{"id":8102,"date":"2021-04-28T22:15:41","date_gmt":"2021-04-28T13:15:41","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=8102"},"modified":"2021-04-28T22:17:21","modified_gmt":"2021-04-28T13:17:21","slug":"dezastre-naturais-siklone-andre-lakon-buat-hotu-salva-deit-familia-hein-governo-seidauk-mai","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/04\/28\/dezastre-naturais-siklone-andre-lakon-buat-hotu-salva-deit-familia-hein-governo-seidauk-mai\/","title":{"rendered":"Siklone Seroja: Andre Lakon Buat Hotu, Salva Deit Fam\u00edlia, Hein Governo Seidauk Mai"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>By Adroaldo Saretukau<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Loron 4 Abril loron ida ne\u2019eb\u00e9 lori tristeza boot ba populasaun Timor li-liu ba komunidade sira ne\u2019eb\u00e9 afetadu hosi siklone tropical seroja. Akontesimentu ne\u2019e halakon populasaun barak nia uma, riku-soin, animal, to\u2019os, no ema be sira hadomi. Dezastre ida ne\u2019e hamosu triste hodi hamonu mata wen tan mosu buat oi-oin, halo komunidade barak sai vulneral, inklui populasaun sira iha Postu administrative Laclubar, Munis\u00edpiu Manatuto.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Neon Metin buka tuir komunidade sira mak afetadu hosi siklone seroja ne\u2019e. Iha fatin akontesimentu ho neon nakraik hateke ba uma sira naksobu, rai taka hodi obriga uma na\u2019in buka fatin mahon ruma hodi helik netik aan ba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ba besik liu tan Neon Metin haree mane isin metan ida hamutuk ho nia oan hateke hela mai ami ne\u2019eb\u00e9 observa, ho kuriozu liu tan Neon Metin husu mane ne\u2019e. Nia mak Andre Gon\u00e7alves hosi aldeia Balulin, Suku Batara, Postu administrative Laclubar. Ba Neon Metin nia konfesa dezastre mak akontese estraga nia uma no sasan uma laran sira hotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cDezastre mak akontese iha domingu ne\u2019e, hosi dader to\u2019o loraik ha\u2019u metin hela ho ha\u2019u nia banin sira iha uma. Bee mai estraga uma, dapur, uma laran bee sobu hotu, sasan hotu, asu, roupa, sasan uma laran, foos, batar\u201d, tenik Andre ho laran triste.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hututan hafoin dezastre ne\u2019e sira la hela ona iha sira nia uma maib\u00e9 ba hela fali ho sira nia fam\u00edlia tanba uma estraga hotu. Andre la konsege salva nia sasan sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cAkontesimentu ne\u2019e iha dadersan tuku tolu. Iha tuku rua ho balu ha\u2019u leno iha uma tatis, ha\u2019u haree bee ne\u2019e oin seluk, ha\u2019u tama fali uma laran fanun ha\u2019u nia tiu boot ami na\u2019in rua koko salva maibe la biban tanba bee boot, anin mos maka\u2019as, ai mos atu tohar, hau bolu ha\u2019u nia banin ne\u2019e ami muda tiha\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho mes-mesak, Andre la importa ona ho nia sasan eh uma ne\u2019eb\u00e9 hetan da-daun estragus hosi bee ne\u2019eb\u00e9 sobu nia uma, naran katak salva netik nia fam\u00edlia. Maske difisil maib\u00e9 nia konsege salva sira hosi perigu ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cKonsege salva ha\u2019u nia tiu na\u2019in rua no banin na\u2019in rua, ha\u2019u nia ferik oan, ha\u2019u nia oan na\u2019in haat ho ha\u2019u nia alin. Sira na\u2019in hirak ne\u2019e ha\u2019u salva lori ba hotu iha sorin (fam\u00edlia sira) sasan ho uma hau la salva ona, ha\u2019u dehan penting ita moris\u201d, Andre konta tuir ho laran dodook.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cSasan ha\u2019u la salva, tanba salva ona ha\u2019u nia ferik oan ho ha\u2019u nia oan, ami nia tiu ne\u2019eb\u00e9 matan aat, no sira ne\u2019eb\u00e9 fraku mak ami dada sai tanba agora bee boot. Ne\u2019ebe sasan ami la salva, ami salva mak ami nia isin lolon de\u2019it ho ami nia oan no ferik oan\u201d, Andre hatutan.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maibe susar la to\u2019o deit ba saida mak akontese ba Andre nia uma tan nia mos &nbsp;lakon plantasaun no animal hakiak. Kaf\u00e9, tanjarina, bibi bee lori hotu. Uma to\u2019os mos bee lori hotu. Da-daun ne\u2019e sira labele ba ona sira nia to\u2019os tanba to\u2019os nakfilak tiha ba rai henek hodi halakon mos sira nia talas, ai-farin, hudi inklui tua, ne\u2019eb\u00e9 tahan sira hosi hamlaha ba tempu naruk nian. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cAmi nia moris ho tua no kafe. Dezastre hanesan ne\u2019e to\u2019os ami la ba, animal ne\u2019eb\u00e9 ami kesi iha ne\u2019eb\u00e1 mos be lori hotu\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho hanoin ne\u2019eb\u00e9 dook Andre imajina bainhira mak bele hadiak fali uma hodi hamahan netik nia fen ho oan na\u2019in haat inklui nia fam\u00edlia, tan oras ne\u2019e uma a hetan estragus hotu. Ta\u2019uk mos oras ne\u2019e sira nia hela fatin iha risku nia laran ba mota no mos rai monu. Tanba ne\u2019e sira sei muda ba fatin foun ne\u2019eb\u00e9 seguru liu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Andre ho nia familia hein hela bainhira mak governo bele tun direita hodi haree ba dezastre ne\u2019eb\u00e9 afeta sira, nia husu mos apoiu ba sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cSe karik na\u2019i ulun sira tau matan, bele ajuda netik kalen tahan ida ka rua mai ami para ami muda ses fali ba fatin seluk,\u201d Andre koalia hela kona ba nia esperansa ida ne\u2019e.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha parte sorin Xefe Suku Batara Tomas Pinto, haktuir udan boot ne\u2019eb\u00e9 akontese estraga maioria komunidade iha Suku refere nia uma, plantasaun no animal sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIha suku Batara hah\u00fa iha dia 3 no 4, iha kalan boot tama ba tuku 2 ho balu, mota tuun sobu komunidade sira nia uma no ai-horis. Sira ne\u2019eb\u00e9 afeta liu ba uma ne\u2019eb\u00e9 mak rahun hamutuk uma kain 82. Sira ida ne\u2019eb\u00e9 afeta naton no ba ai-horis ho animal ita konta total mak uma kain 590\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hatutan dezastre ne\u2019e estraga li-liu komunidade sira nia animal hanesan karau, bibi, kuda, manu, fahi. Estraga mos dapur, haris fatin ho sasan seluk. Nune\u2019e mos estrada iha aldeia haat ne\u2019eb\u00e9 sirkula iha suku Batara no bee matan sira hetan estragus hotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Soiklone ne\u2019e estraga komunidade barak nia uma, sasan, animal, ai-horis no seluk tan. Oins\u00e1 governu rezolve emrj\u00e9nsia ba problema sira be nia populasaun sira enfrenta? Tan ema ne\u2019eb\u00e9 vulner\u00e1vel, sai vulner\u00e1vel liu tan iha momentu ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Saida mak akontese ba Andre akontes mos ba membru komunidade afetadu sira seluk. Maibe laos sira hotu iha nesesidade hanesan. Andre lakon ona nia hela fatin, lakon mos nia kbiit ekonomia tan nia toos no animal sira ne\u2019ebe nia laran metin ba hodi fo han uma laran la iha hotu. Andre sei hahu nia moris ho todan tebes.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Adroaldo Saretukau Loron 4 Abril loron ida ne\u2019eb\u00e9 lori tristeza boot ba populasaun Timor li-liu ba komunidade sira ne\u2019eb\u00e9 afetadu hosi siklone tropical seroja. Akontesimentu ne\u2019e halakon populasaun barak nia uma, riku-soin, animal, to\u2019os, no ema be sira hadomi. Dezastre ida ne\u2019e hamosu triste hodi hamonu mata wen tan mosu buat oi-oin, halo komunidade [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-8102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8102"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8105,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102\/revisions\/8105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}