{"id":7192,"date":"2021-03-13T21:49:25","date_gmt":"2021-03-13T12:49:25","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7192"},"modified":"2021-03-14T22:28:25","modified_gmt":"2021-03-14T13:28:25","slug":"parte-2-eis-padre-iha-kazu-sex-luta-naruk-ba-justisa-iha-timor-leste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/03\/13\/parte-2-eis-padre-iha-kazu-sex-luta-naruk-ba-justisa-iha-timor-leste\/","title":{"rendered":"Parte 2 | Eis-padre iha kazu Sex: Luta naruk ba justisa iha Timor-Leste"},"content":{"rendered":"\n<p><em>*(Nota: Parte 2 hosi obra jornalistika ne\u2019e nia orijinal hakerek ho lian inglez no publika iha media online Filipina, Rappler.com, edisaun 21 Fevereiru 2021)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Neon Metin deside atu re-publika iha versaun tetun ba publiku leitor timor-leste nian, tanba haree relevansia maka\u2019as tebes ho kazu Topu Honis, liliu iha momentu ne\u2019ebe pol\u00e9mika naruk mosu iha publiku Timor-Leste.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Tradusaun ba lian Tetun no re-publikasaun iha Neon Metin hetan autorizasaun hosi autora obra jornal\u00edstika ne\u2019e. Ekipa editorial Neon Metin mak responsabiliza konaba tradusaun ba lian tetun. Atu tulun leitor sira atu entende didi\u2019ak, iha liafuan ka terminojia balun ami tau mos nia signifikadu iha lian portugez no lian Indonesia.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Atualizasaun ba leitor NM: Julgamentu ba eis-padre RD hala\u2019o tiha iha loron 23 Fevereiru 2021 iha tribunal RAEOA. Julgamentu sei hahu fali iha 22 Marsu 2021. Prosesu julgamentu taka ba publiku tanba involve vitima menor-idade ne\u2019ebe vulneravel.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Hakerek nain Tjitske Lingsma<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"644\" height=\"363\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-7193\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image.png 644w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-300x169.png 300w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-640x361.png 640w\" sizes=\"auto, (max-width: 644px) 100vw, 644px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><em>&#8216;Nia desepsiona ita hotu (mengecewakan, trad.)  \u2013 no nia la iha remorsu (tanpa penyesalan, trad.),\u201demprezariu no sponsor Tony Hamilton dehan <\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u00a0Ida ne\u2019e \u00a0parsela daruak hosi reportajem parte-rua. Lee Parte 1 iha <\/em>link https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/02\/23\/eis-padre-iha-kazu-seksu-funu-naruk-hodi-hetan-justisa-iha-tl-parte-1\/<\/p>\n\n\n\n<p>Foin ba dala-uluk hafoin loron lubuk, Jos\u00e9 Belo, jornalista proeminente Timor-Leste nian ida sente relax (rileks, trad.). Tensaun iha nia oin lakon ona. Hamutuk ami-rua serbisu halo kobertura ho loke kazu hasoru Richard Daschbach. Iha Sexta-feira dader, 1 Fevereiru 2019, notisia nebe ami halo publika iha Belo nia plataforma notisioza Tempo Timor. La kleur de\u2019it furo jornalistiku (the scoop, trad.) hetan reasaun (hits, trad.) barak.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha media sosial, ema balun hosi Oekusi dehan ne\u2019e <em>\u201cfake news (notisia falsu, trad.).\u201d<\/em> Maibe reasaun furioza (hirus maka\u2019as, trad.) ne\u2019ebe molok ne\u2019e ami ta\u2019uk la mosu. Reasaun simpatia ba v\u00edtima sira mos la naksulin (melimpah, trad.). Kazu ne\u2019e ho nonok ajita (menguncang, trad.) nasaun ne\u2019e. Ema hahu simu notisia ne\u2019e.&nbsp; &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Momentu ne\u2019eba (sementara itu, trad.), Daschbach iha hela Oekusi. Bainhira ha\u2019u to\u2019o iha Kutet atu entrevista nia iha 18 Fevereiru 2019, nia muda-an hosi nia aproximasaun anterior atu admiti sala. Bainhira ha\u2019u husu nia konaba alegasaun sira ne\u2019e, nia hataan: &#8220;No comment.&#8221; Ha\u2019u husu nia, o (pernah) book labarik sira, Daschbach ho oin-mean hataan: <em>\u201cNe\u2019e ha\u2019u nia problema (urusan, trad.), la\u2019os o nian.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Batalha atu justifika, Batalha ba justisa hahu atu intensifika<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-7194\" width=\"578\" height=\"324\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-1.png 591w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-1-300x169.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 578px) 100vw, 578px\" \/><figcaption><em>KONTROVERSIAL. Richard Daschbach (hatais kamizola ho gola) mak eis-padre nebe hasoru kazu abuzu seksual iha Timor-Leste.<\/em> [Foto: TJITSKE LINGSMA]<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Forsa motriz (kekuatan penggerak, trad.) iha batalha ne\u2019e nia kotuk mak grupu kiik-oan advogadu no firma legal direitos humanos nian ida JU,S, hamutuk ho tan Fokupers, ema individual hanesan Tony Hamilton no sira seluk tan. Ema sira ne\u2019e tulun vitima sira durante tempu difisil sira ne\u2019e, proteje sira hasoru ameasa no asediu (harassments, trad.), tulun sira kontinua estudu, dezafia igreja nia nonok (sil\u00eancio, trad.), no dudu kazu ne\u2019e tama instituisaun relevante sira. <\/p>\n\n\n\n<p>Faktor xave seluk mak ofisiu (kantor, trad.) prokurador jeral ne\u2019ebe neneik-neneik muda nia dalan (course, trad.). Bainhira Prokurador Geral da Rep\u00fablica (PGR), Jos\u00e9 da Costa Ximenes, haree katak nia prokurador iha Oekusi la foti aksaun, nia muda tiha kazu Daschbach nian ba nia ofisiu sentral iha Dili. <\/p>\n\n\n\n<p>Maibe iha ne\u2019eba pessoal sira (PGR nian) duvida ho abuzu ne\u2019e nia grau\/eskala, no ofisial boot (pejabat tinggi, trad.) ida vizita padre SVD ida hodi hateten ba nia (padre) atu para (stop, trad.) ko\u2019alia kona ba kazu ne\u2019e abertamente (secara terbuka, trad.) &nbsp;Finalmente, polisia kaptura Daschbach iha Abril, iha Oecusse, iha nee\u2019be nia adeptu despede nia ho laran susar. Maski kapturadu, polisia la hatama suspeitu ba sela prizaun. PGR Ximenes halo akordu iha ho bispu Dili. Tan razaun humanitaria igreja sei akomoda katuas padre espulsadu (defrocked, trad.) ne\u2019e iha prizaun domisiliaria informal ida iha rezidensia SVD nian iha sidade Maliana. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Ba ha\u2019u surpreza boot ida bainhira kazu krimi grave ida hanesan ne\u2019e (nia prosesu) la\u2019o neneik los&#8221;,<\/em> Padre Peter Dikos <\/p>\n\n\n\n<p>Maski Daschbach nia apoiante sira ameasa ema buka atu halo ema taka-ibun no hafraku (merongrong, trad.) kazu ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Hamilton dehan <em>&#8220;v\u00edtima sira ho nia familia, ema balun, ONG, advogadu, jornalista no ofisial sira iha instituisaun governu nian ne\u2019ebe tau-matan (urus, trad.) ba kazu ne\u2019e hetan intimidasaun.\u201d<\/em> Hamilton hatutan \u201csira balun tuir, sira seluk hetan insultu (labelled, trad.) iha media sosial.\u201d Sasin potensial sira simu ameasa oho (ancaman kematian, trad.) hosi eis-rezidente sira Topu Honis nian. Familia ida hetan ameasa hosi ema atu sunu sira nia uma.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir mai, iha 12 Novembru 2019, Daschbach halai (escaped, trad.) subar hosi rezidensia SVD nian iha Maliana. Iha kalan ne\u2019e, nia (Daschbach) sikat-an iha ro-ahi (ferry, trad.) ida ba Oekusi. Maski kalan boot ona, Ximenes foti kedas aksaun imediata. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Rai sei nakaras hela bainhira Daschbach to\u2019o iha exclave (Oekusi, trad.) iha ne\u2019ebe polisia hein tiha ona nia. Polisia kaer nia no lori ba hela iha fasilidade (fatin) polisia nian. Iha 10 Dezembru 2019, tribunal hatama nia (Daschbach) ba prizaun, iha ne\u2019ebe rezidente sira Topu Honis nian ba vizita nia. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha momentu ne\u2019eba Padre Peter Dikos iha ona Timor-Leste atu esplika kazu ne\u2019e ba publiku no ko\u2019alia ho lider sira, ko\u2019alia ho prezidente nia fen, primeiru ministru nia fen, no ONG sira.&nbsp; Nia <em>\u201cdesepsionadu (kecewa, trad.) uitoan\u201d <\/em>iha sistema justisa kriminal nian. <em>\u201cHa\u2019u hein tebes atu sistema justisa proativu liutan\u201d no tuir loloos kazu ne\u2019e konklui kleur ona,\u201d <\/em>Dikos dehan.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"601\" height=\"451\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-7195\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2.png 601w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-300x225.png 300w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-560x420.png 560w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-80x60.png 80w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-100x75.png 100w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-180x135.png 180w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/image-2-238x178.png 238w\" sizes=\"auto, (max-width: 601px) 100vw, 601px\" \/><figcaption><em>INVESTIGASAUN. Padre Peter Dikos (klaran), prokurador jeral SVD nian iha Roma ne\u2019be investiga alegasaun sira hasoru membru kongregasaun nian.<br>FOTO: TJITSKE LINGSMA<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Maibe ofisiu prokurador (PGR) nian luta naruk tiha ona ho Daschbach nia (porsesu) investigasaun sira. PGR Ximenes troka, pelo menos dala 3, prokurador sira ne\u2019ebe falha atu servisu loloos ba kazu ne\u2019e. Ikusmai, Daschbach nia komputador hetan apreensaun, hahalok ne\u2019ebe &nbsp;prova katak aksaun (PGR nian) desizivu duni ba prosesu ne\u2019e. Neneik-neneik, kazu forte ida hahu dezenvolve. Maibe, bainhira investigasaun sira la\u2019o kleur, iha Junhu 2020, polisia muda Daschbach hosi prizaun ba prizaun domisiliaria. Bainhira polisia tuku odan-matan, uma hosi familia ne\u2019ebe nia hela ba nudar sujeitu prosekusaun, nia la iha (menghilang, trd.). Liutiha loron balun mak nia foin mosu fali.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Igreja nia relutansia (keenganan, trad.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Maski nunsiu Marco Sprizzi, embaixador Vatikanu nian ba Timor-Leste, ko\u2019alia klaru ona katak nia la iha duvida ruma katak Daschbach kondenadu (guilty, trad.) ona ba krime sira ne\u2019e, igreja Timor relutante (la halo kazu, trad.) atu diskuti asuntu ne\u2019e no hataan de\u2019it bainhira hetan presaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Oinsa haree opozisaun forte hosi kleru timorense nia leet, sai klaru iha Setembru tinan kotuk. Bainhira PGR Ximenes finaliza dokumentu ne\u2019ebe kontein akuzasaun sira, Komisaun Justisa no Paz, ne\u2019ebe hamahon-an iha Archidioceze Metropolitana (Dili) nia okos, hateten katak Daschbach hetan tratamentu ne\u2019ebe la justu. Komisaun (CJP, trad.) dehan kazu ne\u2019e <em>\u201ciha modus operandi hanesan\u201dho julgamentu hasoru Kardeal Pell iha Australia ne\u2019ebe livre ona hosi akuzasaun. At liutan, bainhira halo peskiza konaba kazu ne\u2019e, komisaun buka-tuir sira ne\u2019ebe posivelmente sai vitima no sasin. Bainhira iha relatoriu rezultadu peskiza ema sira (vitima no sasin sira, trad.) nia naran temi sai hotu, hamsosu risku boot ba sira (ema sira ne\u2019e) nia seguransa. Komisaun mos hamosu alegasaun ne\u2019ebe estranho (aneh, trad.) hasoru ministeriu publiku timorense, polisia, advogadu, trabalhador saude nian no ONG sira, hodi akuza sira nudar <\/em>\u201ccrime organizado,\u201d <em>\u201ctr\u00e1fico humano,\u201d \u201cexplora\u00e7\u00e3o infantil,\u201d no nudar \u201cmafia justi\u00e7a\u201dtanba foti kazu ne\u2019e.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Forsadu hosi eventu sira ne\u2019e, Archebispo Virg\u00edlio do Carmo da Silva demiti tiha director komisaun (CJP), no hateten katak igreja hakarak tulun vitima sira. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Xanana&nbsp;Gusm\u00e3o, <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Durante tinan sira ne\u2019e, partidu politiku sira barak liu mak hili nonok, halai-ses hosi sira nia obrigasaun atu debate no hatudu preokupasaun ba labarik timoroan sira. Sira prefere atu lakohi book (estraga, trad.) sira nia relasaun ho igreja no ho sira nia konstituiente sira.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Buat ne\u2019ebe ha\u2019u rasik hare iha kazu ne\u2019e halo ha\u2019u hirus no triste tebtebes&#8221;,<\/em> Tony Hamilton <\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk (in contrast, trad.), padre expulsadu ne\u2019e, iha nia belun poderozu (powerful friend, trad.) ne\u2019be hatudu nia fidelidade (allegiance, trad.) abertamente. Iha 26 Janeiru 2021, heroi nasional Xanana Gusm\u00e3o&nbsp; \u2013 eis-prezidente, eis-primeiru ministru no eis-komandante movimentu guerrilha Falintil \u2013 akompanha hosi jornalista sira ba kongratula Daschbach iha nia aniversariu ba dala 84. Imajem video hatudu oinsa heroi nasional ne\u2019e hafoti dosi-keek ba suspeitu, no tau kopu tintu ba nia ibun. Komunikadu imprensa mos fahe ba jornalista sira, ho biografia ne\u2019ebe selektivu hosi eis-padre ne\u2019e nia moris no la temi buat ida (omisaun, trad.) konaba akuzasaun abuzu seksual sira nia hetan.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia sira obriga prezidente konselhu imprensa, Virgilio Guterres, halo kritika hasoru media. Virgilio dehan \u201cv<em>izita ne\u2019e no oinsa jornalista sira halo kobertura, nudar tentativa ida atu taka (fase, trad.) eis-padre ne\u2019ebe Vatikanu hasai tiha ona. Ida ne\u2019e tentativa ida atu influensia (mempengaruhi, trad.) opiniaun publika no influensia tribunal.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Silensiu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ajitasaun (upheaval, trad.) ne\u2019e halo Igreja Katolika Timorense hasai deklarasaun ida hodi hatudu pozisaun loloos. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha komunikdadu ida hasai iha 28 Janeiru 2021, Konferensia Episkopal Timorense esplika katak hafoin liuhosi <em>\u201cprosesu ida kle\u2019an no naruk,\u201d <\/em>Amo Papa demiti tiha ona Daschbach. Maski nune\u2019e, komunikadu ne\u2019e falha atu temi razaun loloos hosi espulsaun \u2013abuzu seksual. Bispu sira husu padre, frater, madre no sarani sira atu aseita demisaun (Daschbach) nian ne\u2019e no <em>\u201clabele tan halo komentariu\u201d<\/em> konaba kazu ne\u2019e.&nbsp; Ho husu ema atu labele ko\u2019alia (nonok, trad.), bispu sira dala ida tan buka atu hamate debate publiku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe Xanana nia eis-kaben, no sira nia oan na\u2019in 3 deside atu ko\u2019alia sai. Labarik mane sira ne\u2019ebe dadaun ne\u2019e hela iha Australia, liuhosi Facebook, kondena abertamente sira nia aman nia hahalok, no sira hakerek surat solidariedade hodi apoia vitima sira. Labarik sira (Xanana ho Kirsty nia oan mane sira, trad.) hateten katak sira admira (vitima) sira nia <em>\u201caten-barani,\u201d <\/em>ne\u2019ebe \u201c<em>barani tebes (incredibly brave, trad.) hodi foti \u201caksaun heroika\u201d<\/em> sira ne\u2019e, aksaun ne\u2019ebe sei inspira labarik timoroan sira iha Timor-Leste no mundu hodi <em>\u201chakat ba oin buka justisa bainhira sira nia direito hetan violasaun.\u201d <\/em>Sira rekonhese katak ko\u2019alia-sai nudar hakat dauluk hasoru rekuperasaun (penyembuhan, trad.) <em>\u201cHa\u2019u hatene katak buat sira nudar tempu ne\u2019ebe todan no ohin imi bele senti katak imi mesak, maibe loron ida historia sei grava imi nudar heroina (asswa\u2019in, trad.),\u201d<\/em>Kay Olok Sword Gusm\u00e3o hakerek iha nia surat.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Indignasaun Moral<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Buat ne\u2019ebe ha\u2019u sente mak indignasaun moral,\u201d emprezariu no sposor Tony Hamilton dehan. \u201cBuat ne\u2019be mak ha\u2019u hare rasik iha kazu ne\u2019e halo ha\u2019u hirus no triste tebtebes.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin luta naruk no turbulentu ida, Daschbach sei mosu iha juiz sira nia oin iha 22 Fevereiru 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia esplika katak magnitude kazu hodi hatudu sai katak \u201ckada labarik\u201d ne\u2019ebe hela iha Topu Honis sai vitima hotu.<em> \u201cLabarik feto sira tanba loro-loron Daschbach abuza sira. Ba labarik mane sira, nia sai nudar ezemplu (panutan, trad.) no aman. Inan ka aman sira ne\u2019ebe haruka nia oan sira ba ne\u2019eba (Topu Honis, trad.), ho esperansa atu hetan moris di\u2019ak liu ba sira nia oan, sai vitima ida.\u201d <\/em>Hamilton dehan.<\/p>\n\n\n\n<p>Sira seluk mos sai vitima: feto sira ne\u2019be buka mahon iha Topu Honis, doador sira, no sidadaun timoroan sira ne\u2019ebe uluk fiar Daschbach nudar heroi.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Nia desepsiona (mengecewakan, trad.) ita hotu \u2013 no nia la iha remorsu (tanpa penyesalan, trad.),\u201d<\/em> Hamilton dehan. Nudar ema katoliku ida, nia (Hamilton) xokadu tebes ho kleru ne\u2019e nia hahalok. <em>\u201cIgreja ne\u2019ebe ha\u2019u moris no fiar ba \u201clori sala (failed, trad.) ona ema timorooan,\u201d <\/em>nia hateten. <em>\u201cHa\u2019u nia hakarak ne\u2019ebe maka\u2019as tebes agora mak Sociedade Verbo Divino (SVD) no Igreja Katolika asumi sira nia responsabilidade no apoia vitima sira&#8221;.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Julgamentu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin luta naruk no turbulentu ida, Daschbach sei mosu iha juiz sira nia oin iha loron 22 Fevereiru 2021. Nia hetan akuzasaun halo abuzu seksual labarik feto menor-idade na\u2019in 14, pornografia infantile, no violensia domestika.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba julgamentu involve vitima labarik menor-idade ne\u2019ebe vulneravel, sei taka ba publiku iha Oekusi. Iha preokupasaun katak posivel prezensa Xanana iha Oekusi bele ajita emosaun. Lider Fretilin, partidu boot liu, enkoraja iha termu jeral sitema justisa (timor nian, trad.) atu labele sente ta\u2019uk (terintimidasi, trad.) no nafatin julga kazu krime violensia no abuzu seksual hasoru labarik sira. Maibe preokupasaun jeral konaba intimidasaun kuran tiha ona.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Atensaun media nian tulun loke publiku nia matan, fonte ida hateten. Ema hahu konsiente katak ho akuzasaun formal ida ne\u2019ebe involve vitima barak los hanesan ne\u2019e, akuzasaun sira ne\u2019e bele los. Prezidente konselhu imprensa Guterres hateten <em>\u201cKazu ne\u2019e hamoris ema balun nia aten-barani atu ko\u2019alia sai. Ida ne\u2019e hakat importante id aba mudansa.\u201d<\/em> Alein de akuzasaun abuzu seksual sira ne\u2019e, Interpol mos hasai ona notifikasaun (red notice, trad.) ba Daschbach nudar <em>\u201cwanted\u201d<\/em> EUA nian tan&nbsp; fraude fiskal. Ohin loron, vitima sira moris ho terus, kanek no fitar hosi abuzu seksual.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Kazu ne\u2019e halo ha\u2019u trauma tebes. Ba tempu naruk hafoin ha\u2019u husik Topu Honis ha\u2019u ta\u2019uk tebes atu ba toba. Ha\u2019u mos ta\u2019uk atu hela besik ha\u2019u nia familia sira ne\u2019ebe mane, hanesan ha\u2019u nia tiun sira. Situasaun ne\u2019e sai tiha todan boot id aba ha\u2019u iha tinan barak nia laran.\u201d<\/em> Ana (la\u2019os naran loloos), alegadu vitima ida hosi Daschbach nian hateten. .<\/p>\n\n\n\n<p>Nia (Ana) iha lia-menon ida feto seluk hanesan nia. \u201c<em>Ha\u2019u hatene katak labarik feto no labarik mane sira ne\u2019ebe sofre abuzu sente mesak. Maibe ha\u2019u hakarak tebes vitima sira atu hatene katak ita nia isin ne\u2019e parte ida lulik (sagrado, trad.) tebes ba ita nia an. Laiha ema ida mak iha direitu atu book no hakanek ita.\u201d<\/em>&nbsp;<strong>\u2013 Rappler.com<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Tjitske Lingsma, jornalista senior freelance no autora premiada hela iha Holanda. Iha nia obra, nia foka ba justisa no direitu umanu sira. Hosi 1998, nia vizita Timor-Leste atu halo kobertura ba luta independensia, referendum, no nasaun ida nia moris. Nia livru \u201cAll Rise\u201d konaba Tribunal Criminal Internasional tama iha lista ba Brusseprijs, nudar \u2018best journalistic book\u2019 iha Holanda. Nia manan premiu Scherpenzeelprijs ba nia livru &#8220;The Sorrow of Ambon&#8221; (iha lian Holanda de\u2019it) konaba funu sectarian iha ilha Molukas, Indonesia. Nia halo reportajem ba media Holanda no media internasional sira, hanesan De Groene Amsterdammer, JusticeInfo.net, Wordt Vervolgd, no Tempo Timor.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*(Nota: Parte 2 hosi obra jornalistika ne\u2019e nia orijinal hakerek ho lian inglez no publika iha media online Filipina, Rappler.com, edisaun 21 Fevereiru 2021) Neon Metin deside atu re-publika iha versaun tetun ba publiku leitor timor-leste nian, tanba haree relevansia maka\u2019as tebes ho kazu Topu Honis, liliu iha momentu ne\u2019ebe pol\u00e9mika naruk mosu iha publiku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6958,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-7192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7192"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7223,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7192\/revisions\/7223"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}