{"id":5321,"date":"2020-09-25T02:54:51","date_gmt":"2020-09-25T02:54:51","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5321"},"modified":"2020-09-25T03:15:32","modified_gmt":"2020-09-25T03:15:32","slug":"jovem-feto-produs-bee-galong-lafaek-covid-19-fo-impaktu-ba-lukru-maibe-kontinua-luta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/09\/25\/jovem-feto-produs-bee-galong-lafaek-covid-19-fo-impaktu-ba-lukru-maibe-kontinua-luta\/","title":{"rendered":"Jovem Feto Produs Bee Galong Lafaek, COVID-19 Fo Impaktu Ba Lukru Maibe Kontinua Luta"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Klinika Jurnalismu UNTL-UNESCO<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pandemia COVID-19 ne\u2019ebe hahu akontese rai Wuhan iha Xina, ne\u2019ebe fo impaktu boot ba ema barak nia saude no balun to\u2019o mate tanba imunidade ema balun ne\u2019ebe fraku hodi proteje an hosi virus ne\u2019e. <\/p>\n\n\n\n<p>Hosi\nWuhan kontinua daet ba nasaun sira seluk to\u2019o ikus Timor-Leste mos afeta no\nkonsege iha ema nain 24 mak konfirmadu positivu COVID-19. <\/p>\n\n\n\n<p>Hosi\nvirus nia hahalok ne\u2019e, halo nasaun boot sira taka odamatan, hapara atividade\npubliku no taka kompania barak, ho razaun atu la hadaet virus hosi ema ida ba\nema seluk, ekonomia lao normal, kompania barak ezonera nia funsionariu tanba la\nhetan rendimentu. <\/p>\n\n\n\n<p>Virus\nne\u2019ebe la fo impaktu deit ba ema nia saude, maibe impaktu mos ba seitor ekonomia,\nmembru Klinika Jurnalismu ne\u2019ebe realiza hosi UNTL-UNESCO dadalia ho kompania\nlokal ida, ne\u2019ebe mak harii sira nia negosiu produs Bee Galong. <\/p>\n\n\n\n<p>Kompania\nBee Lafaek, ne\u2019ebe produs bee galong, ne\u2019ebe domina hosi joven feto sira, oinsa\nsai empreendedor hodi kria serbisu ba an rasik, nia mak Frederica Rossa nudar nain\nba Bee Lafaek, joven feto ida ho nia abilidade konsege hamutuk ho nia feto\nmaluk sira, harii kompania refere. <\/p>\n\n\n\n<p>Frederica Rosa konfesa katak moras Pandemia COVID-19 ne\u2019ebe akontese, afeta tebes ba sira nia negosiu, tanba hamosu rezultadu negative ba atividade ne\u2019ebe sira halo, bee ne\u2019ebe sira produs nia numeru tun bebeik durante propagasaun COVID-19, liu-liu iha estadu emerjensia<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHa\u2019u\nnu\u2019udar nain ba produsaun ida ne\u2019e, tuir ha\u2019u nia obserbasaun katak Moras\nMundi\u00e1l Surtu Corona Virus (Covid-19) nia prezensa ne\u2019e hamate tebes ami nia\nbisnis, halo ami ta\u2019uk no paniku &nbsp;nom\u00f3s &nbsp;movimentu menus, halo ema la brani atu sai, entaun\nkliente sira movimentasaun atu mai foti rasik ami nia bee ne\u2019e tun beik-beik,\ndurante iha estadu emerj\u00e9nsia nia laran\u201d, dehan Frederica ba Klinika Jornalizmu\niha Kampus FCS Kaikoli Dili, Tersa (22\/09\/202).<\/p>\n\n\n\n<p>Bee\nLafaek ne\u2019ebe harii antes COVID-19, hatudu rezultadu rendimentu ne\u2019ebe fo sorte\nba sira, Frederica ho nia ekipa iha abilidade oinsa manaje sira nia orsamentu,\nmaibe tanba pandemia COVID-19, rendimentu ne\u2019ebe tun susar ba sira atu maneja osan\nno rai osan ba sira nia grupu. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAntes\nCOVID-19 seidauk iha ami rendimentu ne\u2019e a\u2019as maib\u00e9 depois COVID-19 iha, susar\nba ami atu hetan rendimentu ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak, &nbsp;entaun ami tenke foti fali osan ne\u2019eb\u00e9 durante\nami rai, hodi taka ba durante pand\u00e9mia COVID-19 nia laran, depois liu tiha\nfulan tolu ba leten ne\u2019e sa\u2019e uituan, maske iha Timor seidauk hotu maib\u00e9\natividade la\u2019o hanesan bain-bain no livre ba ema hotu no nafatin kumpri regra Organizasaun\nSa\u00fade Mundi\u00e1l (OMS), nian maib\u00e9 ha\u2019u bele hateten katak rendimentu hanesan fali\nla\u2019o normal\u201d, nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba\nklinika jurnalismu Frederica mos iha ona stratejia sekarik iha kazu foun iha\nTimor, nia sei halo tuir protokolu saude nian no la aumente numeru konsumedor\nno kontinua ho kliente ne\u2019ebe maki ha ona, hodi nune\u2019e ita hotu bele proteje an\nhosi moras ne\u2019e, maskte tenke hasoru konsekuensia ekonomika nian. <\/p>\n\n\n\n<p>Jovem\nfeto ne\u2019e hateten hakarak kria serbisu ba an rasik no lakohi tane liman ba ema\nseluk no rezultadu hatudu ohin hetan susesu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHa\u2019u\nhakarak tebes buka rasik osan no labele tane liman ba ema seluk, signifika\nkatak ha\u2019u nia esforsu rasik halo servisu maka\u2019as, halo produsaun mesak ohin\nloron hetan susesu, tanba ha\u2019u nia mehi no bisnis ida ne\u2019e la\u2019o hamutuk. &nbsp;Ha\u2019u gosta lo\u2019os kompete ba oportunidade ida\nne\u2019e, tanba galon nia modelu ne\u2019e \u00faniku no kualidade, diferente ho sira seluk\ntan ne\u2019e mak ha\u2019u kompete duni ba produtu ne\u2019e,\u201d nateten Frederica hodi\nkontinua motiva an.<\/p>\n\n\n\n<p>Frederica Rossa nu\u2019udar joven feto ida ne\u2019eb\u00e9 mak ho inisiativa harii produsaun bee gallon. Frederica enkoraza joven feto sira seluk hodi iha espiritu kapasita an, hasae abilidade hodi prepara futuru ne\u2019ebe naroman. Nia iha mehi hosi negosiu ne\u2019ebe mak nia halo, hakarak hola transporte rasik, hodi nune\u2019e bele halo fasil serbisu distribuisaun bee lafaek ba kliente sira iha Dili laran no pronto atu distribui bee lafaek iha municipiu 12. <\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Joselina dos Santos nudar estudante UNTL ne&#8217;ebe partisipa iha formasaun Kliniku Jurnalismu ne&#8217;ebe realiza hosi UNTL ho UNESCO, no mentor publika nia artigu iha Neon Metin)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Klinika Jurnalismu UNTL-UNESCO Pandemia COVID-19 ne\u2019ebe hahu akontese rai Wuhan iha Xina, ne\u2019ebe fo impaktu boot ba ema barak nia saude no balun to\u2019o mate tanba imunidade ema balun ne\u2019ebe fraku hodi proteje an hosi virus ne\u2019e. Hosi Wuhan kontinua daet ba nasaun sira seluk to\u2019o ikus Timor-Leste mos afeta no konsege iha ema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5322,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-5321","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5321"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5321\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5324,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5321\/revisions\/5324"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}