{"id":7147,"date":"2021-03-12T14:35:17","date_gmt":"2021-03-12T05:35:17","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7147"},"modified":"2021-03-12T14:35:20","modified_gmt":"2021-03-12T05:35:20","slug":"lixu-dezastre-umana-ba-ambiente","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/03\/12\/lixu-dezastre-umana-ba-ambiente\/","title":{"rendered":"LIXU: \u2018Dezastre Umana\u2019 Ba Ambiente"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Augusto Almeida da Silva<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Realidade universu, espesifiku situasaun Meiu Ambiente, agora sai problematika bot iha munda no ba ema hotu. Meiu Ambiente ne\u2019ebe sai hanesan fatin hodi ema halo interaksaun ba malu no natureza, neneik no bebeik hahu alienadu husi prinsipiu moris saudavel. <\/p>\n\n\n\n<p>Eforsu hodi komplete necesidade basiku umana sai hanesan faktores ne\u2019ebe halo ema haluha nia an no monu ba hahalok egoisme ne\u2019ebe hamosu krizi ambiental. Krizi ambiental ne\u2019e sei implika dezekilibriu no destroisaun ba natureza, mak hanesan incerteza tempu udan, inundasaun, rai monu, no poluisaun.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Aktividade soe lixu no jestaun ba lixu sai hanesan faktor ida ne\u2019ebe influensia krizi ambintal. Lixu sai hanesan produtu umana ne\u2019ebe ita sempre hasoru iha fatin-fatin. <\/p>\n\n\n\n<p>Kresimentu populasaun no mudansa urbana sai hanesan faktores ne\u2019ebe aumenta lixu iha ambiente moris umana nian. Eksistensia lixu sei sai hanesan problema bot, wainhira la iha jestaun ne\u2019ebe diak<br>hodi jere lixu. Konsekuensi ne\u2019ebe sei mosu mak poluisaun ne\u2019ebe bot ba Meiu Ambiente. Maibe mos, jestaun ne\u2019ebe diak sei fo impaktu diak ba vida umana no Meiu Ambiente.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Timor Leste, sai hanesan nasaun ida ne\u2019ebe klasifika ba grupu nasaun terceiru iha mundu no sei iha fase inisiu ba produktivu lixeiru iha futuru. Faktus sira ne\u2019e mosu, tamba sistema jestaun ou manajementu ba lixu ne\u2019ebe lao la diak iha populasaun nia le\u2019et, liu-liu iha<br>cidade Dili. Lixu sira ne\u2019ebe ita hare iha fatin lixu (tempat pembuangan sampah-TPS) mak hanesan lixu uma kain, lixu plastiku, no lixu doz (kardus) ne\u2019ebe loja sira uza.<br><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Lixu: \u2018Dezastre Umana\u2019 ba Ambiente<\/strong><br>Bazeia ba situasaun lixu iha cidade Dili ne\u2019ebe kada loron iha 250 toneladas (fontes Neon Metin, 16\/02\/2021), sai hanesan problema bot ba Meiu ambiente no saude populasaun rasik. Realidade lixeiru ne\u2019e bele kategoria hanesan \u2018dezastre umana\u2019 ba ambiente. <\/p>\n\n\n\n<p>Tamba sa mak sai hanesan \u2018dezastre umana\u2019 ida ba ambiente? Molok atu komprende konteudu husi lixu ne\u2019ebe sai hanesan \u2018dezastre umana\u2019 ba ambiente, uluk nanain hau sei haktuir terminolojia husi liafuan \u2018dezastre umana.\u2019<br><\/p>\n\n\n\n<p>\u2018Dezastre umana\u2019 hanesan terminologi pesoal ne\u2019ebe hau hasai bazeia ba aktus ita ema nian relevante ou relasiona ho natureza ou meiu ambiente. Liafuan \u2018dezastre\u2019 katak akontesimentu ne\u2019ebe fo ameasa ba ema nia moris no meiu ambiente ou natureza. <\/p>\n\n\n\n<p>Tuir konteudu liafuan \u2018dezastre\u2019 hanesan prosesu ne\u2019ebe ameasadu, ita bele defini kenteudu husi liafuan \u2018umana.\u2019 Liafuan \u2018umana\u2019 refere ba ita ema ho ninia aktividade ou dinamika moris loroloron. No fim, konteudu husi liafuan \u2018dezastre umana\u2019 mak, aktus, aktividade ou habitus ita<br>ema nian ne\u2019ebe fo impaktu negativu no ameasadu ba ema seluk no mos Meiu Ambiente.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Lixu ne\u2019ebe nakonu kada loron iha cidade Dili sai hanesan \u2018dezastre umana.\u2019 Dezastre ida ne\u2019ebe iha implikasaun at ba Meiu Ambiente no populasaun, liliu ba estetika cidade nian.<br>Lixu laos \u2018premiu\u2019 ida ne\u2019ebe mosu derepente deit. Lixu ne\u2019e produsaun ema nian. Produsaun ne\u2019ebe sai hanesan dezastre bot ba Meiu Ambiente no vida umana wainhira la jere ho diak.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Sistema menajementu ba lixu ne\u2019ebe sei uza metode klasiku ou tradisional, sai mos faktor fundamental oinsa kresimentu lixu aumenta ba beik-beik no fo impaktu negativu ba Meiu Ambiten no vida umana. Skenariu husi manajementu ba lixu ne\u2019ebe klasiku (rekoila, foti no soe) sai hanesan habitus no kultura populasaun iha cidade Dili. Skenariu ne\u2019e halo populasaun susar atu pratika maneira jestaun mundial ne\u2019ebe dezenvolvidu hanesan 5R-RethinkElimination, Reduce, Reuse, Recycle, dan Recovery (Prof. Purwanto, 2021). <\/p>\n\n\n\n<p>Situasaun sira ne\u2019e hamosu impaktu negativu no halo populasaun iha cidade Dili, sai hanesan \u2018liurai\u2019 ne\u2019ebe hetan servi husi korpus (trabailador) saneamentu ne\u2019ebe kada loron foti lixu. Pior liu tan maka, klasifikasaun lixeiru la tuir standar normal. Lixu organiku sempre tau kahor malu ho lixu nonorganiku no ba soe hamutuk iha Tibar.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Triste bot wainhira asiste sistema manajementu lixeiru ne\u2019ebe la adekuadu. Ita sai hanesan \u2018dezastre umana\u2019 ida ba Meiu Ambiente. Por exemplu, inundasaun ne\u2019ebe sempre mosu iha cidade Dili. Klaru katak lixu laos faktor fundamental. Maibe realidade hatudu momos<br>iha ita nia oin, oinsa be dalan (dreinajen) no tasi ibun sempre nakonu ho lixu. Aleinde rezulta inundasaun, lixu mos fo impaktu negativu ba saude, por exemplu situasaun populasaun iha Tibar, ejizensia juventude Tibar konaba sistema jestaun lixu ne\u2019ebe ladiak no afeta ba sira nia saude.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Fenomena lixu ne\u2019ebe namkari lemorai iha cidade Dili influensia husi buat oin tolu ne\u2019ebe fundamental tebes, mak hanesan primeiru komprensaun no konsiensia; segundu jestaun lixeiru ne\u2019ebe la adekuadu; no terseiru lei ambiental, konaba soe foer arbiru ne\u2019e la forti.<br><\/p>\n\n\n\n<p>\u2018Dezastre umana\u2019 iha pratika soe foer sei la mosu, wainhira ema ida-idak iha komprensaun ne\u2019ebe diak hodi dezenvolve ninia konsiensia atu produz lixu, jere lixu no soe lixu ho diak. Ema ne\u2019ebe iha komprensaun no konsiensia bot ba Meiu Ambiente, nia hatene risku bot ne\u2019ebe fo ameasa ba nia an no ambiente. Aleinde, komprensaun no konsiensia, governu presija suporta grupu ne\u2019ebe iha interese hodi resolve problema lixu, liliu ba parte jestaun nian. Oinsa aplika sistem 5R hodi jere lixu ho diak. Nune\u2019e mos presija aplika multa administrativu ba ema ne\u2019ebe soe foer arbiru, no la jere lixu ho diak.<br><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Konkluzaun<\/strong><br>Lixu sei sai nafatin \u2018dezastre umana\u2019 ba ambiente wainhira seidauk iha jestaun ne\u2019ebe diak hodi jere lixu iha cidade Dili. Timor Leste, liliu iha cidade Dili rejista ona grupu balun ne\u2019ebe iha intensaun diak ba problema lixeiru, maibe no faktu seidauk fo implikasaun ida ke diak. <\/p>\n\n\n\n<p>Aplikasaun Lei ambiental, konaba lixu mos sei fraktu tebes. Sa tan konaba komprensaun no konsiensia ema ida-idak nian. Maibe, nu\u2019udar ema akademiku ida, hau hanoin ita hotu iha vizaun diak oinsa bele rezolve problema lixeiru iha cidade Dili. Agradese tamba, ita iha ona intensaun diak hodi indentifika impaktu husi lixu sira ne\u2019e. Aumesmu tempu, seidauk pratika ho diak. Maibe hau garante katak iha futuru ita sei jere ho diak konaba problema lixu.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Lixu nunka ser lakon housi vida moris ema nian. So, ema mak sei lakon, tamba mate, maibe lixu; lae! Ita, liliu governu presija kria lina koordinasaun ne\u2019ebe diak ho grupu NGO balun bele foti medida hodi jere lixu. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha buat balun ne\u2019ebe mak sai importansia wainhira atu jere lixu ho diak (tuir analiza akademiku nian) mak stratejia minimaliza lixu liu husi maneira produsaun. Liu husi stratejia ida ne\u2019e ita bele komprende saida mak 5R (Rethink-Elimination, Reduce, Reuse, Recycle, dan Recovery). Etapa Rethink-Elimination, Reduce sai hanesan maneira ida ne\u2019ebe fo presaun atu hamenus lixu. Etapa Reuse, Recycle, dan Recovery sai hanesan maneira ne\u2019ebe hamoris ekonomiku kreativu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Hakerek na\u2019in Alumnus Filozofia-Teologi Universidade Sanata Dharma, no agora sai hanesan Estudante Mastradu Ciencia Ambiental, Universidade Diponegoro, Semarang, Indonesia)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Augusto Almeida da Silva Realidade universu, espesifiku situasaun Meiu Ambiente, agora sai problematika bot iha munda no ba ema hotu. Meiu Ambiente ne\u2019ebe sai hanesan fatin hodi ema halo interaksaun ba malu no natureza, neneik no bebeik hahu alienadu husi prinsipiu moris saudavel. Eforsu hodi komplete necesidade basiku umana sai hanesan faktores ne\u2019ebe [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-7147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7147"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7149,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7147\/revisions\/7149"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}