{"id":6118,"date":"2020-12-04T21:12:18","date_gmt":"2020-12-04T12:12:18","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=6118"},"modified":"2020-12-04T21:12:22","modified_gmt":"2020-12-04T12:12:22","slug":"sea-sosializa-politika-zero-plastik-mario-governu-presiza-kolabora-ho-seitor-privadu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/12\/04\/sea-sosializa-politika-zero-plastik-mario-governu-presiza-kolabora-ho-seitor-privadu\/","title":{"rendered":"SEA Sosializa Politika Zero Plastik, Mario: Governu Presiza Kolabora Ho Seitor Privadu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportazen Henrique Soares De Jesus <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sekretariu Estad Ambiente (SEA) realiza workshop konaba Politika Zero Plastiku. Liu hosi workhsop refere, \u00a0Sekretariu Estadu do Ambiente, Dem\u00e9trio do Amaral de Carvalho hateten workshop ida ne\u2019e hanesan dalan ida, hodi sosializa Dekretu Lei numeru 37\/2020 politika zero plastiku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sekretariu Estadu\nDemetrio dehan objetivu hosi <em>workshop ida\nne\u2019e hanesan dalan atu sosializa politika zero plastic iha Timor, ita iha ona\nDekretu de Lei Numeru 37\/2020 promulga husi prezidenti 23 de Setembru, nia sei\nhetan entrada de vigo iha 23 de Setembru tinan 2021. Atu implementa politika\nida ne\u2019e ho diak, Afandega, APORTIL, AILFAESA, Trade Invest no SERVE, hot-hotu\nhatene, se ema ruma ba husu lisensa ba SERVE atu hari\u2019i fabrika plastik, serve\ntenki hatene katak sira ne\u2019e kriteriu tenke tuir rekejitus sira.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Demetrio dehan bainhira\nempreza ida hakarak importa sasan sira ne\u2019ebe mak konsidera plastiku, sei selu\ntaxa 30% tuir valor estandarte. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cKondisoens ida ne\u2019ebe ema ruma hodi plastik mai Timor, bainhira\nnia hakarak selu taxa importasaun ba plastik nian 30% husi harga dasar, ne\u2019e\nmak ita dehan ita nia kombate nene\u2019e ita impoint bareira sira iha eventu\npajak&nbsp; para todan, entaun ema hatene\nhatene katak uza palstik ne\u2019e tidak menguntunkan, negosiu ne\u2019ebe la\nmenguntunkan exemplu atu fallun masin-midar entaun masin midar nia folin tenki\nsae fali ba 30%,&nbsp; dalan diak atu implenta\niha ninia negosiu ba fali iha tempu uluk nian sira ne\u2019ebe uza suratahan, dehan\nDemtrio iha salaun Trade Investement, 04\/12.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hateten hosi\nimplementasaun atividade Sexta Bazika, governu organiza grupu 40 entre grupu 40\nne\u2019e sira rekruta ema besik rihun 8, hodi halo bote no produs ona 60 mil bote,\nespera to ikus husi implementasaun ne\u2019e ita sei hetan 150 ka 200 mil bote, grupu\nhirak ne\u2019e mai husi Munisipiu hotu no uniku munisipiu Ermera deit tamba laiha\ntali.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha fatin hanesan General\nManager Empreza GOTA, Mario Martinho da Silva, hateten empreza GOTA iha ona\nplanu, sei halo fabrika ba resiklajen plastik, maibe sira mos preokupa tebes ho\nsasan hirak ne\u2019ebe mak importadu husi nasaun seluk, tamba ita Timor konsumu no\ngasta osan barak liu ba sasan importadu sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cGOTA ansitipa pulitika ida katak GOTA iha futuru mai ami\nmos loke fabrika industria ida ba resiklagen plastik ninian, tan ne\u2019e, ami\ngarantia katak ne\u2019e laiha problema ida ba ami, maibe problema bo\u2019ot ba ami\nenfrenta maka sasan sira importadu husi rai seluk ne\u2019ebe mak iha Timor ita\nkunsumu ida ne\u2019e \u00e1s teb-tebes. Ita Timor haruka osan ba rai liu sosa be\u2019e\ndepois ema rai liu exporta fali mai fo hela masa ba ita, problema mak ne\u2019e,lisu\nne\u2019ebe ita infetadu ne\u2019e barak liu husi sasan importadu, tan ne\u2019e mak ami\nhanoin se ami kuandu loke fabrika resiklagen por enkuantu sasan sira impotasaun\nbele redus tamba ita hakarak ita maka loke fabrika ba plastik ita hakarak halo\nresiklagen fila fali&nbsp; no husi resiklagen\nne\u2019e nia funsaun barak los ita bele halo fali exportasaun ba nasaun seluk hodi\nhalo ropa i buat sira seluk ne\u2019ebe ita bele uza\u201d <\/em>dehan Mario.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia sublina tan\nkatak governu nia politika diak, maibe presija kolabora ho seitor privadu sira\nhodi bele kontribui ba asuntu sira hanesan ne\u2019e, tamba governu deit sei la fo\nserbisu ba timoroan hotu, sem prezensa seitor privadu sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cPolitika governu nian kapas tebes, maibe presija\nkolabora ho seitor privadu sira hodi bele hare ba asuntu sira hanesan ne\u2019e. Tan\nne\u2019e liu husi workshop ida ne\u2019e bele iha konsensu ida katak implementasaun ne\u2019e\nba nasaun ne\u2019e oinsa? no nia retornu ba investimentu ne\u2019e oinsa? Para seitor\nprivadu sira bele kontribui tamba governu deit sei la fo servisu ba Timor oan\nhotu sem prezensa husi Seitor privadu sira ihaTimor\u201d<\/em> dehan Mario<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Henrique Soares De Jesus Sekretariu Estad Ambiente (SEA) realiza workshop konaba Politika Zero Plastiku. Liu hosi workhsop refere, \u00a0Sekretariu Estadu do Ambiente, Dem\u00e9trio do Amaral de Carvalho hateten workshop ida ne\u2019e hanesan dalan ida, hodi sosializa Dekretu Lei numeru 37\/2020 politika zero plastiku. Sekretariu Estadu Demetrio dehan objetivu hosi workshop ida ne\u2019e hanesan dalan [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6119,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-6118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-meio-ambiente"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6118"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6120,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6118\/revisions\/6120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}