{"id":7661,"date":"2021-04-06T17:24:11","date_gmt":"2021-04-06T08:24:11","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7661"},"modified":"2021-04-06T17:24:12","modified_gmt":"2021-04-06T08:24:12","slug":"cinco-do-oriente-uza-muzika-no-kilat-reziste-hasoru-okupasaun-indonezia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/04\/06\/cinco-do-oriente-uza-muzika-no-kilat-reziste-hasoru-okupasaun-indonezia\/","title":{"rendered":"Cinco Do Oriente Uza M\u00fazika No Kilat Reziste Hasoru Okupasaun Indon\u00e9zia"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>By Nuno R. Chaylor<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Luis Vartan, artista husi Portugal ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o serbisu milit\u00e1r iha Timor-Portug\u00e9s, louva Cinco do Oriente nu\u2019udar banda m\u00fazika ho reunifikasaun harmonica riku no furak liu kompara ho Kama Sura, Acad\u00e9micos\/Bia-Luli, Lords, Fire Birds, Pedra Negra no Trap Pop Band Music Inc durante kolonizasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>La\u2019\u00f3s de\u2019it artista Luis Vartan mak gava Cinco do Oriente. Iha Agostu 1974, bainhira rona Cinco do Oriente toka iha festa conselho, eventu kultur\u00e1l tinan-tinan, Clube Desportiva Baucau, turista ida husi Australia hakfodak tebes ho kualidade m\u00fazika husi banda ne\u2019e. Australianu hakfodak no nakonu ho surpreza, hanesan hetan udan boot iha bailoron naruk. Nia la imajina, iha illa-rohan ne\u2019eb\u00e9 izoladu, dook husi influ\u00e9nsia m\u00fazika rock husi Europa no Amerika, bele rona-haree kualidade m\u00fazika Cinco do Oriente. Riku iha armonia ne\u2019eb\u00e9 fresku. M\u00fazika sira ne\u2019eb\u00e9 nia rona de\u2019it ho tilun, ohinloron bele haree no rona rasik.<\/p>\n\n\n\n<p>Hakfodak ho kualidade m\u00fazika no ninian aprezentasaun, turista ne\u2019e, la hanoin naruk tan, oferese kontratu fulan nen ba Cinco do Oriente atu toka iha Australia.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba Australianu, banda m\u00fazika ne\u2019e sei sai makina osan ba nia. Ba Cinco do Oriente, oportunidade atu introduz nia m\u00fazika hakat liu tasi Timor. No toka iha Australia sei hamorin Cinco do Oriente no Timor-Portug\u00e9s nia naran. Hakarak seluk ne\u2019eb\u00e9 bele espresa maib\u00e9 labele realiza iha Timor mak ho toka iha Australia ba dahuluk Cinco do Oriente bele iha gravasaun rasik. Dezeju boot ne\u2019eb\u00e9 nu\u2019udar mehi de\u2019it tanba iha kapit\u00e1l kolonia, D\u00edli, laiha st\u00fadio ba gravasaun. Hakarak iha gravasaun tenke hala\u2019o iha Portugal ou fatin seluk. Australia sai oportunidade atu bele realiza mehi ne\u2019e. &nbsp;Maib\u00e9 infelizmente, kontratu ne\u2019e la konsege realiza tanba Indon\u00e9zia lansa uluk ona kampa\u00f1a destabilizasaun pol\u00edtika atu loke dalan ba invazaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente nu\u2019udar banda m\u00fazika ida, maske laiha album ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3-sai, maib\u00e9 nia naran kontinua morin no nia knananuk sira ema sei hananu to\u2019o ohin loron. Naran morin Cinco do Oriente la\u2019\u00f3s tanba de\u2019it toka no kanta di\u2019ak, maib\u00e9 m\u00f3s tanba nia membru hotu-hotu durante okupasaun Indon\u00e9zia, uza m\u00fazika hamoris babeibeik esp\u00edritu luta ba ukun rasik an no iha tempu hanesan lori m\u00f3s kilat hodi defende revolusaun maubere hasoru invazaun no okupasaun milit\u00e1r Indon\u00e9zia.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba Cinco do Oriente, kilat no m\u00fazika, hanesan sorin rua husi moeda ida. Sorin rua ne\u2019eb\u00e9 inseparadu. Sira rua m\u00f3s la enfrakeza ida ba ida seluk maib\u00e9 f\u00f3 kbiit liut\u00e1n ba malu. Husi elementu rua ne\u2019e, halo nia knananuk sira supera espasu no tempu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ema hananu nafatin nia m\u00fazika sira to\u2019o ohinloron tanba konsidera Cinco do Orienta nu\u2019udar lejenda m\u00fazika timoroan sira nian. &nbsp;&nbsp;Cinco do Oriente nia m\u00fazika la\u2019\u00f3s de\u2019it diverte maib\u00e9 m\u00f3s atu reziste. M\u00fazika nia folin hanesan m\u00f3s uza kilat tiru malu hasoru okupasaun. Ita la haree nia isin, maib\u00e9 nia ai-han ba klamar nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Nu\u2019udar prov\u00ednsia, haree husi dist\u00e1nsia, Timor Portug\u00e9s jeografikamente dook liu husi metropole no husi dezenvolvimentu sosial no ekon\u00f3miku atrazadu liu kompara ho kol\u00f3nia sira Portug\u00e9s nian iha \u00c1frika. Hafoin Segunda Guerra Mundi\u00e1l mak autoridade portug\u00e9s liuhusi Plano de Fomento hah\u00fa rekonstroe kol\u00f3nia husi ru\u00edna devastasaun, kauza uza Timor-Portug\u00e9s nu\u2019udar fatin batalla entre Japaun ho Australia. &nbsp;Governu portug\u00e9s komesa haluan liut\u00e1n asesu edukasaun ba Timoroan sira no harii infraestrutura prinsip\u00e1l hafoin Segunda Guerra Mundi\u00e1l. Husi parte arte kultur\u00e1l, iha 1950 nia laran, administrasaun koloni\u00e1l hah\u00fa harii grupu rekriativu, desportivas no kultur\u00e1l. Husi atividade sira ne\u2019e mak hamosu banda m\u00fazika sira, poeta, aprezentasaun teatru, koru no klube desportu sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Foin iha dekada 1970, banda m\u00fazika Timoroan dahuluk ida husi sira seluk, Blue Star moris. Maib\u00e9 Blue Star nia iis la naruk. Blue Star disolvidu iha 1971 tanba falta aparallajen. Durante disolusaun Blue Star, nia membru fahe malu. Filomeno Alves ba toka hamutuk banda m\u00fazika Acad\u00e9micos, Bobito no Manecas iha Lords.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho disolusaun Blue Star, Hermenegildo Alves halibur fali Filomeno Alves, Bobito no Cornelio Exposto \u2018Manecas\u2019 funda Cinco do Oriente iha 1972. Cinco do Oriente hah\u00fa funda no toka ho instrumentu m\u00fazika impresta husi nia kolega sira. Cinco do Oriente harii ho nia membru Filomeno Alves (solista), Manecas (viola ritmu), Alito (baterista), Hermenegildo Alves (baixu) no Babito (organista).&nbsp; Hafoin Hermenegildo ba Lisboa, Manecas ba fali viola-baixu no Bobito ba fali viola ritmu no Toto Lebre iha 1973 sai organista.&nbsp; Ho progresu ne\u2019eb\u00e9 hetan hafoin fundasaun, membru Cinco do Oriente aumenta, tama fali Bader no Z\u00e9 Diogo (portug\u00e9s) no feto vokalista na\u2019in-rua Milu Brides no Domingas. &nbsp;Maib\u00e9 ikusmai Milu husik kanta no Domingas hetan serbisu nu\u2019udar monitora eskol\u00e1r hanorin iha interior.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho aparallajen imprestadu, kalan-kalan Cinco do Oriente treinu toka iha Audian, iha Filomeno Alves nia uma. Laiha fatin propriu atu treinu. Varanda uma-oin nian mak fatin ba ensaiu toka no hananu. &nbsp;Ho aparellu m\u00fazika nia lian dada vizi\u00f1u sira hodi mai haree, halo ensaiu iha varanda oin sai espet\u00e1kulu ida tan ema barak mai halibur atu buka divertimentu, maske tenke la\u2019o ain ho distansia dook. &nbsp;Rona ema toka no hananu ho konjuntu nu\u2019udar esperi\u00e9nsia foun no buat luxu tebes iha tempu ne\u2019eba.<\/p>\n\n\n\n<p>La fasil atu hetan instrumentu m\u00fazika atu sosa, maske iha osan, laiha loja iha D\u00edli ne\u2019eb\u00e9 faan sasan ne\u2019eb\u00e9 la\u2019\u00f3s konsumu ema barak ona. Aparallajen tenke hameno diretamente husi Singapora no hein r\u00f3 Musi to\u2019o iha D\u00edli atu ba foti. &nbsp;Biar nune\u2019e, falta ekipamentu la hamate Cinco do Oriente nia vontade toka. Membru Cinco do Oriente fiar katak bainhira iha vontade, sei iha dalan.&nbsp; Toto Lebre haktuir katak bainhira drum laiha, Cinco do Oriente uza kaixote hodi toka. Nia lian sei la hanesan, maib\u00e9 sei f\u00f3 lian no ritmu ba m\u00fazika.<\/p>\n\n\n\n<p>To\u2019o 1975, iha Timor Portug\u00e9s, televizaun seidauk eziste, sa tan internet. Liafuan no imajen <em>a televis\u00e3o<\/em> &nbsp;&nbsp;lee no haree de\u2019it husi surat-tahan eskola nian. Fizikamente nunka haree televizaun nia oin. Nune\u2019e m\u00f3s ho revista. &nbsp;Tuir Filomeno Alves iha nia entrevista iha A Voz de Timor hateten katak laiha revista m\u00fazika ruma ne\u2019eb\u00e9 sira bele lee hodi hatene tuir genre m\u00fazika sira no bele halo tuir jeitu tokad\u00f3r sira nian.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente aprende toka liuhusi rona radio no vinil (piringan hitam) ne\u2019eb\u00e9 susar tebes atu hetan. Laiha ema barak mak iha disku vinil hodi rona m\u00fazika. Husi membru Cinco do Oriente, Manecas nia aman de\u2019it mak iha tanba serbisu iha alfadega. &nbsp;Husi nia aman nia vinil, Cinco do Oriente rona no toka tuir hamutuk. Maske rona ona m\u00fazika husi vinil, maib\u00e9 dalabarak susar tebes atu hetan nia letra.&nbsp; M\u00fazika rock barak liu iha ingles, la\u2019\u00f3s portug\u00e9s: \u201cAmi kanta tuir de\u2019it buat ne\u2019eb\u00e9 ami rona, naran katak hasara hanesan, maske dalaruma halai ses tiha husi nia orijin\u00e1l,\u201d Toto Lebre haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p>Biar nunka hetan revista m\u00fazika no haree televizaun, maib\u00e9 tuir Toto Lebre: \u201cAmi-nia jeitu toka hanesan de\u2019it ho rocker sira iha Europa. Cinco do Oriente nia membru sira tau viola iha kotuk no ulun leten mak toka, hanesan m\u00f3s rocker Europa sira-nian.&nbsp; Sa tan ami haree menina bonita sira, ami toka haluha an tiha ona,\u201d Toto Lebre konta ho hamnasa.<\/p>\n\n\n\n<p>Nu\u2019udar kol\u00f3nia Portug\u00e9s, Timor-Leste iha vantajen ida atu bele akompa\u00f1a ho lais dezenvolvimentu m\u00fazika iha Europa no America, tanba portug\u00e9s sira lori m\u00fazika sira ne\u2019eb\u00e9 rona iha Portugal mai nia prov\u00ednsia. &nbsp;Cinco do Oriente hetan influ\u00e9nsia makas husi banda rock ko\u00f1esidu iha mundu husi Europa no Estadus Unidus: Led Zeppelin, Deep Purple, The Beatles, Santana, Walker, Rolling Stone, Grank Funk, Creedence Clearwater Revival (CCR), Jimmy Cliff no The Guess Who.<\/p>\n\n\n\n<p>Biar la haree no lee banda rock osident\u00e1l toka, maib\u00e9 genre m\u00fazika rock ne\u2019eb\u00e9 rona husi radio no aparellu vinil no gravad\u00f3r lori influ\u00e9nsia boot ba Cinco do Oriente. Ninia influ\u00e9nsia la\u2019\u00f3s de\u2019it ba m\u00fazika maib\u00e9 rocker osident\u00e1l nian sai m\u00f3s idolu ba Timoroan oan sira. Nu\u2019udar ezemplu, naran Xanana influensiadu husi knananuk Shalala-Lala husi banda rock Dinamarka, Walker. M\u00fazika ne\u2019eb\u00e9 ikusmai jerasaun milenia hatene liuhusi banda m\u00fazika Venga Boys.<\/p>\n\n\n\n<p>Sai foin-sa\u2019e asimilado husi inan aman ne\u2019eb\u00e9 nia moris estabelesidu ona iha Dili, espasu kultur\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 administrasaun portug\u00e9s kria sai asesivel.<\/p>\n\n\n\n<p>Espasu prinsip\u00e1l ida ba toka mak festa. Festa nu\u2019udar nu\u2019udar fatin ba m\u00faziku sira atu hatudu an iha toka no kanta, maske tuir de\u2019it ritmu dansa nian. &nbsp;Cinco do Oriente toka iha festa iha m\u00fazika portug\u00e9s no m\u00fazika rock iha ingles ho ritmu dansa nian, hanesan husi banda CCR ninian ne\u2019eb\u00e9 to\u2019o ohinloron banda jerasaun milenia sira sei toka nafatin iha festa kazamentu ka loron anivers\u00e1riu ninian.<\/p>\n\n\n\n<p>Espasu seluk atu haklean toka mak administrasaun portug\u00e9s regularmente organiza kompetisaun Grande Premio da Canc\u00e3o de Timor, Grande Noite de Radio, espet\u00e1kulu iha Gen\u00e1ziu Eskolar Dili no dalaruma iha areia branca, festa konsellu kada tinan iha Timor laran tomak ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 biban ba konjuntu sira atu toka.<\/p>\n\n\n\n<p>Aleinde m\u00fazika, administrasaun portug\u00e9s regularmente halo aprezentasaun filme, deklamasaun poezia, koru no teatru ba p\u00fabliku.<\/p>\n\n\n\n<p>Maske ekipamentu no asesu ba aprezentasaun limitada, tanba la\u2019\u00f3s ema hotu-hotu bele partisipa, maib\u00e9 husi organizasaun no kualidade aprezentasaun konsidera aas tebes iha tempu ne\u2019eba.&nbsp; Iha espet\u00e1kulu ida aprezenta teatru <em>Aquele que diz sim<\/em> husi Bertolt Brecht. Ne\u2019e hatudu katak la\u2019\u00f3s de\u2019it m\u00fazika mak tuir progresu husi osident\u00e1l maib\u00e9, forma arte sira seluk m\u00f3s Timoroan akompa\u00f1a nafatin pensamentu intelektu\u00e1l mundi\u00e1l ninian ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 influ\u00e9nsia ba sira-nia obra.<\/p>\n\n\n\n<p>Artista sira ne\u2019eb\u00e9 atu toka ka halo deklamasaun iha espet\u00e1kulu nia obra tenke hetan autorizasaun liuhusi dalan manan kompetisaun ou publika tiha ona. Porezemplu organizad\u00f3r espet\u00e1kulu konvida poeta Inacio Moura tanba nia obra publika tiha ona iha A Voz de Timor. Signifika, iha mekanismu atu sukat kualidade obra arte molok ninian aprezentasaun ba p\u00fabliku.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente nia naran sai ko\u00f1esidu liut\u00e1n bainhira manan kompetisaun Primeira Grande Noite de Radio iha 1972. Iha kompetisaun ne\u2019e, Cinco do Oriente kanta m\u00fazika American Woman husi banda Kanada, The Guess Who no Vietnam husi Jimmy Cliff. &nbsp;Atu tuir kompetisaun Grande Pr\u00eamio da Canc\u00e3o de Timor, Cinco do Oriente halo ensaiu durante fulan ida ho seriedade membru tomak ninian.<\/p>\n\n\n\n<p>Kompetisaun muzik\u00e1l hala\u2019o ho rigorozu tebetebes tanba tenke toka no hananu m\u00fazika orijin\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 avalia husi ekipa juri. Membru ekipa juri hotu-hotu portug\u00e9z. M\u00fazika ida sei sukat husi harmonizasaun, interpretasaun, orijinalidade, letra no muzikalidade.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha Grande Pr\u00eamio da Canc\u00e3o de Timor ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o iha 1974, ne\u2019eb\u00e9 Antonio Augusto no Francisco Rodrigues ho nia m\u00fazika Vamos Unidos mak manan-na\u2019in, Cinco do Oriente sai banda ne\u2019eb\u00e9 toka akompa\u00f1a kompetisaun muzik\u00e1l. Cinco do Oriente akompa\u00f1a kompetisaun muzik\u00e1l tanba manan tiha ona antes, nu\u2019udar forma reko\u00f1esimentu ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente hetan osan liuhusi tuir kompetisaun no toka iha konsellu sira ne\u2019eb\u00e9 konvida husi administrasaun portugeza.&nbsp;&nbsp; Husi kompetisaun Grande Pr\u00eamio da Canc\u00e3o de Timor, Cinco do Oriente manan 6 mil escudos. Bainhira toka iha festa konsellu ne\u2019eb\u00e9 organiza husi administrasaun portug\u00e9s, Cinco do Oriente hetan osan 30-50 mil escudos ba kada konsertu. Osan ne\u2019e uza hodi sosa fali instrumentu m\u00fazika, hanesan amplifikad\u00f3r no viola.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente nu\u2019udar banda m\u00fazika dahuluk iha Timor ne\u2019eb\u00e9 toka konjuntu kompletu iha misa, iha Igreja Motael desde 1974. Bainhira toka iha ba Igreja, Cinco do Oriente la husu atu selu alias gratuita.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron ida, iha festa konsellu iha Oecusse iha agustu 1973, Cinco do Oriente buka dalan atu la fila ho barikasa husi rai atoni ba D\u00edli. Filomeno Alves hakarak lori ekipa tomak atu haree Indon\u00e9zia, liuhusi Kefamenanu no Atambua. Tanba ne\u2019e membru Cinco do Oriente finji lakon barikasa ne\u2019eb\u00e9 atu mai D\u00edli.&nbsp; Ho esforsu membru nian, PIDE autoriza membru Cinco do Oriente bele fila mai D\u00edli liuhusi terreste. Ho osan 50 mil escudos ne\u2019eb\u00e9 hetan husi toka iha Oecusse, uza aluga karreta <em>pick up<\/em> ho tula ekipamentu no membru tomak mai hela loron balu iha Kefamenanu no Atambua.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha fatin rua ne\u2019e, Cinco do Oriente toka iha fatin barak, inklui iha komemorasaun independ\u00e9nsia, 17 agustu no iha festa kazamentu. Cinco do Oriente tama sai uma hodi introduz sira-nia m\u00fazika. Cinco do Oriente nia toka adiantadu liu kompara ho banda m\u00fazika sira iha Kefamenanu no Atambua.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha festa kazamentu ida, molok toka, tempu han nian, membru tomak hamriik iha filleira atu ba han. Iha filleira laran, bainhira haree kopu mutin ho likidu k\u00f3r hanesan tintu no vi\u00f1u branku iha meza han nian, membru ida-ida bisi-bisi ba malu atu hemu loos ida ne\u2019eb\u00e9? Membru balu dehan ha\u2019u-nian tintu de\u2019it, ida fali dehan vi\u00f1u branku de\u2019it. Maib\u00e9 depois de hemu, sira foin deskobre katak buat ne\u2019eb\u00e9 sira hemu la\u2019\u00f3s vi\u00f1u branku ka tintu maib\u00e9 xa no kaf\u00e9. Sira hotu hamnasa, foin konsiente katak ida ne\u2019e la\u2019\u00f3s festa Timor Portug\u00e9s nian, maib\u00e9 festa iha nasaun vizi\u00f1u ho kultura diferente.&nbsp; Husi ne\u2019e, Cinco do Oriente foin ko\u00f1ese <em>kopi susu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin Revolu\u00e7\u00e3o dos Cravos, Cinco do Oriente toka ba FRETILIN, maioria membru banda ne\u2019e sai militante no balu sai membru Komite Sentral Fretilin.&nbsp; Iha kampa\u00f1a FRETILIN, Cinco do Oriente sempre toka Foho Ramelau no m\u00fazika revolusion\u00e1riu sira seluk.&nbsp; Cinco do Oriente toka iha iha Programa Radio Maubere, toka vivu ho m\u00fazika Foho Ramelau, Suruboek ho orientasaun husi Afonso Redentor.<\/p>\n\n\n\n<p>Durante funu siv\u00edl entre UDT no Fretilin, tan maioria fam\u00edlia Toto Lebre nu\u2019udar membru UDT, nia hetan kastigu. Maib\u00e9 bainhira atu halo gravasaun ba Hinu Nasion\u00e1l, Patria Patria, membru Cinco do Oriente seluk ba hasai Toto Lebre atu toka Hinu Nasion\u00e1l ba gravasaun iha 6 dezembru 1975, iha sede Komite Sentral, ohin loron nu\u2019udar Kuart\u00e9l Jer\u00e1l PNTL, Kaikoli. Depoisde gravasaun hatama fali Toto Lebre ba kadeia.<\/p>\n\n\n\n<p>Cesar Maulaka nu\u2019udar maun ba Toto Lebre hasai nia alin husi kadeia no evakua hotu ba ai-laran. Membru Cinco do Oriente hotu-hotu halai ba ai-laran iha parte Fronteira Norte, iha Ermera. Hermenegildo Alves asume kargu vise Ministru Defeza.&nbsp; Alito no Manekas iha Fatubessi, Toto Lebre iha Maubara. Membru Cinco do Oriente sai eskoltu ba Hermenegildo Alves.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha situasaun funu, fofoun troka instrumentu m\u00fazika ho kilat. Maib\u00e9, hafoin Konfer\u00e9nsia Komite Sentral iha 1976, membru Cinco do Oriente ne\u2019eb\u00e9 fahe malu kontinua toka iha ida-ida nia fatin. Iha Maubara, Toto Lebre diriji koru kanta ho som 1, 2 no 3 hodi hatudu iha konv\u00edviu.<\/p>\n\n\n\n<p>Toto Lebre, Babito no Filomeno Alves muda hodi tuir Hermenegildo Alves mai Barique hamutuk iha Departamentu Defeza Nasion\u00e1l (DDN). Husi ne\u2019e, sira na\u2019in-tolu kontinua halo m\u00fazika revolusion\u00e1riu sira no toka hamutuk iha konv\u00edviu sira. Filomeno Alves halo m\u00fazika 7 dezembru no 20 agustu. Iha ai-laran ho viola kabokinu no harmonica (organ uza anin) ne\u2019eb\u00e9 foti husi Igreja Soibada lori hodi toka iha ai-laran. Toto Lebre foin ba dahuluk hetan akordiaun ho kualidade n\u00fameru 1 iha ai-laran husi nia kamarada Alfredo no uza halo m\u00fazika. Bainhira membru 5 do Oriente toka, sira toka to\u2019o dadersan. Se viola tali kotu, foti tali kabu-de-asu husi bisikleta nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho operasaun Serku no Anikilamentu ne\u2019eb\u00e9 lansa husi milit\u00e1r Indon\u00e9zia iha 1977 la f\u00f3 biban ona atu atividade produsaun, edukasaun no kultur\u00e1l bele la\u2019o.&nbsp; Ema ida-idak konsentra atu satan inimigu nia asaltu. Membru Cinco do Oriente tuir orientasaun husi Komite Sentral Fretilin atu tun mai vila.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha 1979, Filomeno Alves, Babito, Toto Lebre, Alito, Manecas forma fali banda m\u00fazika foun ho naran Vacum Melody. Grupu ne\u2019e maske la toka ona m\u00fazika pol\u00edtiku nian, maib\u00e9 hakarak atu hatudu katak sira nafatin eziste. Iha festa ida, membru na\u2019in-haat hakarak hatudu katak timoroan bele toka di\u2019ak liu, maib\u00e9 ikusmai tanba sira-nia partisipasaun pol\u00edtika, Filomeno Alves, milit\u00e1r Indon\u00e9zia lori lakon, tuir fali Alito no Manekas. Babito bele moris tanba halai ba Australia. Toto Lebre hetan salvasaun tanba kaben ho Abilio Osorio nia feton.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente halo m\u00fazika 5-6, maib\u00e9 la konsege grava, tanba durante tempu portug\u00e9s laiha studio atu halo gravasaun ba m\u00fazika.&nbsp; Maib\u00e9, nia m\u00fazika Maria, Agostinho Moniz konsege grava iha Australia distribui iha Timor durante tempu okupasaun Indon\u00e9zia. Cinco do Oriente nia m\u00fazika ne\u2019eb\u00e9 produz iha ai-laran grava iha 2013 ho aransemen husi Toto Lebre ho apoiu husi Comite 12 Novembro.<\/p>\n\n\n\n<p>Cinco do Oriente nu\u2019udar banda m\u00fazika sei nurak tebes no iha prosesu atu dezenvolve an no iha mehi&nbsp; atu halo Cinco do Oriente ko\u00f1esidu la\u2019\u00f3s de\u2019it iha Timor, maib\u00e9 m\u00f3s iha mundu, maib\u00e9 invazaun Indon\u00e9zia hamate nia kresimentu. Iha entrevista ho A Voz de Timor, iha 13 Setembru 1974, Filomeno Alves hateten: \u201cO nosso maior desejo seria dar um espectaculo em Lisboa.\u201d Ne\u2019e hatudu katak, hafoin perkore ona Timor laran tomak, Cinco do Oriente hakarak tan lori nia m\u00fazika ba mundu, hanesan ho inisiativa no osan rasik introduz nia m\u00fazika iha Kefamenanu no Atambua. Mehi ne\u2019eb\u00e9 la konsege realiza tanba laiha patrosinad\u00f3r iha kol\u00f3nia ne\u2019eb\u00e9 konsidera atrazadu liuhusi kol\u00f3nia portug\u00e9s iha Afrika.<\/p>\n\n\n\n<p>Biar nune\u2019e, Cinco do Oriente bele konsidera nu\u2019udar pioneiru m\u00fazika rock iha Timor-Leste. Cinco do Oriente hatene oins\u00e1 uza m\u00fazika ba rezist\u00e9nsia no hatene pozisiona nia an iha tarefa boot luta libertasaun nasion\u00e1l, la\u2019\u00f3s de\u2019it nu\u2019udar lalenok ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3-sai realidade sosi\u00e1l, maib\u00e9 senti nu\u2019udar parte husi povu oprimidu no hamutuk ho povu oprimidu luta ba libertasaun nasion\u00e1l.&nbsp; Cinco do Oriente sai m\u00f3s protagonista ne\u2019eb\u00e9 hatene uza m\u00fazika no kilat atu man\u00e1n luta. (SKS).<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Nota: Artikel memoria ida ne\u2019e publika tiha ona iha Revista Presidensia da Republika<\/em><\/strong> nian<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Nuno R. Chaylor Luis Vartan, artista husi Portugal ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o serbisu milit\u00e1r iha Timor-Portug\u00e9s, louva Cinco do Oriente nu\u2019udar banda m\u00fazika ho reunifikasaun harmonica riku no furak liu kompara ho Kama Sura, Acad\u00e9micos\/Bia-Luli, Lords, Fire Birds, Pedra Negra no Trap Pop Band Music Inc durante kolonizasaun. La\u2019\u00f3s de\u2019it artista Luis Vartan mak gava Cinco [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7664,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-7661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memoria"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7665,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7661\/revisions\/7665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}