katuas hetan risku boot liu hosi virus\nCorona? Tanba bainhira aumenta idade, imunidade ne\u2019ebe maki ha komesa menus ba\nbebeik, hahu hosi redusaun ba produsaun pigment ba &nbsp;fuk, produsaun hormonal, elastisidade ba\nkulit, massa muscular, &nbsp;densidade ossea,\nforsas hosi dentes no funsaun orgaun korpu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Zevonia Vieira Virus Corona ne\u2019ebe mak hahu akontese iha rai Wuhan iha Xina iha Dezembru 2019, no kontinua hadaet ba iha nasaun boot sira seluk, inklui Timor-Leste, halo ema barak mak paniku no tauk, karik sira mos sei afeta ba virus refere. Iha Timor ne\u2019ebe rezultadu ona ema positivu 18 maibe nain 1 rekupera [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63,64],"tags":[],"class_list":["post-3050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia","category-saude"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3052,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3050\/revisions\/3052"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}