{"id":766,"date":"2018-07-30T07:44:30","date_gmt":"2018-07-30T07:44:30","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=766"},"modified":"2018-07-30T07:55:43","modified_gmt":"2018-07-30T07:55:43","slug":"pulitika-publika-fo-ba-povo-saida-mak-promete-ona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2018\/07\/30\/pulitika-publika-fo-ba-povo-saida-mak-promete-ona\/","title":{"rendered":"Pulitika Publika: Oinsa Fo Ba Povo Saida Mak Promete Ona"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Ekipa Neon Metin*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Situasaun ne\u2019ebe mak povo hasoru hela dadaun ne\u2019e various. Governo iha Planu Dezenvolvimentu Stratejiku maibe seidauk implementa kompletu. Ezemplu, problema dezempregu mak kontinua aumenta ba bebeik. Konfiansa ema halo bisnis sira mos menus ba bebeik tanba inserteza politik ne\u2019ebe lao hela. Buat barak mak ita importa hosi rai liur. Dependensia ba orsamentu estadu mos aumenta ba bebeik. Seitor non-oin seidauk hetan atensaun seriu hodi estadu. Situasaun todan iha nivel dezenvolvimentu ida hanesan agora dadaun nesesita duni atu governo tetu didiak hodi hatu\u2019ur ema ne\u2019ebe duni deliver ka fornese sira nia promesas sira ka sira nia intensaun pulitika mak halo tiha ona.<\/p>\n<p>Nune\u2019e ita nota katak ita dook ba bebeik ho objetivu estadu nian mak ita presija hakonu. Ita kuinese kata iha Konstituisaun da Republika iha ne\u2019eba alende iha define knar governu nian nia define mos objetivu estadu. Objetivu estadu nee mak prinsipiu orientador neebe mak orgaun estadu hotu-hotu uza hodi halo sira nia pulitika\/kebijkan. Maibe relevante ho ita diskusaun ohin loron nia mak nee, prinsipiu orientador tenke sai base ba orgaun estadu nian hodi halo lao pulitika publika (public policy).<\/p>\n<p>Objetivo Estado nian nudar haktuir iha Konstituisaun RDTL mak; a) Defende no garante nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundament\u00e1l, no respeitu ba estadu nia prins\u00edpiu kona-ba direitu demokr\u00e1tiku; c) Defende no garante demokrasia pol\u00edtika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasion\u00e1l sira; d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu si\u00e9nsia no t\u00e9knika; e) Harii sosiedade ida-ne\u2019eb\u00e9 hatuur iha justisa sosi\u00e1l, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di\u2019ak ba isin no ba klamar; f)\u00a0Proteje didi\u2019ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kultur\u00e1l; h) Harii no haburas relasaun di\u2019ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotu- hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne\u2019eb\u00e9 nakait kabeer ba set\u00f3r oioin no rejiaun sira, no m\u00f3s fahe loloos produtu nasion\u00e1l nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne\u2019eb\u00e9 hanesan ba ema feto no mane. Pulitika publik tenke dezenvolve ho referensia atinji saida mak temi ona iha objetivu estadu.<\/p>\n<p>Asuntu pulitika publika ne\u2019e ita mos loro-loron koalia hela, depois ita mos hatene katak bainhira partidu pulitika ba halo kanpanha atu hetan votus iha elisoens, sira halo promosaun no halo komprimisiu eleitoral. Balun dehan programa maibe ba diskusaun analitiku ida ne\u2019e ita hakarak hateten partidu sira halo komprimisiu. Sira promete atu halo ida neea, halo ida ne\u2019eba hodi hatudu mos sira nia komitmentu.<\/p>\n<p>Iha kontestu formulasaun poitika buat sira ne\u2019ebe promete ona mak orienta pulitika publika neebe mak governu ida hasai. Prosesu formulasaun ne\u2019e mak \u00a0partidu ne\u2019ebe ba ukun nia sei tradus ba nia program pulitika. Entaun, wainhira koalia pulitika publika afinal ita koalia planu ida, assaun ida neebe mak governu ida foti atu resolve kestoes publikas. Problema publika sira ne\u2019ebe mosu mak relevante ba sosiedade komun no problema hirak ne\u2019e iha inplikasoens ka inpaktu, laos ba grupu ida rua deit, maibe ba sosiedade tomak, ne\u2019e hanaran problema publika. Solusaun ba problema publika mak presija pulitika publika.<\/p>\n<p>Tanba ne\u2019e, kuandu ita koalia pulitika publika ita haree ba buat tolu tolu; ida, intensaun mak autor governu hakarak halo, ka saida governo indentifika nudar issu ka problema. Bele mos saida mak governo deklara atu halo buat ruma hasoru problema ida; Rua, mak Asaun. \u00a0Saida mak governo halo duni hodi resolve problema. Nune\u2019e ita refere saida mak sira (governo ka partidu politiku) haree nudar problema, depois deklara komitmentu hodi hatudu intensaun hodi solusiona, no ikus halo asaun hodi solusiona problema ne\u2019ebe identifika ona.<\/p>\n<p>Relasiona ho formasaun governo no implementasaun pulitika publika, bele halo ezemplu hanesan tuir mai; treinador sira prepara boxista ida, isin kik hela, experiensia la iha, hodi ba hasoru Mike Tyson. Tyson mak boxista isin bot no iha experiensia barak. Treinador sira halo avaliasaun bele ka lae sira nia boxista isin kik no ladun iha experiensia ne\u2019e hasoru Mike Tyson. Treinador sira sei foti desizaun importante ba ida ne\u2019e no presija avalia didiak prosesu preparasaun to\u2019o implementasaun. Ezemplu ne\u2019e atu hatudu katak partido pulitika hatene problema ne\u2019ebe estadu hasoru bo\u2019ot tebes, no sira prepara duni atu resolve probelma sira mak iha ona, labele halo asaun mak kontradiz fali ho problema nia todan.<\/p>\n<p>Relasiona ho formasaun Governo VIII, uza ezemplu treinu ba hasoru Mike Tyson (programa bo\u2019ot) maibe haruka fali ema isin kik no la treinadu mak ba (Ema ho nia kompetensia no kapasidade) ne\u2019e nia rezultadu sei la tuir promesas mak halo tiha ona.Presija koko avalia fase por fase hosi formulasaun pulitika, asaun mak hola atu implementa pulitika. Nune\u2019e lalika hein too etu tasak tiha mak ita mai hateten dehan etu ne\u2019e sai fali sasosro. Ho liafuan seluk atu dehan bainhira halo avaliasaun loloos hatene ona asaun saida mak atu foti no se mak bele halo asaun hirak ne\u2019e. Laos husik liu tiha mak depois iha buat ruma sala mak arepende fali. Entaun entrmos analiza pulitika ka analiza kebijakan tamba analiza pulitika mos halo analiza\u00a0 ba pulitika jeral mak dadaun ne\u2019e lao hela.<\/p>\n<p>Bainhira liga ho rezultadu hosi implementasaun pulitika, mak iha ligasaun forte ho \u00a0intensaun pulitika publika nee? Depois nia resultadsu final saida ? por ezemplu, governu deside dehan agora hahan sira mai husi liur sira nee, tamba inporta husi Indonesia karun liu, entaun inporta fali hosi China deit ita bele poupa osan. Maibe pulitika publik hanesan ne\u2019e bele hamosu implikasoens. Implikasoens ne\u2019e bele la mosu iha inisiu formalusaun ka analiza ba halo pulitika ne\u2019e. Nune\u2019e mos hanesan, bainhira ema ne\u2019ebe atu fornese saida mak nia promete ona iha pulitika nia laran, nia presija tetu ho konsequensia sira mak sei mosu tanba pulitika mak nia halo ka implementa.<\/p>\n<p><em><strong>*Rekap hodi diskusaun Neon Metin, Junu 2018<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ekipa Neon Metin* Situasaun ne\u2019ebe mak povo hasoru hela dadaun ne\u2019e various. Governo iha Planu Dezenvolvimentu Stratejiku maibe seidauk implementa kompletu. Ezemplu, problema dezempregu mak kontinua aumenta ba bebeik. Konfiansa ema halo bisnis sira mos menus ba bebeik tanba inserteza politik ne\u2019ebe lao hela. Buat barak mak ita importa hosi rai liur. Dependensia ba orsamentu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":767,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=766"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":769,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions\/769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}