{"id":719,"date":"2018-07-05T07:36:10","date_gmt":"2018-07-05T07:36:10","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=719"},"modified":"2018-07-05T07:36:36","modified_gmt":"2018-07-05T07:36:36","slug":"modelu-4-hodi-hadiak-edukasaun-rural-nian","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2018\/07\/05\/modelu-4-hodi-hadiak-edukasaun-rural-nian\/","title":{"rendered":"Modelu 4 Hodi Hadiak Edukasaun Rural Nian"},"content":{"rendered":"<p>Oinsa nasaun 4, iha Amerika Latin no iha Sudeste Asiatiku hadiak sira nia qualidade edukasaun iha eskola sira iha area rural nian.<\/p>\n<p>Dekada barak nia laran, ema sai rame-rame hosi sira fatin iha area rural hodi ba sidade bot sira, hodi tuir deit ahi sidade nia naroman no mehi ba hetan moris diak liu. Sorte at tebes, tanba hanoin hanesan ne\u2019e mos mak akontese ba edukasaun.<\/p>\n<p>Iha Sudeste Asiatiku, dis-equidade entre qualidade edukasaun iha area rural no area urbana kontinua sai dezafiu mak seidauk hetan solusaun. Nasaun dezenvolvidu sira mak partikularmente vulneravel liu, ho fatores hanesan pobreza, hamlaha, no violensia, kontribui nafatin ba halo kiak dezempennamentu edukasaun area rural nian.<\/p>\n<p>Tuir mai ne\u2019e mak dalan inovativu 4 mak governo sira iha rai barak halo hodi hadiak asesu ba edukasaun no hadiak qualidade edukasaun iha area rural.<\/p>\n<ol>\n<li><strong> Dilema, ba eskola vs. apoio servisu familia nian<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Iha mundo tomak, hakat dahuluk hodi hadiak edukasaun ba labarik sira mak fizikamente lori sira ba fatin eskola nian. Ba nasaun barak, liliu iha area rural, numeru labarik la kontinua eskola (drop-out) akontese bainhira halo hotu sira eskola primaria tanba atu apoio servisu familia nian.<\/p>\n<p>Atu redus taxa drop-out, iha Mexico sira halo programa ho naran Progresa (ikus\u00a0 ne\u2019e ho naran Prospera), hodi halo inisitiva tranferensia osan cash ho kondisaun. Programa ida ne\u2019e halo transferensia osan ho valor fixu ba familia sira, bainhira sira nia oan atende eskola 85% hosi loron total eskola nian, no mos sira hetan konsulta saude regularmente.<\/p>\n<p>Programa ida ne\u2019e hasa\u2019e retensaun ba to\u2019o 3.5%, ninia efeitu signifikante liu iha tinan kotuk ba eskola primaria no tinan inisiu tama ba eskola sekundaria. Nasaun seluk, hanesan Brasil no Kambodia, adopta mos inisiativa transfere osan ho kondisaun.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li><strong> Fo nutrisaun<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Ba provinsia hanesan Oudomxay iha Laos, labarik sira la tama eskola laos tanba sira tenke servisu apoio familia maibe tanba sira presija han. Hamlaha sei kontinua sai fatores ida mak halo labarik sira la tuir eskola iha rai barak.<\/p>\n<p>Tanba dala barak labarik sira nia inan-aman tenke sai ba servisu sedu iha dadersan, labarik barak iha suco kiak sira iha Laos tenke lao oras balun nia laran hodi ba eskola ho kabun mamuk. Inan-aman mos preokupa kona ba sira oan nia seguransa se karik oan sira koko tein mesak. Familia barak mak opta atu lori sira nia oan ba fatin servisu (toos ka natar), atu nune\u2019e bele fo han sira, duque haruka sira ba eskola.<\/p>\n<p>Nudar resposta, governu lansa Programa Hahan iha Eskola iha 2013, hodi fo han meudia gratuita ba labarik sira iha provinsia sira mak kiak liu. Hosi apoio komunidade nian, voluntariu sira, no uza aihan local hodi prepara hahan nutrisiozu ba labarik sira. Eskola sira mos hetan fornesementu regular aifuan fresku no modo tahan hosi agrikultor local sira.<\/p>\n<p>Maski rezultadu hosi programa ida ne\u2019e seidauk bele hetan, modelu fo hahan iha eskola mak hanesan halo iha Ghana, no hasae pursentajen taxa atendementu labarik sira nian ba 43.4%.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li><strong> Hamenus professor\/a nia absentizmu<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Dezafiu sempre existi bainhira hakarak lori labarik sira ba eskola. Iha nasaun barak, sira mos buka dalan oinsa lori professor\/a sira ba eskola bebeik.<\/p>\n<p>Nivel absentizmu mak aas ne\u2019e sai hanesan buat komun iha area remotas no iha area urbana sira iha nasaun dezenvolvidu nian iha Asia, Afrika, no Amerika Latina. Ida ne\u2019e laos deit negativamente afeta labarik sira nia rezultadu aprendizajen, maibe mos halo kustu sai bot \u2013 professor\/a sira nia absentizmu iha area rural sira iha India halo governo gasta 1.5 Biliaun kada tinan.<\/p>\n<p>Indonesia\u00a0 mak nasaun ida ho absentizmu professor\/a 25%. Ida ne\u2019e mak lori governo ba lansa programa pilotu ida naran KIAT Guru\u00a0 iha 2016. Inisiativa ida ne\u2019e involve reprezentante komunidade hodi monitoriza dezempennamentu professor\/a sira, no sira ne\u2019e hetan insentivu spesial bazeia ba avaliasaun hosi reprezentante komunidade nian.<\/p>\n<p>To\u2019o iha meadu-2017, satisfasaun komunidade nian ba prezensa professor\/a sa\u2019e 22%, aumenta ho satisfasaun ba dezempennamentu professor\/a mak sa\u2019e ba 36%. Programa ida ne\u2019e mos tulun hadiak rezultadu aprendizajen kona ba alfatizasaun no numeruku nian iha eskola sira mak hola parte iha programa ne\u2019e.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li><strong> Hakbi\u2019it estudantes<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Dalaruma, professor\/a sira tama hodi hanorin, maibe sira nia numeru la to\u2019o. Sempre iha difikuldade atu halo balansu ida entre aumenta numeru eskola no hasae eskola nia qualidade. Maski nune\u2019e iha eskola kik barak bele hadiak asesu, maibe \u2018ezizi\u2019 fornesementu professor\/a.<\/p>\n<p>Estudantes hosi turma oin-oin\u00a0 eskola hamutuk iha sala ida mak buat komun, ne\u2019e akontese iha area ne\u2019ebe mak iha populasaun barak mak hela dok malu. Profesor\/a ida, ne\u2019ebe mak laos ema qualifikadu hodi hanorin lisaun hotu-hotu, tenke halo esforsu hodi hanorin materia hotu-hotu, dala ruma tenke hanorin labarik sira hosi turma la hanesan iha sala ida nia laran. Nudar rezultadu, estudante iha eskola sira ne\u2019e, hela ba kotuk ka la iha progresu kompara ho sira nia kolega mak hetan professor\/a sufisiente iha eskola urbana nian sira.<\/p>\n<p>Atu hadiak efetividade edukasaun iha turma oin-oin, Colombia dezenvolve tiha modelu aprendizajen Escuela Nueva (Eskola Foun). Estudante sira hetan rekursu atu aprende rasik, no professor\/a sira hetan treinamentu hodi sai nudar fasilitador.<\/p>\n<p>Modelu ne\u2019ebe sentraliza iha labarik, aprende ho ativu, hamenus todan hanorin nian iha professor\/a sira. Modelu ida ne\u2019e loke dalan ba estudantes hodi aprende tuir sira nia level no sira nia ritmu. Duke aprende tuir formatu tradisional nian ne\u2019ebe halo professor\/a halo esplikasaun ba estudantes no estudantes rona deit. Estudantes iha Escuela Nueva tenke servisu iha sira nia projetu hamutuk ho sira nia kolega eskola, ida ne\u2019e laos halo deit prosesu aprendizajen sai partisipativu liu, maibe mos atu ajuda aumenta hanoin kritiku no aumenta abilidade hodi resolve problema.<\/p>\n<p>Klase 3 iha Escuela Nueva dezenpenna diak liu duke sira nia kolega sira mak hetan hanorin ho metodu tradisional. Sira nia dezenpennamentu ne\u2019e hetan avaliasaun ba area lingua Spanyol, matematika, kreatividade, siviku, no dezenvolve hahalok fiar an. Sira nia valor mediu mak 3.7% a\u2019as iha lian Spanyol no 2.4% iha Matematika. Klase 5 mos iha atinjimentu similar ba parte hotu, la inklui Matematika.<\/p>\n<p>Aprosimasaun inovativu sira ne\u2019e indika katak edukasaun diak ba labarik sira iha area rural ne\u2019e bele atinji. Intervensaun simplis mak hases tiha bareira\/obstaklu sira hodi tau labarik sira iha nivel edukasaun hanensan, hasae asesu ba edukasaun, maski iha sirkumtansia saida deit.<\/p>\n<p>(Tradus hosi https:\/\/govinsider.asia\/connected-gov\/four-ways-improve-rural-education)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oinsa nasaun 4, iha Amerika Latin no iha Sudeste Asiatiku hadiak sira nia qualidade edukasaun iha eskola sira iha area rural nian. Dekada barak nia laran, ema sai rame-rame hosi sira fatin iha area rural hodi ba sidade bot sira, hodi tuir deit ahi sidade nia naroman no mehi ba hetan moris diak liu. Sorte [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[61],"tags":[],"class_list":["post-719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-edutek"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=719"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":722,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719\/revisions\/722"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}