{"id":4554,"date":"2020-07-25T09:52:36","date_gmt":"2020-07-25T09:52:36","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=4554"},"modified":"2020-07-25T09:52:38","modified_gmt":"2020-07-25T09:52:38","slug":"seii-lansa-inisiativa-spotlight-iha-bobonaro-ermera-no-viqueque","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/07\/25\/seii-lansa-inisiativa-spotlight-iha-bobonaro-ermera-no-viqueque\/","title":{"rendered":"SEII Lansa Inisiativa Spotlight Iha Bobonaro, Ermera no Viqueque"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportazen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sekret\u00e1ria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Jos\u00e9 da Fonseca Monteiro de Jesus lansa Inisiativu Spotlight husi UE-ONU iha Salaun Administrasaun Munis\u00edpiu Bobonaro.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liu hosi komunikadu imprensa ne\u2019ebe Neon Metin hateten\nkatak lansamentu inisiativa spotlight ne\u2019ebe halao ona iha nivel nasional ba munisipiu,\nho objetivu atu promove atividade rejional nian ne\u2019ee antes ne\u2019e difikulta ho\npandemia Covid-19.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Progama Inisiativa Spotlight ne\u2019ebe lansa iha Bobonaro\nmos atu hatudu katak estadu no parseiru sira iha esforsu makaas, hodi responde ba\nviolensia hasoru feto no labarikf eti (VAWG-sila Ingles), hanesan prioridade esensial\nida. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sekretaria Estadu Maria Jose da Fonseca Monteira\nhateten atraves lansamentu \u2018inisiativa spotlight\u2019 ne\u2019e, komunidade\nhotu-hotu sei tau hamutuk hanoin no esforsu atu garante katak, viol\u00e9nsia no\ndiskriminasaun hasoru feto, labarik-feto ka mane no maluk ho defisi\u00e9nsia sira,\nmaluk sira ho orientasaun seksu\u00e1l oioin iha ita-nia sosiedade nia laran sei\nlakon.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hateten eventu\nmunisip\u00e1l hirak-ne\u2019e sai hanesan oportunidade ida, atu hamosu inisiativa\nspotlight ne\u2019e-rasik, atividade ne\u2019eb\u00e9 planeia ba iha munis\u00edpiu sira, nune\u2019e\nm\u00f3s parseiru xave, parte interesadu sira no apoiu sira ba iha komunidade. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inisiativa ne\u2019e Tuir Sekretaria Estadu katak &nbsp;atu apoia sasukat sira governu nian, atu\nhalakon forma hotu husi pr\u00e1tika perigu ba viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik-feto\nsira. Investimentu tinan-tolu ba inisiativa spotlight iha Timor-Leste hamutuk\n15 milaun dolares amerikanu. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ninia objetivu mak atu hametin enkuadramentu leg\u00e1l nasaun\nno instituisaun sira, halo promosaun ba norma positivu sosi\u00e1l nian, hasa\u2019e\nasesu hodi apoia serbisu ba sobrevivente husi viol\u00e9nsia, hadi\u2019ak kolesaun no\nutilizasaun dadus ba iha halo pol\u00edtika ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak liu no hametin parseria ho\norganizasaun sosiedade siv\u00edl sira. Inisiativu ne\u2019e lidera husi UN Women, PNUD,\nUNICEF, UNFPA no ILO.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha parte hanesan Koordenador Rezidente ONU iha Timor-Leste\nRoy Trivedy hateten iguladade jeneru hanesan prekondisaun ida, atu atinji\nObjetivu dezenvolvimentu sustent\u00e1vel. Inisiativa spotlight iha Timor-Leste\nsignifika apoiu movimentu nasion\u00e1l ida iha n\u00edvel nasion\u00e1l no munisip\u00e1l ho\npromosaun abordajen multisetori\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 parseiru hotu hamutuk atu f\u00f3 liman ba\nmalu atu halakon forma oioin husi viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik-feto sira.\nNasoins Unidas serbisu hamutuk ho ema no instituisaun barak, husi altu n\u00edvel ba\nto\u2019o povu kiik, inklui Governu, sosiedade siv\u00edl, set\u00f3r privadu, parseiru\ndezenvolvimentu, mane no labarik-mane sira, feto no labarik-feto sira atu halo\nmudansa loloos.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liu hosi\nprograma ne\u2019e governu garante katak sei hetan impaktu iha n\u00edvel nasion\u00e1l, liuliu\niha pol\u00edtika, lejislasaun no apoiu ba iha instituisaun nasion\u00e1l sira, atividade\nn\u00edvel komunidade sira sei foka liu ba iha munis\u00edpiu tolu ne\u2019eb\u00e9 parseria ho\nsosiedade siv\u00edl no organizasaun sira iha baze atu implementa programa ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3\npriorit\u00e1riu liub\u00e1 iha sobrevivente husi viol\u00e9nsia, feto foin-sa\u2019e, feto no\nlabarik-feto, ema ho defisi\u00e9nsia, servisu na\u2019in dom\u00e9stika nian, komunidade\nLGBTI no feto sira ne\u2019eb\u00e9 kaben sedu (idade 18 mai kraik). <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Embaixador Uniaun Europe aba Timor-Leste, Andrew Jacobs hateten\nInisiativa Spotlight hanesan parseiru tinan naruk entre Uniaun Europeia no\nNasoins Unidas, ho ninia investimentu glob\u00e1l hamutuk 500 millaun EURO ka 550\nmillaun dolares amerikanu, ho objetivu atu halakon forma oioin husi viol\u00e9nsia\nhasoru feto no labarik-feto iha tinan 2030. Programa ne\u2019eb\u00e9 boot ba iha feto no\nlabarik-feto sira. Iha Timor-Leste inisiativa ida-ne\u2019e sei foka liu ba iha\neliminasaun viol\u00e9nsia dom\u00e9stika no viol\u00e9nsia parseiru \u00edntimu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cBa Uniaun Europeia no nasaun membru sira, halakon viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik-feto ne\u2019e prioridade ida ne\u2019eb\u00e9 labele iha negosiasaun. Ita hotu hatene katak ita sei la hala\u2019o ida-ne\u2019e mesamesak. Persiza iha esforsu ne\u2019eb\u00e9 iha koordenasaun di\u2019ak husi aut\u00f3r sira hotu: Governu Timor-Leste, organizasaun internasion\u00e1l, lider pol\u00edtiku, organizasaun sosiedade siv\u00edl, ativista sira iha baze, feto no labarik-feto no- importante liu mak- mane no labarik-mane sira. Uniaun Europeia ho kontenti apoiu esforsu Timor-Leste nian atu halakon viol\u00e9nsia ne\u2019eb\u00e9 perigu tebes ba feto no labarik-feto sira. Inisiativa spotlight sei hasa\u2019e esforsu no hametin instituisaun sira atu asegura feto no labarik-feto laiha tan moris iha ta\u2019uk nia laran,\u201d<\/em> tenik Andrew Jacobs, Embaixad\u00f3r Uniaun Europeia ba Timor-Leste, iha loron 23\/07.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lansamentu ba munis\u00edpiu rua seluk\nsei hala\u2019o iha munis\u00edpiu Ermera no Viqueque iha loron 6 fulan Agostu tinan 2020\nno loron 13 fulan Agostu tinan 2020. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sekret\u00e1ria Estadu ba Igualdade no\nInkluzaun mak sei lidera eventu hirak-ne\u2019e ho kolaborasaun hamutuk ho\nreprezentante sira husi munis\u00edpiu, ONU, Uniaun Europeia no parseiru sosiedade\nsiv\u00edl sira. Inisiativa spotlight ne\u2019e iha n\u00edvel nasion\u00e1l lansa ona iha loron 5\nfulan Marsu tinan 2020 iha Ot\u00e9l Timor-Dili.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha lansamentu ne\u2019e marka\nprezensa delegasaun hosi Uniaun Europea Nasoens Unidas, Prezidente Autoridade\nMunisipiu Bobonaro no Organizasaun Sosiadade Sivil.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inisiativa spotlight lansa iha fulan Setembru tinan 2017,\nhanesan parseiru glob\u00e1l ba plurianu\u00e1l entre Uniaun Europeia no Nasoin Unidas\natu halakon forma oioin husi viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik-feto. Inisiativa\nne\u2019e hanesan esforsu glob\u00e1l ida ne\u2019eb\u00e9 seidauk akontese hodi investe iha\nigualdade j\u00e9neru no empoderamentu feto hanesan prekondisaun ida atu alkansa\nobjetivu dezenvolvimentu sustent\u00e1vel.&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha pasif\u00edku, partikularmente ita preukupa ho situasaun\nne\u2019e. Iha nasaun balun iha rejiaun ne\u2019e, 75% feto hetan esperi\u00e9nsia viol\u00e9nsia\nf\u00edzika ho seksu\u00e1l iha sira-nia moris tomak. Dala barak situasaun ne\u2019e afeta liu\nba feto no labarik-feto marjinalizadu sira ne\u2019eb\u00e9 hasoru forma husi diskriminasaun\noioin.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vizaun jer\u00e1l husi inisiativa\nspotlight iha Timor-Leste mak feto no labarik-feto goja sira-nia direitu hodi\nmoris livre husi viol\u00e9nsia iha nasaun Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 inkluzivu no igualdade\nj\u00e9neru. Programa ne\u2019e ali\u00f1a ho Timor-Leste nia \u201cPlanu Asaun Anu\u00e1l kona-ba\nViol\u00e9nsia bazeia ba J\u00e9neru (2017-2021)\u201d no meta nasion\u00e1l objetivu\ndezenvolvimentu sustent\u00e1vel (ODS). Ida-ne\u2019e sei kontribui ba iha eliminasaun\nviol\u00e9nsia dom\u00e9stika\/viol\u00e9nsia parseiru \u00edntimu (DV\/IPV sila Ingl\u00e9s) liuhusi\natendimentu ba nesesidade feto no labarik-feto no rezolve kauza husi viol\u00e9nsia\nhasoru feto no labarik-feto, liuhosi aproximasaun multisetori\u00e1l no\nintersetori\u00e1l iha modelu ekolojia hotu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Zevonia Vieira Sekret\u00e1ria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Jos\u00e9 da Fonseca Monteiro de Jesus lansa Inisiativu Spotlight husi UE-ONU iha Salaun Administrasaun Munis\u00edpiu Bobonaro. Liu hosi komunikadu imprensa ne\u2019ebe Neon Metin hateten katak lansamentu inisiativa spotlight ne\u2019ebe halao ona iha nivel nasional ba munisipiu, ho objetivu atu promove atividade rejional nian ne\u2019ee [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4555,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-4554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4554"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4556,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4554\/revisions\/4556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}