{"id":7991,"date":"2021-04-23T16:47:08","date_gmt":"2021-04-23T07:47:08","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=7991"},"modified":"2021-04-23T16:47:09","modified_gmt":"2021-04-23T07:47:09","slug":"rezultadu-monitorizasaun-hosi-ki-media-barak-kontinua-viola-kodigu-etika-jornalistika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/04\/23\/rezultadu-monitorizasaun-hosi-ki-media-barak-kontinua-viola-kodigu-etika-jornalistika\/","title":{"rendered":"Rezultadu Monitorizasaun Hosi KI, Media Barak Kontinua Viola Kodigu Etika Jornalistika"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Francisco JDA<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Konselho \u00a0Imprensa apresia meius Komunikasaun Sosial no jornalista tomak, tantu husi midia imprime no m\u00eddia eletr\u00f3nika ninia determinasaun no servisu tomak durante luta kontra propagasaun pendemia COVID &#8211; 19, estadu emerj\u00e9nsia, Serka sanit\u00e1ria no tempu Inundasaun no kalamidade.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba maske ho limitasaun, kondisaun no situasaun&nbsp; perigu, jornalista sira iha nafatin espiritu atu dezamina informasaun ba p\u00fabliku, hodi konsensializa p\u00fabliku iha espiritu moris hasoru pendemia Covid-19, dezastre no rekopera moris iha situasuan kalamidade.&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Liu hosi konferensia imprensa, Prezidente Konsellu Imprensa Virgilio Guterres hateten katak maske nune\u2019e, bazeia ba &nbsp;rezultadu monitorizasaun no an\u00e1l\u00edze husi Diresaun Analize no Dezenvolvimentu Media (DDM) iha semestre dahuluk no iha in\u00edsiu peri\u00f3du tranzmisaun lok\u00e1l COVID \u2013 19 iha Marsu, nom\u00f3s situasaun kalamidade iha in\u00edsiu Abr\u00edl, 2021 no to\u2019o dadauk, deskobre katak jornalista no meiu komunikasaun sosi\u00e1l sira kontinua viola K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstika, prins\u00edpiu univers\u00e1l Jornalizmu no Lei Komunikasaun Sosi\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha rezultadu monitorizsaun nota katak notisia sira ne\u2019eb\u00e9 meiu komunikasaun sira publika, tantu m\u00eddia eletronika, jorn\u00e1l ka m\u00eddia <em>online <\/em>barak mak nafatin la bal\u00e1nsu (single source), laiha konfirmasaun ho fonte seluk, la halo verifikasaun ba faktu no fonte sira. Jornalista no edit\u00f3r sira m\u00f3s nafatin hatama sira nia opiniaun iha notisia laran no halo notisia bazeia deit asumsaun sein halo verifikasaun direta ba fonte informasaun hodi garante notisia nia objetividade. Pur ezemplu, notisia kona-ba aviaun Air North tula Banco Central nia sasan.<\/p>\n\n\n\n<p>KI nota katak notisia hotuhotu kona-ba asuntu COVID \u2013 19 laiha <em>context no background<\/em>, entau difisil atu aprezenta faktu no informasaun loloos hodi f\u00f3 kompri\u00e9nsaun ba sidadaun hotuhotu iha pa\u00eds ne\u2019e.&nbsp; Pur ezemplu, notisia RTL and TVTL kona-ba Sr. Armindo Borges nia mate ne\u2019eb\u00e9 tuir familia, nia mate la\u2019\u00f3s tamba COVID \u2013 19. Notisia husi m\u00eddia p\u00fabliku ne\u2019e la tau <em>context no background<\/em> kona-ba oinsa prosesu tratamentu prim\u00e9iru iha sala emerj\u00e9nsia husi m\u00e9diku sira, prosesu <em>swab test<\/em> no rezultadu husi laborat\u00f3riu no oinsa risku bainhira ema sira ne\u2019eb\u00e9 sofre hela moras komplikadu teste pozitivu COVID \u2013 19. <em>Context no background<\/em> ida-ne\u2019e mak ita la hetan kuaze iha notisia hotuthotu. S\u00e1tan notisia ne\u2019e la kobre parte SIJK (Sentru Integradu Jestaun Krize), entau p\u00fabliku hetan deit mak verasidade husi parte familia Borges no Xanana.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia kona-ba Aviaun Air North tula Banco Central nia sasan la aprezenta faktu loloos, maib\u00e9 hato\u2019o deit jornalista sira nia asumsaun. Pur ezemplu, notisia husi Tempo Timor ho t\u00edtulu, \u201cAir North Tula Oje 2021 to\u2019o ona TL. Notisia ne\u2019e la bazeia ba faktu, maib\u00e9 bazeia deit ba jornalista nia asumsaun tamba laiha fonte no dokumentu ruma mak hateten \u2018ida-ne\u2019e osan hanesan notisia husi m\u00eddia rua ne\u2019e haktuir\u2019. At\u00e9 dadauk ne\u2019e p\u00fabliku seidauk hatene loloos sasan saida loos mak aviaun tula mai tamba m\u00eddia ka jornalista sira laiha esforsu atu buka-tuir. Jornalista ka m\u00eddia m\u00f3s la hato\u2019o klaru no loloos kona-ba definiasaun OJ (Orsamentu Jer\u00e1l), entau notisia ne\u2019eb\u00e9 publika ne\u2019e <em>mislead<\/em>. Tuir Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP), Juvinal Diaz, OJ ne\u2019e nu\u2019udar kuantifikasaun planu governu nian ne\u2019eb\u00e9 ninia fonte mai husi fundu petroliferu, resita domestika no fundu imprestimu sira, entau OJ ne\u2019e la\u2019\u00f3s ho forma sasan ka osan ne\u2019eb\u00e9 aviaun ou kareta bele tula husi fatin ida ba fatin seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Conselho de Imprensa m\u00f3s nota notisia ida husi the Oekusi Post (TOP) ho t\u00edtulu \u201cGovernu Manipula no Politiza COVID \u2013 19 Baukau no v\u00eddiu balu ne\u2019eb\u00e9 espalla iha m\u00eddia sosi\u00e1l no publika iha TOP. Tuir Conselho de Imprensa, notisia no v\u00eddiu ne\u2019e nia konte\u00fadu la kontribui ba esforsu Estadu no povu Timor-Leste nian hodi halo prevensaun no luta kontra propagasaun pandemia global COVID \u2013 19 iha railaran. Notisia no v\u00eddiu hirak ne\u2019e intensionalmente produs atu halo sidadaun sira la fiar ezist\u00e9nsia no propagasaun COVID \u2013 19 no konsidera tranzmisaun lok\u00e1l virus ne\u2019e nu\u2019udar manipulasaun pol\u00edtika ida iha pa\u00eds ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Liu hosi rezultadu monitorizasaun ne\u2019ebe iha, Konselho Imprensa husu ba jest\u00f3r meius komunikasaun sosi\u00e1 no jornalista hotuhotu atu kumpri K\u00f3digu Etika Jornalistika, hodi evita riksu leg\u00e1l no ameasa iha futuru hodi garante liberdade imprensa no liberdade espresaun iha pa\u00eds demokr\u00e1tiku Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Evita publika notisia bazeia deit ba jornalista nia asumsaun no opiniaun, ne\u2019eb\u00e9 la bazeia faktu no realidade loloos iha tere\u00f1u nom\u00f3s sitasaun fonte nian. Tane-aas prins\u00edpiu <em>peace journalism <\/em>hodi evita produs notisia sensasion\u00e1l no provokativu ne\u2019eb\u00e9 la kontribui ba paz no estabilidade iha railaran.<\/p>\n\n\n\n<p>Halo notisia ho bal\u00e1nsu kona-ba asuntu sira ne\u2019eb\u00e9 kontrovers\u00e1l no sai ona polemika iha p\u00fabliku no evita halo notisia ne\u2019eb\u00e9 akuzativu ka trial by the press hasoru ema ka instituisaun ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Halo notisia ho <em>context no backgound <\/em>ho onestu atu aprezenta faktu no informasaun loloos ba sidadaun sira kona-ba propagasaun COVID \u2013 19, nune\u2019e sira bele halo prevensaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Nafatin kumpri no halo reportajen tuir matadalan kobertura m\u00eddia ba COVID \u2013 19 ne\u2019eb\u00e9 hasai iha tinan kotuk (2020) husi Conselho de Imprensa no UNDP koopera ho Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa\u2019e (AJTL) no Timor-Leste Press Union (TLPU).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Intensifikamentu publika ka tranzmite informasaun sira kona-ba klima no tempu ne\u2019eb\u00e9 nia fonte mai-husi Diresaun Nasion\u00e1l Met\u00f3rolojia no Jeofizika atu juda alerta sidadaun sira hodi evita dezastre natural, hanesan inundasaun, rai-halai no rai-nakdoko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Francisco JDA Konselho \u00a0Imprensa apresia meius Komunikasaun Sosial no jornalista tomak, tantu husi midia imprime no m\u00eddia eletr\u00f3nika ninia determinasaun no servisu tomak durante luta kontra propagasaun pendemia COVID &#8211; 19, estadu emerj\u00e9nsia, Serka sanit\u00e1ria no tempu Inundasaun no kalamidade. Tanba maske ho limitasaun, kondisaun no situasaun&nbsp; perigu, jornalista sira iha nafatin espiritu atu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7992,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-7991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7991"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7993,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7991\/revisions\/7993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}