{"id":5458,"date":"2020-10-04T13:29:27","date_gmt":"2020-10-04T13:29:27","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5458"},"modified":"2020-10-14T22:39:42","modified_gmt":"2020-10-14T13:39:42","slug":"anoi-idade-12-moris-kiak-no-hetan-violasaun-sexual-iha-uma-laran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/10\/04\/anoi-idade-12-moris-kiak-no-hetan-violasaun-sexual-iha-uma-laran\/","title":{"rendered":"Anoi, Idade 12, Moris Kiak no Hetan Violasaun Sexual iha Uma Laran"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportagen Frans, Adro, David, Adalgisa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Anoi (la\u2019os naran loloos), tinan 12, loloos ne\u2019e halimar ho ninia labarik maluk sira. Maibe tanba violasaun sexual mak halo hosi fam\u00edlia rasik, Anoi tenke kous oan sedu, lakon nia eskola no possivelmente lakon nia esperan\u00e7a ba futuru. Kazu insestu ne\u2019e akontese iha ba Anoi iha Suku Ponilala, Munisipiu Ermera.<\/p>\n\n\n\n<p>Anoi moris iha Ermera. iha loron\n15 fulan Abril 2007, nudar estudante pre-sekundaria klase 1 iha eskola\nPonilala. Kazu insestu ne\u2019e akontese bainhira Anoi nia inan-aman ba Dili, husik\nAnoi hela mesak ho nia tiu na\u2019in rua ho nia primu ida, momento ne\u2019eba Anoi foin\nklase 4. Hanesan fam\u00edlia hotu iha Timor, Anoi nia inan-aman tau fiar ba Anoi\nnia Tiun hodi tau matan bainhira sira husik hela uma hodi ba lia ruma, ka ba\nbuka moris. Anoi nia inan-aman fam\u00edlia kiak, la iha toos kafe, moris ho\natividade agrikultura seluk. <\/p>\n\n\n\n<p>Loron ida, Anoi nia inan-aman\nhusik hela sira, mai Dili, no husu ba Anoi nia Tiun atu tau matan hela. Anoi\nnia Tiun iha hanoin at ona, nia habosok Anoi ho nonton v\u00eddeo iha Telefone. Anoi\nla hatene buat ida, Anoi hanoin katak nia Tiun iha hanoin positivu ba Anoi. Tiu\nne\u2019e lohi nia subrina ho v\u00eddeo porno depois dehan ba Anoi liafuan, <em>\u201cse o hakarak hasala malu ho hau\u201d?.<\/em> Anoi\nhusu ba nia Tiun, <em>\u201csaida mak hasala malu\u201d?<\/em>\nAnoi nia Tiun la responde. Derepenti hasai Anoi nia ropa no halo hahalok \u201cat\u201d\nba Anoi. Maske nune\u2019e Anoi hatan atu kesar nia Tiun hodi dehan fali, <em>\u201cApa kiik halo hanesan ne\u2019e mai hau sei\nkeixa ba apa ho ama\u201d.<\/em> Anoi nia Tiun dehan, <em>\u201co kesar, hau sei sona mate o!\u201d.<\/em> Liafuan ameasa ne\u2019e halo tauk Anoi,\nno Anoi la konsege kesar ba nia inan-aman. Hahalok at ne\u2019e akontese ba Anoi\nwainhira Anoi sei tur iha eskola Primaria Klasse 4.<\/p>\n\n\n\n<p>Hahalok ne\u2019e akontese laos para\ndeit iha ne\u2019e maibe kontinua akontese tan hosi Anoi nia primu. Bainhira Anoi\nharis hela iha hariis fatin, Anoi nia primu dudu odamatan derepente no <em>perkosa<\/em> Anoi ih haris fatin laran. Anoi\nhetan ameasa atu la konta hahalok sira ne\u2019e, nia tauk maibe tahan deit. Anoi\nnia tauk sai opurtunidade ba nia violador sira. Bainhira akontese tan violasaun\nhosi Anoi nia Tiun seluk ida, Anoi tama ba ona iha idade feto ran nian. Anoi\nhetan isin rua maibe nia rasik la hatene no kontinua ba eskola.&nbsp;&nbsp; &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ikus mai Anoi nia Ama hahu desconfia\nho mudan\u00e7a iha Anoi nia isin, no husu Anoi, <em>\u201cKeta\niha buat ruma iha ne\u2019e dehan sai deit\u201d? <\/em>Anoi laran susar ho tanis no dehan\nsai ba nia ama sa\u00edda mak akontese tiha ona. Anoi la hetan baku hosi nia inan.\nMaibe Anoi nia aman hahu hanoin at ona ba Anoi tanba halo sala. Hatene ida ne\u2019e\nikus mai Anoi nia Inan haruka Anoi halai ba&nbsp;\nnia Avo sira. <\/p>\n\n\n\n<p>Anoi nia inan-aman konsege halo\nkeixa ba Polisia iha Ermera no kontinua lori ba Pradet&nbsp; no ikus liu mai ha iha Fokupers. Suspeitu\nnain tolu ne\u2019ebe mak halo violasaun sexual ba Anoi &nbsp;dadaun ne\u2019e iha hela Polisia Ermera. Prosesu\nba kazu &nbsp;ne\u2019e lao hela maibe sira seidauk\ntama prizaun.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau senti moe no triste, hau senti lakon futuru. Bebe ne\u2019e moris pai ho\nmae mai hare. Hau hadomi los bebe ne\u2019e, momentu hanesan ne\u2019e hau la hatene no\nhau nonok deit\u201d,<\/em> Anoi haktuir istoria ne\u2019e ho nia bebe\ntoba iha nia sorin ho naran Joao Paulo.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cBainhira hau isin rua hau senti tauk, tanba la hatene partus bele ka lae?\nMana sira iha FOKUPERS sempre akompanha ami ba konsulta no sira kontinua\nakompnha\u201d,<\/em> Anoi hatutan. <\/p>\n\n\n\n<p>Anoi ba uma mahon&nbsp; iha&nbsp; fulan\nApril 2020, Anoi hanoin atu eskola fila fali. Nia hakarak halo inan-aman\nkontenti fali.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau nia kolega sira iha Ponilala hatene ona, mas&nbsp; la hatene sira koalia sa\u00edda? Hau eskola fila\nfali karik hakarak sai Doutora\u201d,<\/em> Anoi hato\u2019o nia esperan\u00e7a moris\nmaibe hanoin mos kona ba moe ne\u2019ebe nia sei hetan hosi nia kolega sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponilala laos Suku ida mak dook hosi Dili, sa tan hosi Munisipiu Ermera. Suku ida ne\u2019e la iha asesu regular ba transporte publik no to\u2019o agora seidauk iha eletrisidade. Maski nune\u2019e rede telefone ho internet funsiona. Ema sira mak iha osan bele sosa telefone no bele asesu ba internet, inklui asesu ba sitiu pornografia sira. Istoria Anoi nian hahu ho maneira Anoi nia Tiun lohi Anoi ho nonton iha telefone.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/insestu.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5467\" width=\"587\" height=\"329\"\/><figcaption>ilustrasaun kazu vilasaun sexual (insestu) ne&#8217;ebe akontese iha uma laran. [Foto: copyright cnnbanten | 04.10.2020]<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Saida mak akontese ba Anoi ne\u2019e\nviolasaun sexual no violasaun ba dereitu labarik nian no ida ne\u2019e mak akontese\niha uma laran no halo hosi membro fam\u00edlia rasik no ida ne\u2019e nudar krimi\ninsestu. Krime ida ne\u2019e ema hotu preokupa tanba hahalok hanesan ne\u2019e fo presaun\nbo\u2019ot ba vitima sexual, liu-liu ba&nbsp; maluk\nfeto sira ne\u2019ebe ho idade minoridade, vitima nia inan-aman, no mos komunidade. Labarik\nsira mak hasoru kazu hanesan ne\u2019e hetan presaun psikolojiku iha sira nia moris,\nno sira nia futuru ameasadu<\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ho kazu insestu ne\u2019e,\ntuir prespektiva sosiedade sivil, Diretora Ezekutiva FOKUPERS, Maria Jos\u00e9\nGuterres ba neonmetin imforma,&nbsp;&nbsp;\nviolasaun seksu\u00e1l akontese bebeik b\u00e1 labarik ki&#8217;ik-oan sira iha\nTimor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHahu husi fulan Janeru to&#8217;o fulan Jullu ne&#8217;e (2020) ami simu kazu\nviolasaun seksu\u00e1l hasoru labarik ne&#8217;e hamutuk 7, abuzu seksu\u00e1l b\u00e1 labarik iha 10,\ninsestu ne&#8217;e iha 3. Dadaun ne&#8217;e ami lori sira b\u00e1 hela iha uma mahon ne&#8217;ebe mak FOKUPERS\nprepara b\u00e1 vitima sira\u201d, <\/em>Diretora Ezekutivu&nbsp; informa.<\/p>\n\n\n\n<p>Diretora Maria Jose mos esplika\nkatak kazu insestu tolu ne&#8217;ebe akontese ne&#8217;e mai ho nia istoria ne&#8217;ebe la\nhanesan. Labarik balun b\u00e1 toos mak foin akontese b\u00e1 sira tanba toos distansia\nne&#8217;ebe dook husi uma. Balun b\u00e1 hili ai-sunu mak akontese. Balun akontese tanba\nhela mesak iha uma no balun akontese beibeik ona abuzu seksu\u00e1l ne&#8217;e uluk sira\nsei ki&#8217;ik, hanesan sa\u00edda mak akontese ba Anoi.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizasaun ne\u2019ebe halo\nmonitorizasaun ba sistema justi\u00e7a nian, JSMP fo sai nia dadus katak, iha tinan\n2020&nbsp; rezista kazu insestu iha ema na\u2019in 2\nde\u2019it, ida mak desizaun pena prizaun tinan 13 no ida seluk sei prosesa tuir lei.\nMaibe hahu husi 2012 to\u2019o 2018 mak&nbsp;\nhamutuk 49. Iha tinan 2019 kazu insestu na\u2019in 6 mak rejistu. Iha 2019\nne\u2019e ida mak&nbsp; suspensaun ba pena, kazu\nida desizaun prizaun tinan 18, kazu ida tinan 6, kazu ida tinan 13 kazu ida\ntinan 7 no kazu ida tinan 14 liu fulan ne\u2019en.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir JSMP violasaun sexual akontese ba labarik kiik liu mak idade 5 mai kraik, iha 2%, no pursentu ne\u2019ebe boot liu mak idade 14-16, iha 29%. Seluk mak idade 5-9, iha 4%, idade10-11, iha 4%, idade 12-13, iha 25%, no tinan 17 ba leten iha 22%. Violasaun sexual ba menoridade barak liu halo hosi aman ba oan, 43%, no seluk halo hosi aman padrasto, primo ba prima, maun ba alin, Avo nane ba be-oan, no hosi Tiu ba subrina iha 20%. <\/p>\n\n\n\n<p>Aktus hirak ne\u2019e tuir lei ne\u2019e\nkrimi. Violasaun seksual ba menor ho penetrasaun ne\u2019ebe kategoriza nu\u2019udar\nviolensia domestika ne\u2019ebe hakerek iha artigu 177 (1) no 182 ho krime publiku\nno artigu 35 hosi lei krime violensia domestika.<\/p>\n\n\n\n<p>Parte Governo kontinua luta makas\natu bele kombate no minimiza kazu violasaun sexual. Diretur Jeral ba Juventude\nno Desportu, David Tomas de Deus, hatete katak violasaun sexual ne\u2019e krimi. Sekretaria\nEstadu Juventude no desportu (SEJD ) halo tiha ona programa prevensaun balun,\ninklui kona ba abilidade moris nian, hatene kona ba internet saud\u00e1vel, no oinsa\njoven sira hadook an hosi risku. Import\u00e2ncia ba jovens sira atu koinese sira\nnia an biolojikamente no fizikamente. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cJoven barak seidauk iha koinesimentu ba sira nia isin lolon rasik. Exemplu\nkonkretu mak balun la hatene ninia periudu de menstrusaun, ida mos kona ba\nfunsionamentu orgaun. Sira presija hatene ida ne\u2019e oinsa mak bele trata no\nkonsidera mudansa sira ne\u2019e. Iha momentu sira hanesan ne\u2019e saida mak sira bele\nhalo, no saida mak sira labele halo. Se lae bainhira sira monu iha risku nia\nlaran sira nia esistensia sosiedade ne\u2019e ladun hetan tratamentu ne\u2019ebe mak diak\nhosi komunidade no familia rasik ne\u2019e mak dalabarak akontese\u201d,<\/em> Diretur Jeral David esplika. <\/p>\n\n\n\n<p>Anoi karik nunka atende programa\nsira kona ba abilidade moris nian mak fornese hosi SEJD. Karik mos tanba\nprograma SEJD nian seidauk to\u2019o iha Ponilala. Dala ruma mos Anoi nia eskola la\nhanorin mat\u00e9ria sira relasiona ho ema nia isin loloon no funsaun sira. Maibe realidade\nmak Anoi ho nia inan-aman nia moris kiak sai mos fator importante ida hodi tau\nAnoi iha situasaun risku nia laran. Inan-aman ba buka moris ba oan sira, husik\nhela oan sira iha uma mesak. Governo halo ona programa prevensaun ne\u2019ebe haree\nhosi parte adolescente nia an, maibe seidauk iha programa sira mak haree hosi\nparte uma saud\u00e1vel no comunidade seguru ba adolescente sira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportagen Frans, Adro, David, Adalgisa Anoi (la\u2019os naran loloos), tinan 12, loloos ne\u2019e halimar ho ninia labarik maluk sira. Maibe tanba violasaun sexual mak halo hosi fam\u00edlia rasik, Anoi tenke kous oan sedu, lakon nia eskola no possivelmente lakon nia esperan\u00e7a ba futuru. Kazu insestu ne\u2019e akontese iha ba Anoi iha Suku Ponilala, Munisipiu Ermera. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5469,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11,28,63],"tags":[],"class_list":["post-5458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-justisa","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5458"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5564,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458\/revisions\/5564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}