{"id":4501,"date":"2020-07-21T02:35:08","date_gmt":"2020-07-21T02:35:08","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=4501"},"modified":"2020-07-21T02:38:40","modified_gmt":"2020-07-21T02:38:40","slug":"halo-politika-hasai-batina-mutin-ema-sira-nee-lahatene-istoria-tl-nia-ukun-rasik-an","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/07\/21\/halo-politika-hasai-batina-mutin-ema-sira-nee-lahatene-istoria-tl-nia-ukun-rasik-an\/","title":{"rendered":"Halo Pol\u00edtika Hasai Batina Mutin, Ema Sira Ne\u2019e Lahatene Ist\u00f3ria TL Nia Ukun Rasik-An"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira ita koalia kona-b\u00e1 Igreja ne\u2019e koalia kona-b\u00e1 <strong>Jesus Cristo rasik.<\/strong> Tan hosi Jesus Igreja existe no nia bolu ema hotu ba igreja, hosi igreja ema hetan grasa hosi Maromak. \u00a0Ho ida ne\u2019e mak bainhira Jesus Cristo moris hias hosi mate Nia haruka Esp\u00edrito Santo tun ba nia ap\u00f3stolu ho objectivo hodi haklaken reino lalehan ba mundo. Ne\u2019e significa Jesus har\u00ed igreja ho Nia isin nudar sacramento salvasaun ba ema hotu nebe sai membro igreja nian. Ho hanoin hirak ne\u2019e mak hakerek nain hakarak elabora t\u00f3pico \u201cIGREJA NUDAR SAKRAMENTU SALVASAUN\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p> Igreja nudar sakramentu fundamental tanba har\u00ed hosi Jesus Cristo rasik nia isin. No Karl Rahner \u201chare Igreja nudar presensa real hosi Cristo iha mundo nomos sai nudar sakramentu fundamental ba sakramentu salvasaun hotu-hotu\u201d. Significa katak sakramentu iha igreja nudar sinal hosi Maromak nia presensa. <\/p>\n\n\n\n<p>Tanba igreja sempre iha compaisaun no perdua nain ba ema sala nain sira nebe precisa tulun hosi igreja. Ida ne\u2019e mak igreja hatudu nia an nudar sakramentu salvasaun mais concreta ba sarani sira hotu. Tanba ne\u2019e Igreja oferece instrumentu salvasaun mak sakramentu sira iha igreja nia laran. (Fontes:<strong> Fr. Martinho do Nascimento Obe <\/strong><em>\u201cSfunit\u201d).<\/em>No Igreja se mak lidera Amo Bispo sira, hamutuk Padre, Madre, Frater, ropa mean, akolitos, eskuteiru sira.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron hirak liub\u00e1 nia laran, video balu viral los halo diskusaun iha media sosial sira, iha <em>facebook<\/em>, iha Televis\u00e3o, no media sira seluk-seluk tan kona-b\u00e1 Na\u2019i Deputadu\/a balu husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor-Oan koalia lia fuan ladun etika no moral politika nia iha plenaria ne\u2019eb\u00e1 dehan katak Nai Lulik sira ka Padre sira atu halo politka tenke hasai batin mutin. <\/p>\n\n\n\n<p>Nai Deputadu\/a balu husi partidu KHUNTO foin hader ka foin hakfodak ka lahatene ist\u00f3ria <em>passado<\/em> nian ka?, durante ne\u2019e tinan barak nia laran hahu husi Na\u2019i Bispo sira Dom Martinho da Costa Lopes <em>(Matebian), <\/em>Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Padre sira, Madre sira hamutuk ho religi\u00e3o sira seluk mos servisu makas ba prosesu luta libertasaun ba Timor-Leste nia ukun rasik-an. <\/p>\n\n\n\n<p>Ist\u00f3ria <em>passado<\/em> ita hotu sidadaun Timor-oan labele nega matak, ist\u00f3ria sai hanesan ist\u00f3ria ba jerasaun foun sira. Timor-Leste nakukun iha tempu Colonialista nia ukun, iha momentu ne\u2019eb\u00e1 militar Portugal sira ukun Timor durante tinan 450 resin, militar Jap\u00e3o sira nia tempu halo violensia seksual ba sidadaun Timor-oan sira iha momentu ne\u2019eb\u00e1. No ikus liu mai to\u2019o militar Indonesia nia tempu durante tinan runu resin hat, bapa militar sira kaer ema Timor-oan kastigu iha prizaun hanesan Maun Xanana Gusm\u00e3o, Fernando Lasama, Gregrorio Saldanha no dadur prizoneiru sira seluk-seluk tan, balu militar Indonesia tiru to\u2019o mate balu to\u2019o agora rate mos lahetan hanesan maun Nicolau Lobato no herois sira seluk tan. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha <em>passado<\/em> militar Indonesia nian, Padre sira no Madre sira mos defende makas ninia povu sira ne\u2019ebe maka hakarak direitu determinasaun ba ukun rasik-an ida ne\u2019e, ida ne\u2019e realidade, ita sidadaun hotu Timor-oan labele nega matak ba ida ne\u2019e. Ita ba julga atu hasai batina mutin maka halo politika ne\u2019e mos la los ona<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Baze Legal <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha baze legal ita nia Konstituisaun da Republika Demokratika Timor-Leste iha Artigu 45 (Liberdade konxi\u00e9nsia, relijaun no kultu ninian) 1. Ema hotu tenki iha liberdade ba konxi\u00e9nsia, relijiaun no ba kultu, nune\u2019e konfisaun relijiozu sira haketak ho Estadu. 2. Labele halo ta\u2019uk no labele diskrimina (hat\u00fan) ema ida tanba nia konviksaun relijioza. 3. Iha garantia ba objesaun tuir konxi\u00e9nsia, tuir lei haruka. 4. Iha garantia ba liberdade atu hanorin relijiaun ne\u2019eb\u00e9 de\u2019it, maib\u00e9 iha relijiaun ida-idak nia laran. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha Artigu 92 Konstituisaun da RDTL kna\u2019arParlamentu Nasion\u00e1l mak \u00f3rgaun soberania Rep\u00fablika Tim\u00f3r-Leste nian ne\u2019eb\u00e9 reprezenta ema Timor-oan tomak, iha kbi\u2019it atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun pol\u00edtika. Inklui Lei Kanonik Igreja nia mos f\u00f3 dalan bele koalia politika. Hakerek nain husu ba nai Deputadu balu husi partidu Khunto tansa saida maka tenke halo diskriminasaun ba Amo Padre sira iha Timor-Leste?.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Komentariu Sira iha Media P\u00fabliku<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk, Pe. Juvito dehan tempu agora krtika Parlamentu Nacional labele? Koalia dehan hasai batina hasai batina, durante 24 anos nia laran. Amu Lulik sira mete politika nusa ema ida la dehan hasai batina iha momentu ne\u2019ebe? Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo simu premiu Nobel da Paz tamba involve an iha politika, tansa mak ita bo\u2019ot sira haruka hasai batina? Nusa loron hotu-hotu koalia fasil tebes, politika nain sira, kuandu imi laiha argumentu diak atu uza, lalika dehan hasai batina hasai Batina. <\/p>\n\n\n\n<p>Maun Assanami mos, husu ba Deputado sira atu labele nega partisipasaun Igreija iha prosesso luta ba Ukun Rasik-An. Intervensaun Deputadu Eng. Mariano Assanami Sabino atual Deputadu Bancada Democratico iha sala plenaria Parlamento Nasional, 14 de Julhu 2020. Ita labele nega kompremisiu luta Igreja Katolika ba ukun rasik an, prosesso ne&#8217;e hahu husi Maun Xanana wainhira ba hasoru Amu Bispo Dom Martinho da Costa Lopes iha Mehara-Lospalos. Ne&#8217;e hanesan prosesu ida hahu husi ne&#8217;eba Igreja hola parte iha resistensia. <\/p>\n\n\n\n<p>Tan ne&#8217;e Padre sira iha direito koalia politika sidadania, politika ho responsalibidade nu&#8217;udar bibia atan ida, sira iha direitu tomak, maibe sira laiha politiku ba kadeira. Batina Mutin ita hotu konhese iha tempu resistensia buat hotu liu husi Batina Mutin karta tama no sai, ate iha 1999 ita sira ne&#8217;e mos barak maka hatais fali Batina Mutin hodi salva a&#8217;an para Bapa (Tentara) keta baku ita hodi to&#8217;o iha fatin. <\/p>\n\n\n\n<p>Presidente Partido Democratico ne&#8217;e sublinha liu tan katak, Padre ho madre sira iha dever atu kontinua mantein ho komprimisiu hare sidadania sira laos halo politiku partido nian para atu sai Ministro ka Deputadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Hakerek na\u2019in hatutan husi maun Carlos Belo Xavier nia liufan dehan katak se O la reconhece Batina Mutin nia luta ne\u2019e O uluk lakohi ukun rasik-an. O Traidor duni ba rai doben Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste. Husu to\u2019ok mate resto 12 de Novembro se mak la ba subar iha Batina okos, husu took Juventude Timor laran iha tempo ocupa\u00e7\u00e3o se mak la ba subar iha Igreja. Temi to\u2019ok O nia naran O mesak mak doko rai wainhira <em>INTEL<\/em> sira buka O iha Vila Laran.<\/p>\n\n\n\n<p> Se O lahatene husu hau (Olandino Fernandes Xavier), husu Amandio Araujo, husu Vitorino (Lemorai), husu Mario dos Santos Humberto, husu Maukai (Rarafel do Rosario Pereira), husu maun Justino Ximenes, husu Dona Feleicidade. Mestri Elidio Diretor Justica e Paz Baucau nian, Sr. Manuel Abrantes Director Justica e Paz Diocese Dili nian. Husu<a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/julio.bobo.73?__cft__%5b0%5d=AZUaIH6eslb3uL6h4gPULdMT33mk8qz7tZALpR9_NEomu4KJRYCcBHmleDNkDYjkrnaySQvChL-Fnb8uX3ReQwA_mh5gkg_sEjcVJyTMguP3mrxG3kEqct-CcuB_SrNsNx_qVH9iF0hJrzGDMAGnA_eh_gNHt-TgFyFULpGlThIZCVqIPCeDZarZHSxZJljyejc&amp;__tn__=-%5dK-R\"> Julio Bobo<\/a>, husu Osorio Florindo Deputadu FRETILIN, husu maun bo\u2019ot &#8220;MANDATI&#8221; Deputado FRETILIN. Se O lahatane diak liu sukat ibun, goja no agradece ba buat ne\u2019eb\u00e9 O iha, iha tempu ukun-an ne\u2019e. Labele uja povu nia votus hodi minimija Igreja nia papel ba vida na\u00e3o Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste. <\/p>\n\n\n\n<p>Na\u2019i Deputadu balu partidu Khunto hatene Setembro Negro 1999 iha Suai, Amo\/Padre nain tolu (Amo Hilario, Amo Dewanto ho Amo Francisco) Milisi hakotu sira nia jornada Bibi Atan mundu nian? O hatene massacre iha mota oan Verecoco Lospalos ne\u2019ebe Madre nain 2 ka 3 ho Frater\/Amo Jacinto ho Fr Francisco, milisia sira halakon sira nia vida?. <\/p>\n\n\n\n<p>O hatene kalae Amo\/Padre Jesuita nain rua tenki entrega sira nia vida iha residencia Jesuita China Rate Taibessi ne? Sira hakotu sira nia jornada BIBI ATAN no lakon sira nia vida tanba &#8220;Hatais Batina&#8221; hodi defende direito Povo Maubere nian. (Fontes: Jo\u00e3o Travolta, Fundador RENETIL, Eis Prisioneiro Pol\u00edtiku).<\/p>\n\n\n\n<p>Amu Parokia\nSagrada Cora\u00e7\u00e3o de Jesus Becora, Padre Domingos Soares \u2018Maubere\u2019, hatete, amu\nlulik sira la halo pol\u00edtika, maib\u00e9 hanorin pol\u00edtika na\u2019in sira. \u201cIta iha\nsituasaun ne\u2019eb\u00e9 ai riin ha\u2019at nakdoko, ami tama iha kna\u2019ar atu ko\u2019alia, no ami\nla halo pol\u00edtika, maib\u00e9 ami tama atu ko\u2019alia no hanorin pol\u00edtika na\u2019in,\u201d lia\nhirak ne\u2019e Hato\u2019o hosi Padre Domingos Soares \u2018Maubere liuhosi diskursu iha\nSelebrasaun Anivers\u00e1riu Parokia Nossa Senhora do Carmo Lete-Foho ba da-26, Kinta,\n(16\/07\/20) iha Postu-Administrativu Letefoho, Munis\u00edpiu Ermera. (Fontes: Lafaek\nNews, 16 Jullu 2020). Ida hatudu katak hanorin ukun nain sira ne\u2019ebe kaer\norgaun soberania sira iha Timor-Leste atu hatene ka atu hasai liaguazen ho\netika no moral ida ne\u2019ebe diak ba iha publiku. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rekomendasaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu, rekomendasaun diak liu nain Deputadu\/a sira debate direita deit ho Nai Lulik sira ka Padre, Madre sira deit, lalika uza media soe lia ba Nai Lulik sira nia matan. Husu mos media nain sira GMNTV, TVET, RTTL, Radio halo Debate ba Nai Deputadu sira husi partidu Khunto iha publika hamutuk Nai Lulik ka Bispo sira iha Timor-Leste. <\/p>\n\n\n\n<p>Hakerek Na\u2019in foti liafuan mensagem furak husi Dom Bosco, moris hanesan ema kriatura tenki nakonu ho domin, hatudu o nia domin ba ema seluk, importantente liu-liu ba o nia o nia familia uma laran, moris ne\u2019e labele gaba-an no foti an hasoru ema seluk, moris ho simples no nakonu ho domin espiritual, o tenki hanorin o nia an atu hadomi ema seluk hanesan mos hadomi o nia an raik. <\/p>\n\n\n\n<p>Husu mos ba autoridade siguransa Pol\u00edsia Nacional Timor-Leste (PNTL) kontinua halo investigasaun klean ba organizasaun artemarsial balu ne\u2019eb\u00e9 mak harahun Estatua Nain Feto ho Sagrada familia iha Fatu Ahi, Dili iha loron hirak liub\u00e1, hahalok sira hanesan los grupu ISIS (<em>Islamic State of Iraq and Suriah<\/em>) ne\u2019eb\u00e9 anti Igreja Cat\u00f3lica. <em>\u201cMai Ita Hamutuk, Aluta Kontinua Kontra Deputadu\/a Balu Husi Khunto Ne\u2019eb\u00e9 Hakarak Hasai Batina Mutin iha Padre sira iha Timor-Leste\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Refer\u00e9nsia:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>Batina Loke Dalan Ba Ukun-An Assanami Husu\nSidadaun Hotu Lebele Nega. Asesu iha loron 16 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/loluwari.com\/batina-loke-dalan-ba-ukun-an-assanami-husu-sidadaun-hotu-labele-nega\/?fbclid=IwAR0FhZrC5L1_eC_UXYsisRfFVq_izHhQFYJtAwgdMSfPwg-Znpbhls4Jn3A\">https:\/\/loluwari.com\/batina-loke-dalan-ba-ukun-an-assanami-husu-sidadaun-hotu-labele-nega\/?fbclid=IwAR0FhZrC5L1_eC_UXYsisRfFVq_izHhQFYJtAwgdMSfPwg-Znpbhls4Jn3A<\/a><\/li><li>Bispo Dom Martinho da Costa Lopes. Asesus iha\nloron Kinta-feira, 16 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/pt.wikipedia.org\/wiki\/Martinho_da_Costa_Lopes\">https:\/\/pt.wikipedia.org\/wiki\/Martinho_da_Costa_Lopes<\/a>\n<\/li><li>Carlos Belo Xavier. Asesu iha loron 17 Jullu\n2020. <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/groups\/161842943993194\/\">https:\/\/www.facebook.com\/groups\/161842943993194\/<\/a> <\/li><li>Facebook\nBankada Parlamentar PD. Asesu iha loron Kinta-feira, 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Bancada-Parlamentar-PD-976253026099520\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Bancada-Parlamentar-PD-976253026099520\/<\/a><\/li><li>Joao Travolta. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/joao.travolta.94\">https:\/\/www.facebook.com\/joao.travolta.94<\/a> <\/li><li>Apa Itu ISIS. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/www.kompasiana.com\/handokosoekarno\/5666e8a7707e61fb09109174\/apa-itu-isis\">https:\/\/www.kompasiana.com\/handokosoekarno\/5666e8a7707e61fb09109174\/apa-itu-isis<\/a> <\/li><li>Grupu Arte Marsiais Balu Halo Atake Komunidade\nNia Uma. Asesu iha 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/kliburpostinfo.blogspot.com\/2020\/07\/arte-marsiais-kork-baku-rahun-estatua.html?fbclid=IwAR2FjFdYJfaRP3AAB5yVkOFOSmyllwKkR3_MyGJRkz9oVU70ncyWGEIul4Y\">https:\/\/kliburpostinfo.blogspot.com\/2020\/07\/arte-marsiais-kork-baku-rahun-estatua.html?fbclid=IwAR2FjFdYJfaRP3AAB5yVkOFOSmyllwKkR3_MyGJRkz9oVU70ncyWGEIul4Y<\/a> <\/li><li>\u201cIgreja\nNudar Sakramentu Salvasaun Tuir Perspectiva Conc\u00edlio Vaticano II, Decreto\nConciliar Lumen Gentium\u201d. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/diocesededili.org\/2018\/09\/14\/igreja-nudar-sakramentu-salvasaun-tuir-perspectiva-concilio-vaticano-ii-decreto-conciliar-lumen-gentium\/\">https:\/\/diocesededili.org\/2018\/09\/14\/igreja-nudar-sakramentu-salvasaun-tuir-perspectiva-concilio-vaticano-ii-decreto-conciliar-lumen-gentium\/<\/a> <\/li><li>Pe. Maubere \u201cAmi La Halo\nPol\u00edtika, Maib\u00e9 Hanorin Pol\u00edtika Sira\u201d. Asesu iha loron 17 Jullu 2020. <a href=\"https:\/\/lafaek.news\/pe-maubere-ami-la-halo-politika-maibe-hanorin-politika-sira\/?fbclid=IwAR34_HvbULt6Fe42R_egaJHoWQOgdrZHnlG40JD9whrj9t78W8EzsrSIwhs\">https:\/\/lafaek.news\/pe-maubere-ami-la-halo-politika-maibe-hanorin-politika-sira\/?fbclid=IwAR34_HvbULt6Fe42R_egaJHoWQOgdrZHnlG40JD9whrj9t78W8EzsrSIwhs<\/a><\/li><\/ol>\n\n\n\n<p><strong>*Hakerek\nNa\u2019in: <\/strong><em>Alumni<\/em> Universidade da Paz-(UNPAZ), <em>Faculdade\nde Direito <\/em>no Ativista. Artigo ida ne\u2019e\nlarepresenta institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no\nargumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun\nruma bele haruka iha <em>e-mail:<\/em> <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>&nbsp;&nbsp;&nbsp; <strong><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Bainhira ita koalia kona-b\u00e1 Igreja ne\u2019e koalia kona-b\u00e1 Jesus Cristo rasik. Tan hosi Jesus Igreja existe no nia bolu ema hotu ba igreja, hosi igreja ema hetan grasa hosi Maromak. \u00a0Ho ida ne\u2019e mak bainhira Jesus Cristo moris hias hosi mate Nia haruka Esp\u00edrito Santo tun ba nia ap\u00f3stolu ho objectivo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4081,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-4501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4501"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4502,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4501\/revisions\/4502"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}