{"id":5588,"date":"2020-10-16T17:22:57","date_gmt":"2020-10-16T08:22:57","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5588"},"modified":"2020-10-16T17:23:00","modified_gmt":"2020-10-16T08:23:00","slug":"balibo-five-roger-east-hateten-ba-horta-hau-lakohi-sai-hosi-timor-hau-ba-foho-ho-fretilin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/10\/16\/balibo-five-roger-east-hateten-ba-horta-hau-lakohi-sai-hosi-timor-hau-ba-foho-ho-fretilin\/","title":{"rendered":"Balibo Five, Roger East Hateten Ba Horta: Hau Lakohi Sai Hosi Timor, Hau Ba Foho Ho FRETILIN"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Adroaldo Saretukau<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha komemorasaun traj\u00e9dia Balibo badala 45 ne\u2019ebe military Indonesia sira konsege oho jornalista nain lima mai hosi Australia no Nova Zelandia iha loron 16 Outubro 1975 iha fonteira Balibo, ne\u2019ebe konnesidu ho naran Balibo Five. <\/p>\n\n\n\n<p>Liu kalan refleksaun Laureadu Nobel da Paz,\nDr. Jose Ramos Horta haktuir fali istoria importante ne\u2019ebe akontese konaba\njornalista nain lima ne\u2019ebe mak mai halo kobertura. <\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHa\u2019u ko\u00f1ese sira hotu, ida kaer kamera ne\u2019e mak Brain Peters ho Malcolm Rennie hosi Inglatera, Greg Shackleton ida ne\u2019e mak joven liu ho tinan 21, hosi Nova Zelandia. Peters ho Malcolm ha\u2019u mak tula sira hosi Dili mai ho kareta Mitsubishi FRETILIN nian, hanesan primeira viatura ne\u2019eb\u00e9 ami sosa. Ha\u2019u ba Melbourne iha Jullu 1974, se\u00f1or ida fo mai ha\u2019u $1000 Dollar Australia. To\u2019o iha D\u00edli sosa kareta, segunda ka terseira, ne\u2019e mak sai viatura FRETILIN nian&#8221;,<\/em> hateten Dr. Jose Ramos Horta iha kalan reflesaun tarjedia Balibo iha Balibo, 15\/10.<\/p>\n\n\n\n<p>Horta hatutan nia tula sira iha aero porto\nno direitamentu ba Balibo, tanba Horta nia funsaun mak nudar Sekretariu ba\nDepartamentu Relasaun Externa no informasaun FRETILIN nian. <\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHa\u2019u nia misaun mak haruka informasaub ba li\u2019ur, kuaze lor-loron ha\u2019u ba r\u00e1diu Matebian, tanba uluk la iha e-mail, WhatsApp, transmisaun ba li\u2019ur uza telegrama. Ha\u2019u ba r\u00e1diu Markoni haruka mensajen ba governu no Nasoens Unidas. No ha\u2019u konta sai jornal ida iha Austr\u00e1lia. Iha segundu ida nia laran Ramos Horta haruka 400 telegrama ba li\u2019ur. Iha Nova Yorke mos to\u2019o iha ne\u2019eba, kuandu sira simu sira hatete, ami simu ita nia komunikasaun hotu-hotu no dada jornalista oi-oin, hah\u00fa hosi Bobonaru ha\u2019u ba ho jornalista ida naran Louren Jonson, Brian Peters no jornalista seluk hosi Nova Zelandia, Austr\u00e1lia sira ba mai los&#8221;, <\/em>dehan Horta.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho memoria importante ne\u2019ebe akontese on iha\ntinan 45 liuba, Dr. Jose Ramos Horta hateten laiha ema ida bele fo kulpa ba\nproblema actual, maibe governu atual tenke iha onestidade ba istoria, ba povu Indon\u00e9ziu,\npovu Timor, povu Austr\u00e1lia, Nova Zel\u00e1ndia no povu Reinu Unidu, tanba nasaun\ntolu mak iha ne\u2019e. Jornalista sira servisu kan\u00e1l 7 kanal 9 Australianu, ne\u2019eb\u00e9\nsira na\u2019in rua Inglatera, na\u2019in rua Australianu no na\u2019in ida mak Nova Zel\u00e1ndia.<\/p>\n\n\n\n<p>Ramos Horta hateten iha fulan Dezembru 1975\njornalista Roger East hosi Darwin-Australia ne\u2019ebe Horta konvida mai Timor iha\ntempu ne\u2019eba, hodi hahu serbisu hamutuk kria Ajensia Notisia Timor (East Timor\nNews Agency).<\/p>\n\n\n\n<p>Horta hatutan istoria katak Roger East hateten, <em>\u201chau Lakohi sai hosi Timor, hau ba foho ho FRETILIN para halo hau nia obrigasaun\u201d. <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Adroaldo Saretukau Iha komemorasaun traj\u00e9dia Balibo badala 45 ne\u2019ebe military Indonesia sira konsege oho jornalista nain lima mai hosi Australia no Nova Zelandia iha loron 16 Outubro 1975 iha fonteira Balibo, ne\u2019ebe konnesidu ho naran Balibo Five. Liu kalan refleksaun Laureadu Nobel da Paz, Dr. Jose Ramos Horta haktuir fali istoria importante ne\u2019ebe akontese [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5589,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[30,63],"tags":[],"class_list":["post-5588","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memoria","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5588","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5588"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5588\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5590,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5588\/revisions\/5590"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}