{"id":5980,"date":"2020-11-24T16:10:25","date_gmt":"2020-11-24T07:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=5980"},"modified":"2020-11-24T16:10:27","modified_gmt":"2020-11-24T07:10:27","slug":"ajensia-onu-haat-no-koica-apoiu-projetu-hamutuk-ba-igualdade-responde-ba-vbj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/11\/24\/ajensia-onu-haat-no-koica-apoiu-projetu-hamutuk-ba-igualdade-responde-ba-vbj\/","title":{"rendered":"Ajensia ONU Haat no KOICA  Apoiu Projetu Hamutuk Ba Igualdade Responde Ba VBJ"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportazen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aj\u00e9nsia haat Nas\u00f5ens Unidas hanesan UN Women, UNDP, UNFPA no IOM liuhusi fundu jenerozu Korean International Cooperation Agency (KOICA) iha Timor-Leste halibur hamutuk, hodi hametin esforsu ba feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste, atu bele goza sira-nia direitu, hodi moris livre husi viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru no bele hetan asesu ba atendimentu esensi\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 ho kualidade. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liu\nhosi komunikadu imprensa ne\u2019ebe Neon Metin asesu esplika katak projetu tinan haat\nho kustu $7.7 millaun&nbsp; ho naran \u201c<em>Hamutuk ba Igualdade: Prevene no\nResponde ba Viol\u00e9nsia Bazeia ba J\u00e9neru (VBJ) iha Timor-Leste\u201d <\/em>suporta\nTimor-Leste nian implementasaun ba Planu Asaun Nasion\u00e1l ba Viol\u00e9nsia Bazeia ba J\u00e9neru,\nlidera husi Sekret\u00e1ria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha komunidade\nimprensa hatutan katak parseria ne\u2019e sei kolabora hamutuk ho SEII, minist\u00e9riu\nimportante no organizasaun sosiedade siv\u00edl sira, atu serbisu ba prevene\nviol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru, fasilita suporta ba atendimentu esensi\u00e1l ba sa\u00fade no justisa, hametin monitorizasaun no relata viol\u00e9nsia iha fatin p\u00fabliku no fatin privadu no responde ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru, iha kontestu hamenus risku ba dezastre.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projetu refere asina ona iha\nloron 24\/11 no sei atinji maizumenus benifisi\u00e1riu 200,000 direta iha munisipiu tolu&nbsp; hanesan Dili, Baucau no Covalima no Rejiaun\nAdministrativa Espesi\u00e1l O\u00e9cusse no Ambeno (RAEOA), komplementa inisiativu seluk\nindiretamente atu atinji no f\u00f3 benef\u00edsiu ba populasaun Timor-Leste tomak. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha seremonia asina akordu\nrefere, Direitor\nNasional KOICA Timor-Leste, Sikhyon Kim hateten asina ona preparativu ne\u2019e ho aj\u00e9nsia Nas\u00f5ens Unidas sira\natu kombate viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha Timor-Leste ho komemorasaun ba loron\ninternasion\u00e1l ba Eliminasaun Viol\u00e9nsia ba Feto. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cViol\u00e9nsia nunka bele\njustifika no hau espera katak \u201cHamutuk ba Igualdade\u201d sei ajuda redus viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru no f\u00f3 kb\u00edt ba mane ho feto sira atu halo advokasia ba igualdade j\u00e9neru\u201d, dehan Direitor Nasional KOICA\nTimor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">KOICA sai hanesan Aj\u00e9nsia\nGoverment\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 suporta Timor-Leste atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu\nSustentavel sira. Projetu ida ne\u2019e suporta diretamente KOICA nia Inisiativa superioridade\nglobal\u201cTaka Lakuna\u201d suporta nasaun sira atu atinji alvu ba ODS 5 ba igualdade j\u00e9neru. Iha\nTimor-Leste, KOICA halo ona parseria hamutuk ho ONU liuhusi projeitu oi-oin atu\nsuporta dezenvolvimentu nasaun nian. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha fatin hanesan Sekret\u00e1ria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria Jos\u00e9 da Fonseca Monteiro de Jesus iha nia abertura afirma katak viol\u00e9nsia kontra feto no labarik-feto sira sei nafatin sai problema boot ida iha Timor-Leste, no la\u2019\u00f3s esforsu ida-ne\u2019eb\u00e9 fasil iha mundu tomak. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia dehan mesmu instituisaun governu barak hamutuk ho parseiru sira halo ona esforsu kolaborativu ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak, maibe iha semana tolu kotuk ba, ita nafatin haree no rona kazu barak iha nasaun laran. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHo suporta adision\u00e1l husi Governu Korea, sei sai hanesan suporta boot ida atu komplementa governu nia esforsu sira ba luta hasoru VBJ. Ami nafatin halo advokasia ho li\u00f1a minist\u00e9riu hotu wainhira halo advokasia ba j\u00e9neru no ba li\u00f1a minist\u00e9riu hotu atu asegura orsamentu estadu ne\u2019eb\u00e9 sensivel ba j\u00e9neru,\u201d<\/em> dehan Sekretaria Estadu Maria Jos\u00e9 de Jesus.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Xefe\nEdifisiu UN Women, Sunita Caminha ne\u2019ebe reprezenya ajensia haat ONU hateten hamutuk\nba Igualdade sei halibur espesialista no pap\u00e9l husi Instituisaun Governu\nTimor-Leste sira, aj\u00e9nsia haat ONU nian UN Women, UNDP, UNFPA no IOM no KOICA. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIda-ne\u2019e harii tanba ita-nia forsa koletivu hanesan parseiru atu responde ba asuntu sira ne\u2019eb\u00e9 konetadu ba viol\u00e9nsia iha uma-laran, as\u00e9diu seksu\u00e1l no viol\u00e9nsia iha fatin p\u00fabliku no m\u00f3s ho viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha kontestu dezastre nian\u201d,<\/em> hatete Sunita Camina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projetu\nne\u2019e sei uza maneira sira ne\u2019eb\u00e9 efetivu, atu\nprevene viol\u00e9nsia\nbazeia ba j\u00e9neru molok akontese. Ida-ne\u2019e sei to\u2019o individu sira, inklui joven\nno grupu sira ne\u2019eb\u00e9 hasoru diskriminasaun\nbebeik no suporta fam\u00edlia\nno komunidade sira, atu hetan ko\u00f1esimentu no\nabilidade atu sai ajente ba mudansa no hamriik hasoru as\u00e9diu seksu\u00e1l no forma seluk ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projetu\nne\u2019e sei suporta instituisaun sira atu habelar sira-nia servisu no hadi\u2019ak\nkualidade ba atendimentu esensi\u00e1l sira, bele to\u2019o liut\u00e1n ba sobrevivente ba\nviol\u00e9nsia sira atu enkoraja ema seluk (sobrevivente) hodi buka suporta. Ida-ne\u2019e\nsei kontribui atu hadi\u2019ak liut\u00e1n monitorizasaun no akuntabilidade atu interpreta\nkomitmentu sira &nbsp;iha pap\u00e9l ba asaun\npr\u00e1tika, servisu ho sosiedade siv\u00edl no governu, no envolve m\u00e9dia no p\u00fabliku\njer\u00e1l.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Zevonia Vieira Aj\u00e9nsia haat Nas\u00f5ens Unidas hanesan UN Women, UNDP, UNFPA no IOM liuhusi fundu jenerozu Korean International Cooperation Agency (KOICA) iha Timor-Leste halibur hamutuk, hodi hametin esforsu ba feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste, atu bele goza sira-nia direitu, hodi moris livre husi viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru no bele hetan asesu ba atendimentu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5981,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-5980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5980"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5982,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5980\/revisions\/5982"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}