{"id":8057,"date":"2021-04-27T19:54:18","date_gmt":"2021-04-27T10:54:18","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=8057"},"modified":"2021-04-27T19:54:19","modified_gmt":"2021-04-27T10:54:19","slug":"cijk-pasajeiro-nain-35-la-admite-tama-uk-tanba-razaun-seluk-laos-pcr-test","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/04\/27\/cijk-pasajeiro-nain-35-la-admite-tama-uk-tanba-razaun-seluk-laos-pcr-test\/","title":{"rendered":"CIJK: Pasajeiro nain 35 La Admite Tama UK Tanba Razaun Seluk, Laos PCR Test"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportazen Zevonia Vieira no David da Costa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u201cse fosse sira preinxe kriteriu sira seluk, sira hetan permisaun atu halo viajem, wainhira halo fali test COVID ho rezultadu negativu, hanesan m\u00f3s ho Timoroan sira seluk ne\u2019eb\u00e9 halo duni viajen, tamba prazu limite test nian 72 oras liu tiha ona\u201d. <\/em>CIJK<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Problema ne\u2019ebe sai polemika iha sosidade liu-liu ba pasajeiro hamutuk 35 ne\u2019ebe ho Malindo Airlines, infrenta problema iha Kuala Lumpur no labele halo viajem ba Englatera, tanba tuir informasaun hosi Pedro Carascalao katak British High Commissioner hateten, kualidade PCR Timor nian laiha kualidade, nune\u2019e pasaporte timor sira labele halo viajem ba Englatera ho aviaun KLM.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba kestau ne\u2019e liu hosi komunikadu imprensa Centro Integradu Jestaun Krize (CIJK) hatan ba problema ne\u2019ebe mosu, esplika katak husi pedidu klarifikasaun liu husi kan\u00e1l diplomatiku ne\u2019eb\u00e9 Embaidaxa Timor-Leste iha Malaysia halo, Ofisi\u00e1l Ligasaun husi British High Commission iha Kuala Lumpur informa katak, relasiona no sira nian 35 ne\u2019eb\u00e9 tenki fila mai Timor-Leste hakerek iha English katak <em>\u2018\u2019Each passenger was assessed, and a decision made to determine if they were admissible to the UK. Those deemed so were allowed to travel onwards once new COVID Tests had been conducted and negative results received.\u2019\u2019 <\/em>(kada pasajeiro iha ona rezultadu no iha desizaun hodi determina katak sira bele tama Reino Unido. Sira hetan konsiderasaun no hetan autorizasaun hodi halo viajem depois de halo teste COVID foun iha Malaysia no nia rezultadu negative).<\/p>\n\n\n\n<p>Hosi resposta refere, CIJK esplika katak pasajeiru nain 35, la admite tama iha UK ka Reino Unido tanba razaun seluk, \u201cse fosse sira preinxe kriteriu sira seluk, sira hetan permisaun atu halo viajem, wainhira halo fali test COVID ho rezultadu negativu, hanesan m\u00f3s ho Timoroan sira seluk ne\u2019eb\u00e9 halo duni viajen, tamba prazu limite test nian 72 oras liu tiha ona\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte sorin iha loron Pedro Carascalao ne\u2019ebe nudar responsavel ba aluga aviaun Malindo, iha entrevista ho jornalista iha aero porto loron 24\/04, bainhira pasajeiro to\u2019o Timor, nia informa katak bainhira iha hotel iha Kuala Lumpur, British High Commissioner investiga pasajeiro sira no halo PCR test, deteta fali Timor oan nain ida pozitivu COVID-19 no agora dadaun halao izolamentu iha Malaysia<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Iha oportunidade ida ne&#8217;e mos\u00a0 deskonfia katak PCR ne&#8217;ebe halao iha Timor-Leste laiha kualidade, entaun hau mos duvidas karik ho razaun ida ne\u2019e mak haruka sira fila, maibe ne&#8217;e hanesan deskonfia deit tanba iha Timor-Leste, OMS no Australia mos ajuda ita ba test PCR laboratoriu nian, maibe atu responde ida deskonfia ida ne&#8217;e governu Malaysia no Timor-Leste mak sei komunika ba malu,&#8221;<\/em> nia dehan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Zevonia Vieira no David da Costa \u201cse fosse sira preinxe kriteriu sira seluk, sira hetan permisaun atu halo viajem, wainhira halo fali test COVID ho rezultadu negativu, hanesan m\u00f3s ho Timoroan sira seluk ne\u2019eb\u00e9 halo duni viajen, tamba prazu limite test nian 72 oras liu tiha ona\u201d. CIJK Problema ne\u2019ebe sai polemika iha sosidade [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8058,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-8057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8057"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8059,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8057\/revisions\/8059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}