{"id":7125,"date":"2021-03-05T11:50:06","date_gmt":"2021-03-05T02:50:06","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7125"},"modified":"2021-03-11T11:51:05","modified_gmt":"2021-03-11T02:51:05","slug":"apftl-oxfam-realiza-expozisaun-juventude-iha-seitor-produtivu-iha-gleno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/03\/05\/apftl-oxfam-realiza-expozisaun-juventude-iha-seitor-produtivu-iha-gleno\/","title":{"rendered":"APFTL \u2013 Oxfam Realiza Expozisaun Juventude iha Seit\u00f3r Produt\u00edvu iha Gleno"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Francisco JDA <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Alumni Parlamentu Foinsa\u2019e (APFTL) hamutuk ho Oxfam Timor-Leste realiza espozisaun konaba Juventude Iha Agrikultura ho tema \u201cSeitor Produtivu iha Munisipiu Ermera, hodi halibur grupu juventude sira ne\u2019ebe partisipa iha seitor agrikultura ne\u2019ebe inkluzivu<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan hatuur ona iha konstituisaun RDTL define kona-ba obrigasaun Governu ba Juventude, Artigu-19 hosi konstituisaun RDTL vers\u00edkulu-1, Estadu foti no f\u00f3 barani ba joven feto no mane, atu sira bele hako\u2019ak metin unidade nasion\u00e1l, bele harii fali, tuba no haburas nasaun ne\u2019e. Vers\u00edkulu-2, Estadu sei halo buat hotu-hotu ne\u2019ebe nia bele, atu tulun edukasaun, sa\u00fade, formasaun profision\u00e1l ba joven sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultadu priliminares sensus 2015 hatudu katak maioria populsaun Timor-Leste mak juventude no sira hola parte subtansial tebes iha sosiedade nia laran. Joven ho tinan 15-24, nu\u2019udar defini iha Pol\u00edtika Nasional Juventude, ho n\u00fameru kuaze 21% husi tot\u00e1l populasaun tuir sensus tinan 2015&nbsp; (ka ema nain1,167,242). N\u00fameru ida ne\u2019e signifikante tebetebes. Nu\u2019udar nasaun ho maioria populsaun mak ho idade joven ne\u2019e bele sai potensia ba dezenvolvimentu nasaun wainhira iha investimentu ne\u2019ebe adekuadu ba sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Hosi tot\u00e1l populasaun Timor-Leste, 80% mak moris ho atividade agrikultura. Maske nune\u2019e, seit\u00f3r ne\u2019e seidauk dezenvolve ho m\u00e1simu. (data estatiska RDTL no Oxfam 2019,2)<\/p>\n\n\n\n<p>Relat\u00f3riu Avaliasaun Agrikultura ne\u2019ebe Oxfam publika ona iha Outubro 2019, iha rezultadu avaliasaun sita katak agrikultor nee hanesan \u201cema kiak sira nia profisaun\u201d. Responde sira esplika katak joven sira iha interese ne\u2019ebe menus tebes ba agrikultr, no sira nia inan-aman ninia serbisu nu\u2019udar agrikultor ne\u2019e \u2018foer\u2019 no \u2018kolen\u2019 hatudu katak joven sira ladun iha interese iha servisu agrikultura nian, no sira nia inan-aman ativamente enkoraja sira atu buka servisu diak, tanba servisu agrikultura ne\u2019e \u201cfoer demais\u201d no \u201cservisu todan\u201d. (Oxfam 2019)<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron espozisaun Prezidente Alumni Parlamentu Foinsa\u2019e Timor-Leste (APFTL), Zaulino Gomes iha abertura hateten liu hosi espozisaun ne\u2019ebe organiza hosi APFTL ho Oxfam, hodi bele fo espasu ba joven agrikultura atu bele halakon tiha prespektiva publiku nian katak joven barukten maibe joven barak mak edukativu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTanba ida ne\u2019e APFTL servisu hamutuk ho Oxfam prinsipalmente eventu sira hanesan ne\u2019e kria espasu atu fanun autoridade estadu sira atu fo kebijakan ka kria pol\u00edtika liu-liu ba seitor produtivu sira, tanba seitor produtivu nudar seitor ne\u2019ebe bele kontribui ba kria ekonomia familia, liu-liu hadia ekonomia nasaun nian\u201d, Prezidente APFTL, 04\/03.<\/p>\n\n\n\n<p>Min\u00edstru Tur\u00edzmu, Kom\u00e9rsiu no Ind\u00fastria (MTCI), <em>Jos\u00e9 Lucas<\/em>&nbsp;do Carmo da Silva, hateten MTCI kongtrula grupu joven sira, liu-liu APFTL sira ne\u2019ebe lori grupu joven sira atu hatudu mai governu, produtu ne\u2019ebe joven sira halo ona liu hosi seitor agrikultura.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cImi hatudu mai ami saida mak imi produs ona, liu-hosi espozisaun imi hatudu rezultadu ne\u2019ebe iha ona. Governu f\u00f3 parabens ba joven sira ne\u2019ebe kreativu no halo servisu inovat\u00edvu. Nune\u2019e ita sei tur hamutuk hodi hare pol\u00edtika saida mak governu bele halo ba \u00e1rea produtivu. \u00c1rea agrikultura laos tutela ba minist\u00e9riu ida deit, maibe interministerial mos iha hola parte iha seitor ida ne\u2019e. Alin sira bele halo buat ruma hosi munis\u00edpiu maibe laiha koneksaun ne\u2019ebe boot, ho oportunidade ohin ne\u2019e tulun tebes grupu joven sira iha seitor produt\u00edvu, no ami lubuk ida mak sei halo servisu ho ita boot sira. VIII Governu Konstituisional f\u00f3 importansia boot ba juventude sira liu-hosi fundus no programa lubuk ida, hodi responde ba juventude sira nia preokupasaun\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Sekret\u00e1riu Estado Juventude no Desportu (SEJD), Abr\u00e3o Nokosiku Saldanha agradese ba APFTL no Oxfam ne\u2019ebe kria espasu ba joven sira bele dada lia ho guvernante sira atu buka dalan ba sira atu kria sira nia moris,\u201deventu hanesan ne\u2019e m\u00f3s fo oportunidade ba investor sira ka kompradores sira atu nune\u2019e bele hare inisiativa joven sira nian hodi bele hasa\u2019e no dezemvolve sira nia moris rasik\u201d, dehan Sekret\u00e1riu Estadu Abr\u00e3o Saldanha.<\/p>\n\n\n\n<p>Guvernante ne\u2019e hatete husi espozisaun refere hatudu ona prova katak joven barak iha pot\u00e9nsia, joven sira bele halo, bainhira pol\u00edtiku ou guvernu bele kria kondisoes no espasu. \u201cjoven sira, saida mak SEJD atu halo? baze ba referensia sira mak estimulu joven sira iha \u00e1rea produt\u00edvu emprendedorismo sosial, sei hahu no atu espanda hanesan agora dadaun iha ita nia oin ne\u2019e, prefere ba 126 sukus, atu oinsa estimula joven sira atu fila ba kampu.\u201dtenik guvernante ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Abr\u00e3o Nokosiku Saldanha hatete oportunidade servisu hanesan agrikultura, pekuaria, peskas, tur\u00edsmu no m\u00f3s konservasaun ambiental ne\u2019e bele hahu husi suku sira. Nu\u2019udar Abr\u00e3o Saldanha, joven barak mak eskola ho hanoin ida katak aban-bainrua ba hotu servisu iha office, hotu-hotu hakarak funsion\u00e1riu p\u00fabliku, maibe servisu m\u00f3s mai husi set\u00f3r produt\u00edvu ne\u2019eb\u00e9 sei kria servisu ba ema ida-idak, ezemplu ida mak kafe organiku Atsabe ne\u2019eb\u00e9 kria husi joven Ameta fo ona servisu ba nia maluk joven sira hamutuk 125 pesoas ho idade 28 anos no nia exporta kaf\u00e9 organiku Atsabe ne\u2019e ba nasaun Europa inklui nasaun sira iha asia pas\u00edfiku.<\/p>\n\n\n\n<p>Country Diretor Oxfam Timor-Leste, Fausto Belo Ximenes hateten kontente ho inisiativa hosi APFTL hodi realiza espozisaun juventude no agrikultura.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOxfam nian papel iha Timor-Leste mak servisu ho governu, komunidade, sosiedade siv\u00edl, no gurupu sira inklui grupu juventude sira no&nbsp; plataforma di\u00e1logu ida ne\u2019ebe diak hodi liga ita nia grupu joven sira ho nain-ulun sira, hodi hatoo sira nian dezafius ne\u2019ebe sira infrenta no joven sira nia potensialidade hodi kontribui ba seit\u00f3r produt\u00edvu sira. Timor-Leste nu\u2019udar nasaun ne\u2019ebe ninia populasaun joven bo\u2019ot tebes, ne\u2019e pot\u00e9nsia ida diak tebes. Rekursu ida ne\u2019e importante tebes ho pol\u00edtika ne\u2019ebe diak hodi utiliza sira nia enerjia ne\u2019ebe boot, sira nia abilidade no kreatividade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvementu ita nia nasaun \u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Liu-hosi espozisaun ne\u2019e sei fahe informasaun importante kona-ba diversifikasaun ekonomia ba juventude sira, joven sira bele hatudu kreatividade ne\u2019ebe inovat\u00edvu ba governu no bele sai inspirad\u00f3r ba joven sira seluk, atu partisipa iha diversikafasaun ekonomia.<\/p>\n\n\n\n<p>Objet\u00edvu prinsip\u00e1l hosi expozisaun ne\u2019e rasik m\u00f3s atu hatudu ba joven sira katak servisu agrikultura nu\u2019udar seit\u00f3r importante ida, presiza tebes abilidade joven sira nian ne\u2019ebe kreat\u00edvu atu bele dezenvolve no haburas liutan seit\u00f3r agrikultura hodi nune\u2019e halakon dependensia ba fundu petrolifeiru deit. Partisipasaun joven iha agrikultura m\u00f3s bele influensia governu nia pol\u00edtika atu f\u00f3 importansia ba papel juventude nian iha dezenvolvementu ekonomia rai laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Partisipante Total partisipante ne\u2019ebe partisipa iha espozisaun juventude no agrikultra hamutuk 149, kompostu hosi Feto nain 54 no mane nain 94. Sira ne\u2019ebe partisipa mai hosi grupu juventude hamutuk 12 ne\u2019ebe halo aktividade iha \u00e1rea oioin inklui hortikultura, pekuariu, aguakultura, tur\u00edsmu no ambiente. Expozisaun ne\u2019e halao iha Gleno munisipiu Ermera iha loron 4 Marsu 2021 durante loron ida tomak inklui vizita ba fatin aktividade produsaun hanesan Inisiativa Dezenvolvimentu Ortikultura Rural (IDOR), Timor-Leste Organic Fertilizer (TILOFE) no Ermera Aikulat Mutin Organiku (EAMO).<\/p>\n\n\n\n<p>Programa ne\u2019e hetan apoiu finanseiru hosi governu Australia liu, husi Governance for Development (G4D) no no serbisu ho&nbsp; Oxfam Timor-Leste no Alumni Parlamentu Foinsa\u2019e (APFTL)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Francisco JDA Alumni Parlamentu Foinsa\u2019e (APFTL) hamutuk ho Oxfam Timor-Leste realiza espozisaun konaba Juventude Iha Agrikultura ho tema \u201cSeitor Produtivu iha Munisipiu Ermera, hodi halibur grupu juventude sira ne\u2019ebe partisipa iha seitor agrikultura ne\u2019ebe inkluzivu Hanesan hatuur ona iha konstituisaun RDTL define kona-ba obrigasaun Governu ba Juventude, Artigu-19 hosi konstituisaun RDTL vers\u00edkulu-1, Estadu foti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7126,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-7125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7125"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7127,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7125\/revisions\/7127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}