{"id":4608,"date":"2020-07-30T08:05:55","date_gmt":"2020-07-30T08:05:55","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=4608"},"modified":"2020-07-30T08:05:57","modified_gmt":"2020-07-30T08:05:57","slug":"moras-hepatitis-b-sai-ameasa-boot-iha-tl-vasina-mak-xavi-ba-prevensaun","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/07\/30\/moras-hepatitis-b-sai-ameasa-boot-iha-tl-vasina-mak-xavi-ba-prevensaun\/","title":{"rendered":"Moras Hepatitis B Sai Ameasa Boot Iha TL, Vasina Mak Xavi Ba Prevensaun"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportazen Adroaldo Saretukau<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liu hosi loron mundial Moras Hepatitis, Youth Community Care organiza seminariu hodi dezimina informasaun ba populasaun konaba risku no sintomas hosi moras Hepatitis. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koordenador\nYouth Community Care, Camilo de Fatimia hateten populasaun presiza hatene moras\nsira ne\u2019ebe fo risku ba ema nia saude, inklui moras Hepatiti. Ho nune\u2019e liu\nhosi seminariu ne\u2019e sei fahe informasaun konaba moras Hepatitis mak saida, oinsa\nho sintomas no tratamentu sira. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liu hosi\nsemin\u00e1riu Orador Mediku Jeral hosi ONG Maluk Timor Hateten, Dr. Bonif\u00e1cio da\nSilva de Jesus, moras hepatitis ne\u2019e ho tipu oin-oin hanesan Hepatitis A, B, C\nto\u2019o E. Iha mos kauza laos hosi virus Hepatitis, tanba bele mai hosi kutun\nseluk, bele mos kauza hosi subt\u00e1nsia seluk ne\u2019eb\u00e9 mak bele halo Hepatitis\ninklui ai-moruk sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cSe ita\nko\u2019alia Hepatitis en jeral, ne\u2019e inflamasaun ida ne\u2019eb\u00e9 mak akontese iha aten,\nbele kauza hosi azente balu, bele azente biol\u00f3jiku, bele azente k\u00edmiku.\nBiol\u00f3jiku mak hanensan kutun sira, k\u00edmiku mak hanensan subst\u00e1nsia k\u00edmika sira,\nida ne\u2019e bele afeta ba Hepatitis. Hepatitis B no C mak sai preokupasaun boot\nliu, tanba bele kr\u00f3nika, hamate ema no bele lori aten sai kankru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr.Bonifacio\nhateten presiza halo prevensaun ba Hepatitis B, tanba atualmente ema infrenta &nbsp;nune\u2019e presiza halo vasina ba populasaun sira,\ntanba vasina mak xavi hodi preven.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cVasina\nba bebe sira ne\u2019eb\u00e9 foin moris, vasina ba populasun sira, liu-liu sira ne\u2019eb\u00e9\nrisku ba iha kontaktu ho sira ne\u2019eb\u00e9 servisu hanesan prostitute, sira ne\u2019eb\u00e9\nmak ha relasaun seksual mane ho mane, sira ne\u2019eb\u00e9 vulneravel liu. Ida ne\u2019e mak\nita bolu populasaun xave, entaun sira ne\u2019e mak ita halo teste f\u00f3 vasina atu\nprevene\u201d, hateten Dr. Bonifaco, &nbsp;iha Uma\nMahon Xanan Gusmao, 28\/07.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia dehan\nprevensaun seluk ida mak atu prevene hosi inan ba oan, ne\u2019e mak Minist\u00e9riu\nSaude nia planu inan isin rua hotu-hotu, tenki halo teste ba Hepatitis, para\nkuandu ita hatene bainhira halo tratamentu, ita prevene inan ba oan. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha fatin\nhanesan orador Mediku Ofisialba Tuberculous, Malaria, Hepatitis no HIV hosi Orgaizasaun\nMundial Saude (OMS), Dr. Debashish Kundu hateten kazu Hepatitis B sai ameasa\nboot ba ita nia rai tanba transmite hosi banku sange.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHepatitis B sai ameasa boot ba iha Timor, tanba iha Hepatitis B la detekta hetan iha populasaun xave sira, maib\u00e9 iha Banku de Sange ne\u2019e 3-5% ne\u2019e ba hepatitis C, maib\u00e9 grupu sira seluk ne\u2019e kategoria hotu ba iha Hepatitis B. Ba populasaun vulneravel sira, mak foin detekta hetan iha ne\u2019eba\u201d, <\/em>hateten Dr. Debashish <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia\nhatutan kazu ne\u2019eb\u00e9 sai ameasa ka atensaun boot ba transmisaun liu hosi doasaun\nran, iha prosesu screen, &nbsp;identifika\nkatak iha 6.7% ne\u2019eb\u00e9 identifikadu ba hepatitis B no 3.5% ba Hepatitis C. Hosi\nema homoseksual sira iha 10.2% prostitute sira mak 8.3% ne\u2019eb\u00e9 identifikadu. Hepatitis\nB kompara nia risku boot liu fali HIV, Malaria no moras sira seluk. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr.\nDebashish &nbsp;hateten konab\u00e1 vasinasaun Hepatitis\nB nian, dadus hosi kada nasaun nian hosi rejiaun, &nbsp;Timor-Leste nian 85%, bazeia ba dadus hosi WHO\n2018, ida ne\u2019e parte hosi programa imunizasaun iha Timor-Leste. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Timor-Leste\nnian vasinasaun espesifikamente ba bebe ne\u2019eb\u00e9 moris, oras 24 nia laran, ita\natinji 65% iha n\u00edvel rejional. Dadus sira ne\u2019eb\u00e9 mak identifikadu hepatitis B\nou C, kada grupu iha ne\u2019eba, populasaun en jeral Hepatitis B iha 6.5%,\nhepatitis C 0.7%<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hepatitis\nnivel rejiaun nian Timor-Leste iha 25% hosi total populasaun global. Konab\u00e1 Hepatitis\nita aas liu ,kuaze hosi metade hosi populasaun global, 56% hosi nasaun sira\nseluk iha mundu. Ita koa\u2019lia iha rejiaun, Hepatitis n\u00fameru as liu mak\nIndon\u00e9zia, Timor-Leste ho pursentu 2%. Hosi ne\u2019e sai hanesan problema boot ba\nita, entaun ema mate tanba hepatitis B ne\u2019e makaas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Eventu\nida ne\u2019e rasik organiza hosi Sala Leitura Xanana Gusm\u00e3o ho grupu Juventude\nYouth Community Care ne\u2019eb\u00e9 estabele iha Sala Leitura Xanana Gusm\u00e3o nia okos,\nhosi juventude voluntarizmu ne\u2019eb\u00e9 &nbsp;promove\nno fo atensaun ba asuntu Sa\u00fade no Ambiental.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Adroaldo Saretukau Liu hosi loron mundial Moras Hepatitis, Youth Community Care organiza seminariu hodi dezimina informasaun ba populasaun konaba risku no sintomas hosi moras Hepatitis. Koordenador Youth Community Care, Camilo de Fatimia hateten populasaun presiza hatene moras sira ne\u2019ebe fo risku ba ema nia saude, inklui moras Hepatiti. Ho nune\u2019e liu hosi seminariu ne\u2019e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4609,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[64],"tags":[],"class_list":["post-4608","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-saude"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4608"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4608\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4610,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4608\/revisions\/4610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}