{"id":657,"date":"2018-06-20T01:59:06","date_gmt":"2018-06-20T01:59:06","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=657"},"modified":"2018-06-20T01:59:06","modified_gmt":"2018-06-20T01:59:06","slug":"ai-parapa-sei-proteje-ema-no-animal-tasi-sei-fo-benefisiu-ekonomia-ba-komunidade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2018\/06\/20\/ai-parapa-sei-proteje-ema-no-animal-tasi-sei-fo-benefisiu-ekonomia-ba-komunidade\/","title":{"rendered":"Ai-Parapa Sei Proteje Ema no Animal Tasi, Sei Fo Benefisiu Ekonomia Ba Komunidade"},"content":{"rendered":"<p>Ai-parapa nudar aihoris ida ne\u2019ebe importante, hodi proteje animal tasi no ema hosi risku. Iha tempu agora ho mudansa ba ambiente ne\u2019ebe bele fo perigozu, nudar ema iha nia knaar importante oinsa atu proteje mundu hosi risku ne\u2019ebe ema hotu la espera bele akontese.<\/p>\n<p>Organizasaun FUNDEF realiza programa kudar ai-parapa iha Ulmera, ho objetivu atu proteje lina kostera ne\u2019ebe mak mukit ona no molik ona, konserva hikas fila fali ai-parapa, hodi bele funsiona, replanta hikas fali ai-para, hodi proteje tasi no mos hasa\u2019e konsensia komunidade nian, hodi la tesi ai arbiru iha tasi ibun, hodi nune\u2019e bele salva tasi ben no mos bele funsiona ho diak, hodi proteje invairomentu iha linna kostera.<\/p>\n<p>Programa kuda ai-parapa ne\u2019ebe halao iha loron 30\/05, iha relasaun mos ho edukasaun, oinsa tekniku sira hasa\u2019e komunidade nia kapasidade, liu hosi treinamentu konaba libiud, agrifloresting \u00a0no hortikultura, hodi bele enkoraza komunidade sira bele hatene didiak sira nia knaar, hodi halao sira nia moris.<\/p>\n<p>Komunidade Liquica, Domingos da <strong>Concei\u00e7ao dos Santos<\/strong>, ba Neon Metin hateten katak, uluk fatin ne\u2019e ai-parapa nia fatin, maibe tanba attitude ema nian no animal sira, mak ai sira ne\u2019e lakon hotu, ho inisiativa organizasaun sira, hodi apoia komunidade no lideransa komunitaria sira no defini katak fatin ne\u2019e merese atu kuda ai-parapa.<\/p>\n<p>\u201cAtu atinji objetivu, ita bele dehan katak\u00a0 laos hotu-hotu moris, mais ita iha espetativa katak husi prosesu sira ne\u2019ebe mak iha, bele atinji nia metade husi natureza nia hakarak. Ha\u2019u hein katak animal sira la tama ona, ema mos iha konsiensia ona\u201d, hateten Domingos<\/p>\n<p>Domingos ne\u2019ebe hola parte iha atividade refere, hateten liga ho edukasaun no ambiente, koalia mos konaba mos sustenbalidade ambiental. Domingos fo hanoin atu iha kurikulum liga ho ambiental, no aplika mos material iha eskola sira, atu nune\u2019e estudande sira aprende oinsa atu dezenvolve seitor ambiente ne\u2019ebe buras no fo benefisu no implikasaun positivu ba rai ida ne\u2019e.<\/p>\n<p>Domingos hatutan katak seitor ambienta mos liha ligasaun ho kultura, katak Timor-Leste rai ida ne\u2019e sagradu, iha nia forsa natureza ne\u2019ebe makaas, sempre iha nia nain, sira fo hela protesaun ba\u00a0 rai ida ne\u2019e.<\/p>\n<p>Iha fatin hanesan Xefe Grupu, <strong>Helder Goveia Freitas<\/strong> hateten katak hanesan Xefe Juventude, iha suku Ulmera fiar katak kria grupu ba ambiente nian ne\u2019e nudar inisitiava ne\u2019ebe mak joven sira iha Ulmera halo.<\/p>\n<p>\u201cIta jerasaun foun banati tuir kultura ne\u2019ebe maka ita nia avo sira hari iha Timor depois bolu katuas lia nain sira halo tiha hotu, hodi prepara ai-perapa nia musan ka fuan hodi halo <em>pembibitan.<\/em> Ai-perapa sai hanesan lisaun ida, hanesan edukasaun ba joven sira no mos komunidade sira, fo buras ba ita nia area ne\u2019ebe komunidade besik ba iha area kostera no ba ita nia nasaun\u201d, hateten Helder ba Neon Metin Xefe Suku Mota Ulun, Municipio Liquisa, Francisco Soares hateten fatin ne\u2019e serve duni atu kuda ai-parapa, antes atu kuda mos ai-parapa ne\u2019e iha tiha ona, agora balun foin mak atu kuda, ne\u2019e tamba atu kontinua deit balu ne\u2019ebe tuan dadauk, atu mohu daduk no foun sira ne\u2019e bele sa\u2019e fali .<\/p>\n<p>Francisco informa katak, suku Vinho Ulmera no Mota Ulun forma grupu hodi tau atensuan ba ai-parapa, \u201cita kuda atu nune\u2019e bele satan netik laloran ne\u2019ebe mak mai, sekarik ita la kuda ai-parapa, sira ne\u2019ebe tuan ona,\u00a0 mohu tiha, se ita la kuda fali, laloran tasi ne\u2019e sae bebeik, hodi fo risku ba, tamba komunidade sira balun mos hela besik iha area tasi ibun\u201d.<\/p>\n<p>Programa ne\u2019ebe realiza hosi UNDEF, ho objetivu atu proteje ikan balun, kadiuk sira, hodi nune sira bele produs fali sira nia oan iha ai-parapa laran. Iha future fatin refere bele sai turismo komunitaria, no bele fo benefisiu rendimentu ba komunidade sira ne\u2019ebe hela besik tasi ibun.<\/p>\n<p>Programa kuda ai-para ne\u2019e tanba iha kooperasaun entre FUNDFE no UNDP no hetan apoio hosi MAP. Total ai-parapa ne\u2019ebe kuda ho toal 6000, ne\u2019ebe oferese hosi Ministeriu Agrikultura e Pescas [MAP]. * [Rubens dos Santos \u2018Hamas\u2019 | Editor: Zevonia Vieira | NEON METIN | 19.06.2018 ]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ai-parapa nudar aihoris ida ne\u2019ebe importante, hodi proteje animal tasi no ema hosi risku. Iha tempu agora ho mudansa ba ambiente ne\u2019ebe bele fo perigozu, nudar ema iha nia knaar importante oinsa atu proteje mundu hosi risku ne\u2019ebe ema hotu la espera bele akontese. Organizasaun FUNDEF realiza programa kudar ai-parapa iha Ulmera, ho objetivu atu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11,29],"tags":[],"class_list":["post-657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-meio-ambiente"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=657"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/657\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":659,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/657\/revisions\/659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=657"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=657"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}