{"id":5591,"date":"2020-10-19T17:47:11","date_gmt":"2020-10-19T08:47:11","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5591"},"modified":"2020-10-19T17:48:56","modified_gmt":"2020-10-19T08:48:56","slug":"media-renetil-neon-metin-manan-premiu-jurnalismu-ba-paz-maria-gorete-hosi-cnc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/10\/19\/media-renetil-neon-metin-manan-premiu-jurnalismu-ba-paz-maria-gorete-hosi-cnc\/","title":{"rendered":"Media RENETIL Neon Metin Manan Premiu Jurnalismu ba Paz Maria Gorete Hosi CNC"},"content":{"rendered":"\n<p><strong> <em>Reportazen Marcio Pinto Morato<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&#8220;Sira bele koloniza hau nia isin, maibe sei la koloniza hau nia espiritu no hau nia fuan&#8221;.<\/em> Saudoza Maria Gorete<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Media no Jornalista Neon Metin manan media award katergoria Jurnalismu ba Paz Maria Gorete. <\/p>\n\n\n\n<p>Liu hosi loron Balibo Five badala 45 ne\u2019ebe komemora iha\nBalibo, jornalista Neon Metin Francisco Jose de Almeida, Adroaldo, Adalgisa\nPereira no David da Costa Gusmao sai manan nain ba kategoria Jurnalismu ba Paz Maria\nGorete ne\u2019ebe <\/p>\n\n\n\n<p>Kategoria Maria Gorete nudar award badahuluk nian, ne\u2019ebe\nlansa hosi Centro Nasional Chega! (CNC) hodi fo ba media no jornalista sira ne\u2019ebe\nhakerek istoria konaba jurnalismu ba paz no direitus umanus nian. <\/p>\n\n\n\n<p>Liu hosi kalan atribui media award ba manan nain sira,\njornalista Neon Metin, Francisco Jose Almeida reprezenta Neon Metin hodi agradesementu\nba CNC no familia Maria Gorete ne\u2019ebe mak fo fiar ona ba Neon Metin, hodi hetan\npremiu Maria Gorete. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201cReprezenta ekipa Neon Metin, hau hakarak hato\u2019o hau nia\nsentimentu orgulho hodi hamrik iha oin ho hau nia kolega simu Premiu ida ne\u2019e,\nPremiu Jornalizmu ba Paz Maria Gorete\u201d, hateten Francisco, 19\/20.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Nia dehan&nbsp; saudoza Maria Gorete nia luta nudar feto,\nhusik hela memoria todan ba ita nia sosiedade, liliu mai ami nia jerasaun.\nIstoria pedasuk ida mak hau hetan kona ba saudoza Maria Gorete, hau aprende\nkatak saudoza ne\u2019e feto luta nain duni. Nia nega nia an hanesan ema no hanesan\nfeto, hodi fo an tomak ba luta, to\u2019o nia mate ka lakon, to\u2019o agora seidauk\nhatene loloos.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cBainhira lee istoria Saudoza Maria Gorete nian, hau mos triste. Hau triste tanba saida mak Saudoza hasoru iha tempu luta ba ukun rasik an, akontese fali iha tempu ukun an nian. Uluk militar Indonesia mak halo, agora ita ho ita mak halo ba malu. Anoi, istoria violasaun sexual ne\u2019ebe Neon Metin foti akontese iha familia uma laran. Saudoza Maria Gorete hetan violasaun sexual hosi Militar Indonesia. Anoi moris iha kondisaun kiak nia laran, Saudoza moris iha situasaun la seguru nia laran. Situasaun rua ne\u2019e hotu la favorese ba feto no ba familia hotu-hotu\u201d,<\/em> tenik Francisco \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatutan Saudoza Maria Gorete fo nia an tomak atu nia\nmaluk feto sira loron ida, iha Timor-Leste ukun rasik an nia laran, la terus\ntan, la hetan tan violasaun sexual no la moris kiak tan. Loloos ne\u2019e saida mak\nakontese ona ba Saudoza Maria Gorete to\u2019o ona, Chega!, ho Maria Gorete deit, la\npresija akontese tan ba Anoi.<\/p>\n\n\n\n<p>Francisci dehan nudar Media Advokasia RENETIL nian, Neon\nMetin komprometidu atu kontinua luta ba hapara violasaun sexual hasoru feto.\nSaudoza Maria Gorete foti informasaun militar Indonesia nian hodi fo ba\nFALINTIL sira hodi kontinua reziste. Neon Metin hakarak kontinua foti\ninformasaun faktual sira kona ba ema vulneravel sira, feto, labarik no ema ho\ndefisiensia, hakerek no fahe tutan informasaun hodi hetan atensaun politik\npublik nian.&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cAmi husu obrigado ba Familia Saudoza Maria Gorete tanba Saudoza inspira ona ami. Premio ida ne\u2019e sei fo motivasaun boot ami nia servisu hodi hatutan no kontinua defende direitu feto nian. Husu obrigado ba RENETIL ne\u2019ebe fo ona espasu baa mi atu aprende no kontinua halo rezistensia hasoru hahalok aat sira mak kontra liberdade expresaun no liberdade imprensa\u201d,<\/em> hateten Francisco<\/p>\n\n\n\n<p>Iha tempu hanesan Mana Bety familia hosi Maria Gorete ne\u2019ebe\noras ne\u2019e dadauk hela iha Australia, hatoo agradesementu ba CNC ho Konsellu\nImprensa ne\u2019ebe hili ona Maria Gorete nudar premiu id aba jornalista sira ne\u2019ebe\nmak hakerek konaba direitus umanus. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAgradese tebes tanba hili ona naran Maria Gorete hodi sai premiu importante ba jornalista sira ne\u2019ebe mak hakerek konaba direitus umanus. Maria Gorete hatudu ona nia luta ba ukun rasika-an, to\u2019o nia sakrifika nia an, hodi hetan violasaun sexual hosi tropas Indonesia. Nia halo tanba nia hadomi nia rai no lakohi rai ne\u2019e sai atan ba ukun kolonialismu\u201d, Tenik Bety liu hosi zoom iha loron Balibo Five. <\/p>\n\n\n\n<p>Maria Gorete nia lia fuan forte mak nia hateten, &#8220;sira bele koloniza hau nia isin, maibe sei la koloniza hau nia espiritu no hau nia fuan&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia iha esperansa boot ba jornalista sira ohin loron, atu\nkontinua brani hakerek no fo sai lia los, liu-liu hakerek konaba direitus\numanus. Espera Maria Gorete sai inspirador ba jornalista tomak atu kontinua\nbrani hodi hakerek lia los. <\/p>\n\n\n\n<p>Alende Neon Metin ne\u2019ebe sai manan nain ba kategoria\nJurnalismu ba Paz Maria Gorete, premiu Konsellu Imprensa kategoria Media Diak\nLiu Tinan 2020 monu ba Jornal Independente no Premiu Adelino Gomes Jornalista\nNe\u2019ebe Hakerek Portugues Diak liu monu ba Isaura hosi Timor Post. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Marcio Pinto Morato &#8220;Sira bele koloniza hau nia isin, maibe sei la koloniza hau nia espiritu no hau nia fuan&#8221;. Saudoza Maria Gorete Media no Jornalista Neon Metin manan media award katergoria Jurnalismu ba Paz Maria Gorete. Liu hosi loron Balibo Five badala 45 ne\u2019ebe komemora iha Balibo, jornalista Neon Metin Francisco Jose de [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5592,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-5591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5593,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5591\/revisions\/5593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}