{"id":7050,"date":"2021-03-05T18:22:14","date_gmt":"2021-03-05T09:22:14","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7050"},"modified":"2021-03-05T18:22:15","modified_gmt":"2021-03-05T09:22:15","slug":"refleta-ba-violensia-estrutural-iha-kazu-topu-honis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/03\/05\/refleta-ba-violensia-estrutural-iha-kazu-topu-honis\/","title":{"rendered":"Refleta Ba Violensia Estrutural Iha Kazu Topu Honis"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>By Dra. Chen, Li-Li*<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dadaun ne\u2019e kazu Topu Honis lao iha prosesu tribunal ne\u2019ebe alegada abuzu sexual husi eis-padre sidadaun Amerikano kontra labarik feto Timor oan ne\u2019ebe fahe kestaun opiniaun ba atensaun publiku, hau hakarak orienta fokus luan ba estrutura generu duke suspeitu ou vitima. Violensia sexual karik halo liu husi individu, maibe ida ne\u2019e laos responsibilidade individu deit. Enquntu, ida ne\u2019e habitua no natural husi estrutura generu ne\u2019ebe desiqualidade iha nebee ita hotu envolve ba. Mesmo suspeitu hetan sentensa no vitima konsege hetan lialos iha julgamentu tribunal, violensia sexual sei la hotu no dala deit. Estrutura generu hanesan sei produs kazu Topu Honis seluk ho vitima, se ita mantein la Kritika ou \u00a0\u00a0pergunta kona-ba ida ne. Aliende, ita tenki kuitadu atu Evita partikulariza kuarker kazu, tanba feto ho labarik feto barak esperiensia asedu sexual, esploitasaun no violensia nafatin iha area privadu ho publiku loron loron. Laos hetete katak vitima sira la importante, ou suspeitu sira la presiza lamenta ou hetan sansaun, maibe fokus ba individu deit fasil distraktu ita husi konsidera kauza estrutura ne\u2019ebe perpetua violensia kontra feto ho minoridade no supresaun ho kontrola forma seluk nebee feto ho minoridade sempre hasoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Estrutura generu kompostu relasaun poder diferente haburas diferensia poder ho desiqualidade entre sexu. Maske relasaun poder depende ba fator istoriku ho kultura sira, estrutura inklina beneficio ba mane forte balun maibe supresa feto, labarik, ho mane balun. Iha sosiedade patriarkal, mane ho feto espera atu fiar valores ruma no halo asaun liu husi dalan ruma, maibe feto nunka hanesan mane. Mane merese feto liu husi dominasaun ho kontrola atu mantein sira nia poder ho estatu dadaun. Feto espera atu kumpri, oferese sex, servisu, ou hadomi hodi satisfas mane. Feto sei hetan kastigu tamba la kumpri ba mane liu husi violensia forma diferente. Maske laos mane hotu hakarak kontrola ou domina feto, estrutura generu enkoraja atu atinji poder entre mane no liu feto. Estrutura generu funsaun hodi produs ho reprodus asymetria poder entre mane ho feto, no padroniza relasaun social particularmente ne\u2019ebe sustenta privilejiu mane nian. Mane elit sira asegura sira nia privilejiu liu husi domina ho esploita feto, labarik, ho mane ne\u2019ebe menus forte, i naturaliza sira nia meresementu ba feto nia isin. Tanba ne\u2019e iha sosiedade patriarkal, mane barak hanoin katak la buat ida hodi obriga feto atu tuir mane hodi satisfas sira nia nesesidade. Tendensia hanesan ne\u2019e atu kontrola ho domina feto nia isin sempre demonstra liu husi violensia sexual forma diferente, hanesan asedu sexual ou violasaun kontra feto. Wainhira norma generu sai komum ho forte iha area social diferente, violensia sexual kontra feto, labarik, ho mane ruma sai normal.<\/p>\n\n\n\n<p>Victima sira husi violensia sexual iha Topu Honis hela iha uma mahon izola nebee lokaliza iha enclave Timor-Leste, maibe mos iha rede extremi relasaun poder la hanesan iha ne\u2019ebe suspeitu mane mutin, aman, mestri, padre, mesmo maromak iha relasaun ho minoridade Timoroan. Iha ne\u2019ebe difisilmente ba vitima sira hodi halai husi violensia estrutura ida ne\u2019e, ne\u2019ebe violensia sexual ho abuzu ho esploitasaun sexual forma seluk akontese liu husi dala ida. Aliende, fakto ne\u2019ebe protetor\/ suspeitu viola labarik sira justifika, tanba sira considera nudar ninia propriedade ou meresementu liu husi suspeitu ho individua barak iha sosiedade iha estrutura generu. Estrutura hanesan mos prevene vitima sira atu atinji ou koalia konaba sex, wainhira mane sempre uja sex hodi demonstra sira nia poder ho dominasaun liu feto. Konsekuensia funsaun estrutura generu katak vitima sira sei hasoru risku violensia sexual konstante maibe sira menus apoiu hodi rejeita obrigasaun sexual ou la konsentimentu, ou koalia sira nia esperiensia ho sentimentu lakomfortavel iha relasaun ho sexual.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sempre fo sala ba vitima wainhira mosu violensia sexual. Ema balun akuza vitima sira tanba sira la resposta kazu ba parte relevante wanhira ida ne\u2019e akontese ba dahuluk, ou sira bosok deit. Maibe ita tenke hanoin fali argumentus sira i koko atu hatene tanba sa vitima sira hein ho mantein nonok. Laos gratuitu ba vitima sira hodi fahe sira nia historia iha sosiedade. Iha sosiedade seluk, maske vitima sira manan kazu iha tribunal, parese sira hetan kritika barak, tratamentu ladiak, no lakon servisu ho suporta familia husi sira nia ambiente. Nune\u2019e, importante hodi rona vitima sira nia esperensia ho istoria husi vitima sira nia perspektiva, tanba diskursu iha sosiedade karik konvensional kontra vitima sira. Iha nasaun demokratiku ne\u2019ebe ita sei hetan ema ruma la aseita ho vitima sira, minimum ita presiza rona saida mak vitima sira hakarak hatete serake lamenta, ameasa ou silensio sira ne\u2019ebe brani tebes hodi koalia sira nia esperiensia pesoalmente. Ita mos presiza tau atensaun besik ba trauma possivel fisikamente ho mentalidade nebee vitima sira hasoru, e buka asistensia immediamente ba sira, tanba sira nia dezenvolvimentu pesoalmente sei afeita iha dalan direita ho indireita.<\/p>\n\n\n\n<p>Estrutura generu desiqualmente bele enkoraja liu husi ita nia esforsu kontinua ho kolectivu iha empodera feto ho labarik feto, labarik mane ho mane ne\u2019ebe supresa hodi koalia iha sosiedade ne\u2019ebe mane maioria kontrola poder diskursu. Fahe ita nia istoria sempre etapa premeiru hodi rekonese opresaun ho sofre husi ne\u2019ebe. Hodi halo hanesan ne\u2019e, ita presiza kria ambiente nebee vitima sira konsege koalia livre sem preokupa hetan kastigu ou retaliasaun. Iha barreira barak ba vitima violensia sexual sira hodi resolve liu husi fahe sira nia istoria ho esperiensia konaba violensia sexual ho ema seluk. Iha adisional, iha risku katak vitima sira konsege hetan trauma fali se sira kondena ou nega husi sira nia familia, komunidade, ou suspeitu. Brani laos opsaun fasil ba ema ruma menus poder ho rekursu ne\u2019ebe iha barak atu lakon.<\/p>\n\n\n\n<p>Violensia sexual karik haree krimi individu ne\u2019ebe halao liu husi ema ruma, maibe ita hotu involve iha laran liu husi funsaun ho perpetrusaun estrutura generu nian. Tanba ne\u2019e, ema ida-ida nia responsibilidade hodi revolta norma ho regras ho konsensia iha estrutura ne\u2019ebe haburas violensia sexual kontra feto, labarik feto, ho grupu seluk ne\u2019ebe menus poder ho rekursu.&nbsp; Koalia konaba kazu Topu Honis karik halo ema barak senti nao komfortavel, maibe ne\u2019e nesesario ho importante ba sosiedade tomak hodi rekonese ho diskuti kestaun difikuldade ruma. Importante liu, debate publiku presiza komesa kontra norma generu tradisional, papel ho espetasaun ne\u2019ebe justifika fahe no kontrola ho dominasaun liu feto maibe ita hotu hakuak ho pratika ho intensaun no la ho intensaun iha moris loron loron.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita hotu Topu Honis. Ita hotu vitima. Ita hotu suspeitu. La iha ema ida bele no la bele halai husi diskusaun kritika konaba violensia sexual.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>* Dra. Li-li Chen nudar Dosente iha Universidade Nacional Timor-Lorosa\u2019e<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Dra. Chen, Li-Li* Dadaun ne\u2019e kazu Topu Honis lao iha prosesu tribunal ne\u2019ebe alegada abuzu sexual husi eis-padre sidadaun Amerikano kontra labarik feto Timor oan ne\u2019ebe fahe kestaun opiniaun ba atensaun publiku, hau hakarak orienta fokus luan ba estrutura generu duke suspeitu ou vitima. Violensia sexual karik halo liu husi individu, maibe ida ne\u2019e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-7050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7052,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7050\/revisions\/7052"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}