{"id":7603,"date":"2021-04-02T18:21:06","date_gmt":"2021-04-02T09:21:06","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7603"},"modified":"2021-04-02T18:21:17","modified_gmt":"2021-04-02T09:21:17","slug":"potencia-local-wisdom-ba-jestaun-lixu-komunitariu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/04\/02\/potencia-local-wisdom-ba-jestaun-lixu-komunitariu\/","title":{"rendered":"Potencia Local Wisdom ba Jestaun Lixu Komunitariu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Augusto Almeida da Silva<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Introdusaun<\/strong><br>Fenomena Lixu iha vida umana laos buat foun ida. Lixu sai hanesan produtu ida ne\u2019ebe sempre iha husi aktividade umana. Husi loron ba loron ita sempre produz lixu, hahu husi kuantidade minimu to\u2019o maksimu. Realidade ne\u2019e hatudu momos mai ita katak lixu nunka atu lakon husi vida umana. Kestaun bot husi lixu ba vida umana mak jestaun. Jestaun ne\u2019ebe diak sei transforma lixu sai hanesan \u2018presente\u2019 (berkat) ba nesesidade umana nian. Pelu kontratiu, jestaun ne\u2019ebe la diak sei hamosu dezastre (bencana) ba vida umana.<br>Ita hare, le\u2019e no asiste problematika lixu, iha cidade Dili. Iha kualker kantu husi bairu ida ba bairu seluk ita sempre hare fatin lixu ho nia panorama no modelu oioin. No aumesmu tempu, ita asisti ema soe lixu arbiru. Habitus soe lixu arbiru ne\u2019e nu\u2019udar implikasaun husi konsiensia ne\u2019ebe mihis atu valoriza ambiente no jestaun lixeiru ne\u2019ebe minimu. <\/p>\n\n\n\n<p>Bazeia ba situasaun ri\u2019il husi lixeiru ne\u2019e, ita presija jestaun ne\u2019ebe forte liu husi lei ne\u2019ebe adekuadu. Hodi nune\u2019e, liu husi artigu ida ne\u2019e, pesoalmenta, ha\u2019u hakarak hato\u2019o hanoin balun oinsa ita bele hare potensia husi sabedoria lokal \u2013 local wisdom, hanesan Tara Bandu ba Jestaun Lixu<br>Komunitariu. Bele ka lae ita aplika potensia balun husi tradisaun Tara Bandu ba Jestaun Lixu Komunitariu, liliu iha cidade Dili? Tuir hau nia pensamentu bele. Importante mak oinsa ita nia sosializasaun. Oinsa ho Opstakulu? Opstakulu sempre iha, maibe laos la bele<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Potencia Local Wisdom ba Jestaun Lixu Komunitariu<\/strong><br>Wainhira ita rona konaba sabedoria lokal ou local wisdom, ho spontanitas ita nia hanoin foka liu ba ritual tradisional lubuk ne\u2019ebe beiala sira valoriza iha vida moris loro-loron.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Substansi husi local wisdom maka oinsa bele organiza, hanorin no proteje balansu entre umana ho kriatura sira seluk. Substansi hirak ne\u2019e, no fim afirma sai hanesan prinsipiu moris umana nian ne\u2019ebe bele kontribui resoluzaun ba kestaun oioin (Geertz: 2014)<br><\/p>\n\n\n\n<p>Timor Leste, hanesan nasaun ki\u2019ik ne\u2019ebe nakonu ho kultura lokal oioin. Nasaun ida ne\u2019ebe bele kategoria hanesan nasaun kulturalis. Ita iha relijiaun oioin ne\u2019ebe iha Timor Leste, maibe pratika kultura lokal nunka mout tuir fiar relijiaun ne\u2019ebe iha. Por exemplu, husi 98% populasaun mak tuir religiaun Katolika, maibe ritual no pratika kultural lokal nunka mihis.<br>Faktus ne\u2019e hatudu mai ita katak eksistensia husi kultura lokal ou local wisdom sei iha influensia bot ba vida umana iha sosiedade-populasaun Timor Leste. Iha parte balun husi 13 municipiu ita sei rona aktividade konservasaun ba meiu ambiente ne\u2019ebe sempre uza lalaok tradisional ou local wisdom sai hanesan referensia prioridade. Local wisdom ne\u2019ebe sempre aktualiza ba konservasaun ambiental mak Tara Bandu.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Tara Bandu hanesan ritual tradisional Timor Leste ne\u2019ebe beiala sira oferese (kria ou hala\u2019o) no aktualiza husi jerasaun ba jerasaun. Tara Bandu adapta husi liafuan rua mak hanesan Tara ne\u2019ebe signifika ou iha funsaun atu kesi buat ruma hodi labele namlele no monu; Bandu singifika ou iha funsaun atu hato\u2019o hodi labele halo buat ruma (Belun &amp; Asia Foundation:<br>2013). No fim, ita bele komprende katak tradisaun Tara Bandu hanesan lalaok proebidu ou bandu ne\u2019ebe iha spiritu natural (magis) atu organiza ema hodi labele estraga kriatura.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Aktualizasaun husi tradisaun Tara Bandu ne\u2019e refere ba kestaun tolu, mak hanesan primeiru kontrola moris sosiedade entre ema ho ema, segundu kontrola hahalok umana hasoru animal no terseiru kontrola hahalok umana ba meiu ambiente.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Bazeia ba funsaun hirak ne\u2019e, ha\u2019u foka liu ba parte terseiru; liliu oinsa hare potensia husi Tara Bandu ba Jestaun Lixu Komunitariu. Konteudu jestaun lixu komunitariu husi artigu ida ne\u2019e mak aktus ou habitus soe lixu arbiru. Habitus soe lixu arbiru nu\u2019udar parte ida husi jestaun lixu komunitariu ne\u2019ebe la saudavel no hamosu impaktu negativu ba sosiedade. Tan ne\u2019e, lixu Komunitariu hanesan mos problema ambiental ida ne\u2019ebe presija fo prioridade maksimu. No bazeia ba funsaun terseiru husi tradisaun Tara Bandu ita presija foti potensia ne\u2019ebe relevante hodi regula prolema lixu komunitariu. Potensia Tara Bandu ne\u2019ebe bele valoriza habitus umana hodi jere lixu komunitariu ho diak mak eco-wisdom.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Molok hakat ba terminologia eco-wisdom, ita hotu hatene katak kestaun fundamental husi jestaun lixu mak konsiensia umana. Konsiensia umana sai hanesan faktor prinsipal ne\u2019ebe iha potensia atu muda ema nia habitus soe lixu arbiru. Ema ne\u2019ebe hatene valoriza ninia konsiensia umana, nia iha spiritu atu valoriza potensia eco-wisdom ne\u2019ebe sai hanesan pontus<br>importante husi local wisdom (Tara Bandu). Tan ne\u2019e, hare ba faktus <\/p>\n\n\n\n<p>Jestaun Lixu ne\u2019ebe lao sabaraut, ita presija hamoris fila fali potensia eco-wisdom atu garante transformasaun habitus at ema nian hasoru meiu ambiente. Eco-wisdom nu\u2019udar terminologia sientifiku ne\u2019ebe hasai husi filozofu Norwegia, Arne Naess ne\u2019ebe refere ba etika sosiedade (ecoshopy) hodi sai hanesan sasukat atu valoriza relasaun entre ema ho ambiente (Bo Yong &amp; Robert Fredrik Young: 2019). Iha tradisaun Tara Bandu, funsaun terseiru mos iha konteudu hanesan ho filozofia Arne Naess nian konaba<br>relasaun ema ho ambiente. Hodi nune\u2019e, hau senti ita presija hamoris funsaun tradisaun lokal (Tara Bandu) hodi bele tau ba konsiderasaun konaba prezensa ambiente ba vida umana. Sein ambiente ne\u2019ebe diak, se la iha mos moris ne\u2019ebe saudavel. Wainhira ita ema komprende lolos<br>papel ita nian iha meiu ambiente, ita mos hatene valoriza ita nia konsiensia atu kontribui ba diak tomak (tantu ita nian no mos meiu ambiente). Ita bele tuir treinamentu modernu oioin konaba sistema no teknika operasional ba jestaun lixeiru (R5- Rethink-Elimination, Reduce, Reuse, Recycle, no Recovery), maibe buat ne\u2019ebe fundamental mak oinsa halo transformasaun<br>ba habitus at hodi soe lixu arbiru. <\/p>\n\n\n\n<p>Iha konteudu ne\u2019e, hau sujere ita bele aplika ou valoriza potensia local wisdom \u2013 sabedoria lokal iha tradisaun Tara Bandu hodi garante aktualizasaun husi treinamentu sira. Tuir konseptu jestaun lixeiru buat ne\u2019ebe importante mak aktualizasaun sistema no teknika operasional jestaun lixu nian. Liu husi formasaun no treinamentu mak ita bele hatene<br>no komprende sistema no teknika operasional jestaun lixeiru. Maibe, ita la bele haluha katak formasaun ba komprensaun konaba eksistensia umana mos importante. Tipu formasaun ne\u2019e iha oin rua, mak hanesan akompainamentu psikologia, ne\u2019ebe relevante ho habitus umana no<br>ritual husi tradisaun kultura, espesifiku ba Tara Bandu. Liu husi tipu formasaun rua ne\u2019e ita bele komprende katak meiu ambiente nu\u2019udar kritura importante ba ita ema. <\/p>\n\n\n\n<p>Eksistensia meiu ambiente sai hanesan baze fundamental oinsa Maromak kria ita ema (bele hare Gen, 1.26-27). Aktualizasaun potensia local wisdom (Tara Bandu) ba jestaun lixu komunitariu tuir ha\u2019u nia hanoin iha pontus rua mak importante. Primeiru, ita hafanu hikas konsiensia umana<br>ne\u2019ebe mout ou lakon tan hahalok konsumtivu. Atu garante pontus primeiru ne\u2019e lao ho diak, ita presija sensaun (multa) administrativu no natureza ne\u2019ebe haktuir nanis ona iha ita nia tradisaun Tara Bandu. Ida ne\u2019e mak pontus segundu. Sensaun (multa) ne\u2019ebe aplika iha tradisaun Tara Bandu mak multa osan (seksaun administrativu) no \u2018babeur lulik\u2019 (natureza).<br><\/p>\n\n\n\n<p>Oinsa buat hirak atu organiza ho diak, ita presija partisipasaun maksimu husi autoridade lokal no governu atu hala\u2019o sosializasaun ba komunidade sira. Liu husi sosializasaun mak ita bele hamoris potensia local wisdom husi tradisaun Tara Bandu atu ema bele jere lixu komunitariu ho diak liu husi koinesementu modernu (R5).<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Hakerek na\u2019in Estudante Mastradu Ciencia Ambiental, Universidade Diponegoro, Semarang, Indonesia)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Augusto Almeida da Silva IntrodusaunFenomena Lixu iha vida umana laos buat foun ida. Lixu sai hanesan produtu ida ne\u2019ebe sempre iha husi aktividade umana. Husi loron ba loron ita sempre produz lixu, hahu husi kuantidade minimu to\u2019o maksimu. Realidade ne\u2019e hatudu momos mai ita katak lixu nunka atu lakon husi vida umana. Kestaun [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60,29],"tags":[],"class_list":["post-7603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa","category-meio-ambiente"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7603"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7604,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7603\/revisions\/7604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}