{"id":4875,"date":"2020-08-25T05:36:44","date_gmt":"2020-08-25T05:36:44","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=4875"},"modified":"2020-08-25T05:37:46","modified_gmt":"2020-08-25T05:37:46","slug":"covid-19-no-new-normal-fatin-publiku-sira-barak-la-kumpri-protokolu-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/08\/25\/covid-19-no-new-normal-fatin-publiku-sira-barak-la-kumpri-protokolu-covid-19\/","title":{"rendered":"COVID-19 no New Normal, Fatin Publiku Sira Barak La Kumpri Protokolu COVID-19"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Santina Lucia da Costa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ho moras pandemia COVID-19 ne\u2019ebe akontese iha nasaun tomak inklui Timor-Leste, liu hosi Organizasaun Mundial Saude (OMS) hamosu protokolu COVID-19, hodi nune populasaun hotu bele kumpri, ho nune bele hadook-an hosi virus Corona. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha Timor-Leste\niha fulan 3 liu ba konsege iha kazu positivu hamutuk 24 no konsege rekupera fila\nfali no iha loron 4 Agostu no 20 Agostu Timor-Leste konsege detekta fali kazu\npositivu 2 ne\u2019ebe mak hosi nasaun afetadu.<\/p>\n\n\n\n<p>OMS rasik\ndeklara ona katak virus Corona sei la lakon hosi komunidade nia leet, razaun\nprinsipila tanba sedauk hetan vacina ne\u2019ebe bele prevene hosi virus refere, ho\nnune\u2019e liu hosi dekretu lei Parlamentu Nasional fo autorizasaun ba Prezidente Republika,\nDr. Francisco Guterres Lu Olo hodi kontinua aplika Estadu Emerjensia, hodi nune\u2019e\nfo biban Ministeriu Saude ho ekipa vijilansia sira halo triajen no suspende\nprovijoriu aero portu no fronteira.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha protuku ne\u2019e rasik husu atu komunidade sira kontinua uza maskra, fase liman bebeik ho sabaun no halo distansia fiziku hodi prevene-an hosi virus Corona, maibe iha realidade ohin loron Neon Metin halo observasaun direita iha fatin publiku sira hanesan merkado tradisional no supermerkadu sira la implementa ona protokolu COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p>Neon Metin dada\nlia ho vendedor Alferida Sarmento ne\u2019ebe mak lor-loron faan modo iha gerobak,\nhodi dudu ba merkadu Kampung Baru Comoro, ba Neon Metin Alferida haktuir katak halo\ntuir protokolu Ministeriu Saude nian maibe tanba lor-loron faan modo dalaruma\nhaluha uza maskra.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cAmi hatene agora moras COVID-19 ne\u2019e sei iha no agora Estadu Emerjensia hela, ami atu lori ho maskra ami haluha, tanba ami preokupa los ba ami nia modo tau iha gerobak ami dudu ba fa\u2019an, maibe ita fiar de\u2019it ita nia kultura no Maromak, ita nia destinu iha Maromak\u201d,<\/em> tenik vendedor Alferida\u00a0 Sarmento ba Neon Metin iha Kampung-Baru, Comoro- Dili, 22\/08.<\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ho\nmodo ne\u2019ebe Alferida faan iha situasaun moras COVID-19, ba Neon Metin Alferida\nkonfesa katak antes moras Corona iha, loron ida faan modo hetan $10-$15 dollar,\nmaibe bainhira Prezidente Republika dekreta tiha estadu emerjensia dahuluk\nrendimentu tun loron ida hetan $5.00 deit<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cAmi fa\u2019an iha ne\u2019e mos, wali-kota sira mai duni hela de\u2019it ami, ne\u2019ebe fatin ida ami fa\u2019an permanente ne\u2019e laiha, ami fa\u2019an modo ne\u2019e mak hodi selu\u00a0 oan sira nia eskola, fatin Manleu no Taibesi ne\u2019eba ema nakonu hotu, ami atu ba fa\u2019an iha ne\u2019eba fatin ba ami atu tur hodi fa\u2019an ami nia modo laiha, depois osan laiha ami atu sae kareta ba mai, ami hakarak fa\u2019an iha ami nia bairu laran ne\u2019e de\u2019it.\u201d<\/em> tenik Alferida.<\/p>\n\n\n\n<p>Entretantu Trabalhador serbisu iha\nloja Lulufa 666, Laura dos Santos ba Neon Metin hateten maske moras Covid-19 ne\u2019e\nsei iha, ami nu\u2019udar trabalhador kontinua prevene-an, fase liman ho sabaun,\ntau maskra no halo distansia sosial, maibe ema komprador sira mak mai la tau maskra no la\nfase liman.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cAmi tau bee iha oin, komprador sira balun mai fase liman no tau maskra no balun mai la fase liman no la tau maskra, ami atu impede ema atu la tama loja, entaun sasan ami nia la folin, ema la hola ami nia sasan, ema ba hola fali sasan iha loja seluk, entaun hakarak ka lakohi ami kontinua fo livre nafatin ba komprador sira tama loja laran\u201d,<\/em> hateten Laura dos Santos.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho observasaun\niha kampu ne\u2019ebe hatudu katak komunidade barak mak la halo tuir ona protokolu\nCOVID-19, Neon Metin halo konfirmasaun ho Ministeriu Saude hodi hare asuntu\nimportante refere. Ba Neon Metin Ministra Saude, Dra. Odete Belo hateten Ministeriu\nSaude iha planu hodi organiza ho sosiadade sivil sira, hodi bele lao tuir\neskola sira no fatin publiku sira hanesan loja no merkadu sira, hodi bele husu sira tau nafatin bee ho sabaun iha loja oin, atu bele\nasegura ema ne\u2019ebe tama iha sira nia loja no iha merkadu presija fase\nliman no uza maskra. <\/p>\n\n\n\n<p>Ministra Saude kontinua apela katak COVID-19\nsei eziste no tenke kontinua\nhalo prevensaun ba idak-idak nian-an tuir protokolu COVID-19<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau kontinua hateten katak, Covid-19 ne\u2019e sei ezisti, Organizasaun Mundial Saude (OMS) hateten ona katak, ita sei la fila-fila moris ida uluk nian, entaun signifika katak, ita tenke oinsa, maibe prevensaun tenki halo nafatin, por-ezemplu, agora ita iha grupu barak hanesan ne\u2019e, tenki uza maskra, fase liman, no distansia sosial\u201d, <\/em>informa, Ministra Saude, Dra. Odete Maria Freitas Belo.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir observasaun Neon Metin, komunidade sira\nbarak mak la tuir ona protokolo COVID-19 katak laiha ona distansia fiziku no social, maioria la uza\nmaskra, fatin publiku sira la prepara ona bee no sabaun hodi fase liman.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Santina Lucia da Costa Relasiona ho moras pandemia COVID-19 ne\u2019ebe akontese iha nasaun tomak inklui Timor-Leste, liu hosi Organizasaun Mundial Saude (OMS) hamosu protokolu COVID-19, hodi nune populasaun hotu bele kumpri, ho nune bele hadook-an hosi virus Corona. Iha Timor-Leste iha fulan 3 liu ba konsege iha kazu positivu hamutuk 24 no konsege rekupera [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4876,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63,64],"tags":[],"class_list":["post-4875","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia","category-saude"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4875"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4878,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4875\/revisions\/4878"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}