{"id":5574,"date":"2020-10-16T11:07:32","date_gmt":"2020-10-16T02:07:32","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5574"},"modified":"2020-10-16T11:07:51","modified_gmt":"2020-10-16T02:07:51","slug":"loron-balibo-five-ba-dala-45-horta-ita-labele-lakon-liberdade-espresaun","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/10\/16\/loron-balibo-five-ba-dala-45-horta-ita-labele-lakon-liberdade-espresaun\/","title":{"rendered":"Loron Balibo Five Ba dala 45, Horta: Ita Labele Lakon Liberdade Espresaun"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Adroaldo \u2018Saretukau\u2019<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Estadu Timor hamutuk ho jornalista komemora loron Balibo Five badala 45 (jornalista nain 5) nain haat hosi Australia no nain ida hosi Nova Zealandia ne\u2019ebe hetan tiru hoi tropas Indonesia iha fronteira Balibo-Maliana.<\/p>\n\n\n\n<p>Liu hosi komemorasaun ne\u2019ebe organiza hosi\nKonsellu Imprensa no Centro Nasional Chega! iha Balibo, Laureadu Nobel da Paz,\nDr. Jose Ramos Horta ho sentiment kontente tanba sempre komemora loron Balibo\nFive ho jornalista sira. <\/p>\n\n\n\n<p>Nia hateten luta ba ukun rasik aan, nia iha\nknaar ida mak espresa no fahe informasaun liu hosi media informativu sira.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHa\u2019u nia misaun mak haruka informasaun ba li\u2019ur, kuaze lor-loron ha\u2019u ba r\u00e1diu Matebian, tanba uluk la iha e-mail, WhatsApp, transmisaun ba li\u2019ur uza telegrama. Ha\u2019u ba r\u00e1diu Markoni haruka mensajen ba governu Nasoens Unidas no ha\u2019u konta sai jornal ida iha Austr\u00e1lia. Iha segundu ida nia laran ha\u2019u haruka 400 telegrama ba li\u2019ur. Iha Nova Yorke mos to\u2019o iha ne\u2019eba kuandu sira simu sira hatete, ami simu ita nia komunikasaun hotu\u201d, <\/em>hateten Dr. Jose Ramos Horta. <\/p>\n\n\n\n<p>Membru Honorariu Asosiasaun Jornalista\nTimor Lorosa\u2019e (AJTL) ne\u2019e mos haktuir katak iha tempu ne\u2019eba iha preokupasaun konaba\nestratejia hodi haree no divulga informasaun ba internasional, tanbasa mak mai\nBalibo, tanba sa mak ba Bobonaru, tun mai Lebos balun iha Batugade nian, hodi hatudu\nprova ba mundu katak konflitu ka funu ne\u2019ebe remata iha fulan ikus Agusto no Septembru\n1975, katak bao in laiha tan ona funu sivil no FRETILIN kontrola 100% iha\nteritoriu nasional.<\/p>\n\n\n\n<p>Ni hatutan istoria katak iha fulan Dezembru\nRamos Horta konsege bolu jornalista Roger East hosi Darwin-Australia,hodi mai\nhalo kobertura situasaun funu ne\u2019ebe akontese hela. <\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHa\u2019u la ko\u00f1ese nia no hau hatete nia prontu atu mai serbisu iha Timor. Ha\u2019u ba Darwin ko\u2019ali ho nia ami rua mai hamutuk, para halo sa\u00edda? hah\u00fa kria primeira Aj\u00e9nsia de Not\u00edsia Timor nian (East Timor News Agency). Ida ne\u2019e mak komesa halo despaixu, Reuters iha rai li\u2019ur. Roger East nia lakohi sai hosi Timor, iha momentu Austr\u00e1lia evakua ema hotu, nia \u00faniku ke hela la sai, nia hateten ha\u2019u ba foho ho FRETILIN para halo buat ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u nia obrigasaun\u201d<\/em>, Ramos Horta konta tuir Roger nia istoria.<\/p>\n\n\n\n<p>Liu hosi komemorasaun ne\u2019e, Eiz Prezidente\nRepublika ne\u2019e husu ba Konsellu Imprensa no Centro CHEGA! halo esforsu hodi fo\nonra nafatin ba jornalista nain lima no jornalista sira seluk ne\u2019ebe mate iha tinan\n1999.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIta nia obrigasaun nu\u2019udar Timoa oan, iha sira nia sakrif\u00edsiu, ita halo esforsu liu tan para garante liberdade imprensa iha Timor ho kontribui ba liberdade imprensa iha mundu. \u00a0Ita bele lakon buat barak, maib\u00e9 buat ida ita labele lakon mak liberdade de pensamentu no liberdade espresaun\u201d, <\/em>dehan Laureadu Horta iha nia diskurus, kuarta kalan iha Balibo, 15\/10<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte sorin Diret\u00f3r Ezekutivu Centro\nNacional Chega! (CNC), Hugo Maria Fernandes hatete eziibisaun iha komemorasaun\nba jornalista na\u2019in lima iha Balibo ne\u2019e mak nu\u2019udar aktu kolaborativu ida iha\ntraj\u00e9dia ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Ezibisaun ne\u2019eb\u00e9 loje nu\u2019udar aktu\nkolaborativu ida ba traj\u00e9dia ne\u2019eb\u00e9 akontese tinan 45 liu ba, dala ida tan atu\nfo hanoin ita katak, iha konflitu ne\u2019eb\u00e9 de\u2019it, sempre iha ema, sempre iha buat\nbalu mak hetan estragu. Ho ita nia konflitu internal hah\u00fa iha fulan agostu 1975\nto\u2019o mai iha 1999, ema rihun ba rihun mak sakrifika sira nia aan, hodi hato\u2019o\nbuat simples ida, atu ezerse de\u2019it direitu ba autodeterminasaun. Direitu ne\u2019eb\u00e9\nmak moris nanis, wainhira ema ida hah\u00fa moris iha mundu ne\u2019e no povu Timor halo\nida ne\u2019e durante tinan 24 iha per\u00edodu 1975 to\u2019o 1999. <\/p>\n\n\n\n<p>Ezibisaun ne\u2019eb\u00e9 komesa ohin kalan to\u2019o\naban ne\u2019eb\u00e9 ita sei haree, modelu mos atu dignifika luta naruk ne\u2019eb\u00e9 mak mai\nhosi primeiru per\u00edodu mundu jornalizmu nian, maib\u00e9 mos partisipasaun ativu\nsignifikante komunidade nian, komunidade ne\u2019eb\u00e9 mak hanoin de\u2019it katak ba nia\nbele moris di\u2019ak, livre hosi ta\u2019uk ida ne\u2019e mak ba nia independ\u00e9nsia. <\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cLivre hosi ta\u2019uk mak forma ida hosi nasionalizmu, tanba ne\u2019e mak CNC! hamutuk ho Konsellu Imprensa, komunidade Balibo hakarak komemora loron ida ne\u2019e, no mos selebra vit\u00f3ria povu \u00a0nian. Hanoin ida ne\u2019e mak halo ita ajuda traj\u00e9dia tinan 45 ne\u2019eb\u00e9 mak akontese nomos atu fo hanoin katak iha asuntu balu mak seidauk rezolve\u201d,<\/em> hateten Hugo Fernandes. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Adroaldo \u2018Saretukau\u2019 Estadu Timor hamutuk ho jornalista komemora loron Balibo Five badala 45 (jornalista nain 5) nain haat hosi Australia no nain ida hosi Nova Zealandia ne\u2019ebe hetan tiru hoi tropas Indonesia iha fronteira Balibo-Maliana. Liu hosi komemorasaun ne\u2019ebe organiza hosi Konsellu Imprensa no Centro Nasional Chega! iha Balibo, Laureadu Nobel da Paz, Dr. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5575,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[30,63],"tags":[],"class_list":["post-5574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memoria","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5574"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5576,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5574\/revisions\/5576"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}