{"id":8254,"date":"2021-05-04T23:27:47","date_gmt":"2021-05-04T14:27:47","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=8254"},"modified":"2021-05-04T23:32:08","modified_gmt":"2021-05-04T14:32:08","slug":"vasinasaun-covid-19-obrigatoriu-medida-hodi-salva-bens-juridica-ho-valor-konstitusional-aas-liu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/05\/04\/vasinasaun-covid-19-obrigatoriu-medida-hodi-salva-bens-juridica-ho-valor-konstitusional-aas-liu\/","title":{"rendered":"Vasinasaun Covid &#8211; 19 obrigat\u00f3riu: Medida hodi Salva Bens Jur\u00eddica ho Valor Konstitusion\u00e1l Aas-liu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Zenilton Zeneves<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin covid 19 sa\u2019e maka\u2019as no ema komesa mate iha Timor-Leste iha inisiu 2021, Governo deside hodi halo planu vasinasaun ba populasaun sira, nune\u2019e bele hakutu lalais siklu tranzmisaun covid-19 ne\u2019e. Haree ba dadus tranzmisaun Covid-19 Governo liu-husi CIGC deklara ona katak Timor-Leste tama ona ba iha tranzmisaun komunit\u00e1ria. Progresu ka n\u00fameru tranzmisaun loron ba loron kontinua sa\u2019e tuir dadus CIGC ne\u2019eb\u00e9 haktuir iha komunikadu iha loron 2 fulan maiu 2021 hatudu katak m\u00e9dia (rata-rata) ba ohin loron husi insid\u00e9nsia Covid-19 iha Timor-Leste durante loron 7 ikus maka 5,9\/100 mil abitante, enkuantu ba deit Munis\u00edpiu D\u00edli ohin loron nian 19,7\/100 mil abitante.<\/p>\n\n\n\n<p>Kondisaun ida-ne\u2019e halo Governo la iha opsaun seluk al\u00e9m de medida Covid-19 ne\u2019eb\u00e9 implementa ona durante ne\u2019e tuir rekomendasaun OMS nian. Nune\u2019e iha loron 15 feveireiru 2021 aprova ona &nbsp;<em>\u201cprojeto de Resolu\u00e7\u00e3o do Governo referente ao plano nacional de vacina\u00e7\u00e3o contra a COVID-19\u201d<\/em>. Prinsipiu vasinasaun ida ne\u2019e mak prinsipiu universalidade, gratuitidade, asesibilidade &nbsp;no ekuidade. Maske-nune\u2019e, vasinasaun ida-ne\u2019e la\u2019\u00f3s vasinasaun obrigat\u00f3ria maib\u00e9 ho ninia administrasaun ne\u2019eb\u00e9 \u201c<em>recomendada<\/em>\u201d no \u201c<em>encorajada<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho nune, Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 membro ba COVAX iha kontestu pandemia ida-ne\u2019e, bele asesu ba vasina AstraZeneca. Tuir sistema COVAX, Timor-Leste iha lote dahuluk sei simu rihun 24 vasina AstraZeneca ne\u2019eb\u00e9 inklui pakote ida-nebe sei abranje 20% populasaun tuir mekanizmu COVAX. Tuir planu, Governo sei tau hamutuk esforsu hotu hotu hodi hetan restante 80%, ho nune bele kumpri objetivu f\u00f3 imunizasaun ba populasaun tomak iha tinan 2021 nia rohan.<\/p>\n\n\n\n<p>Maske-nune\u2019e, pergunta mak \u201c<em>metodologia de n\u00e3o obrigatoriedade de vacina\u00e7\u00e3o<\/em>\u201d ne\u2019ebe uza bele salva sa\u00fade publiko iha kontestu pol\u00edtika Timor-Leste, dezinformasaun no fobia irasion\u00e1l sira kalae. Relativa ho metodologia ida ne\u2019e komesa iha diskursu foun hodi intruduz vasina obrigat\u00f3rio por exemplo tuir gra\u00e7a Freitas DGS Portugal hateten &#8220;<em>se a vacina for de facto muit\u00edssimo eficaz e o valor acrescentado para a sa\u00fade p\u00fablica for muito grande, pode ser considerada uma&nbsp;<\/em><em>metodologia de obrigatoriedade de vacina\u00e7\u00e3o<\/em>&#8220;. Iha sorin seluk OMS liu-husi Reuters mos rekomenda katak vasina obrigat\u00f3rio hanesan opsaun ida hodi salva ema nia vida. Sera que juridicamente Timor-Leste bele aplika programa vasinasaun obrigatoriu ou kontinua fakultativu?<\/p>\n\n\n\n<p>Haree dados ne\u2019eb\u00e9 CIGC f\u00f3 sai liu-husi nia komunikadu iha loron 2 fulan Maiu hatudu katak kazu tranzmisaun COVID-19 iha Timor-Leste klasifika ona ba tranzmisaun komunit\u00e1riu tuir padraun OMS nian. Iha sorin seluk, ita kolia kona-ba efekasia husi vasina sira ne\u2019eb\u00e9 ita uza ou atu uza hodi halo vasinasaun ba ita nia populasaun. Sientifikamente tuir dadus New York time, vaccine \u2018tracker\u2019 vasina hirak ne\u2019eb\u00e9 mak aprova ona mak vasina hamutuk 6 mak hanesan Sputnik V, Sinopharm-Pequim, moderna, Pfizer-BioNTech, AstraZenaca,&nbsp; no Coronavac.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi vasina hirak iha leten Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 hanesan membru COVAX iha nia prim\u00e9iru planu vasina ne\u2019eb\u00e9 hetan rekemendasaun husi OMS maka AstraZeneca, uza hodi halo vasina ba populasaun. Mesmo vasina AstraZeneca sei sai hanesan polemika tamba nia efeitu koleteral hanesan \u201c<em>co\u00e1gulos sangu\u00ednea<\/em>\u201d no seluk tan. Efeitu koleter\u00e1l ida-ne\u2019e konsege halo nasaun balu lakohi uza maib\u00e9 balu hakarak uza, balu uza tiha lakohi uza depois uza fila-fali.<\/p>\n\n\n\n<p>Relativa ho kestaun ne\u2019e, tuir \u201c<em>Ag\u00eancia Europeia de Medicamentos (EMA) concluiu que os co\u00e1gulos sangu\u00edneos sofridos por pessoas vacinadas com o&nbsp;<\/em><a href=\"https:\/\/gauchazh.clicrbs.com.br\/ultimas-noticias\/tag\/vacina-contra-covid\/\"><em>imunizante contra a covid-19&nbsp;<\/em><\/a><em>da AstraZeneca devem ser considerados um&nbsp;<\/em><a href=\"https:\/\/gauchazh.clicrbs.com.br\/saude\/noticia\/2021\/04\/agencia-europeia-conclui-que-coagulos-devem-ser-listados-como-efeitos-colaterais-muito-raros-da-vacina-astrazeneca-ckn7k1svm001i016un3i0h42o.html\"><em>efeito colateral &#8220;muito raro&#8221; do medicamento<\/em><\/a>\u201d. Iha sorin seluk, diretora OMS Mari\u00e2ngela Sim\u00e3o hateten katak: \u201c<em>n\u00e3o h\u00e1 motivos para preocupa\u00e7\u00e3o no uso da vacina da AstraZeneca\/Oxford depois do relato de casos excepcionais de co\u00e1gulos sangu\u00edneos em pessoas que foram imunizadas<\/em>\u201d. Nia m\u00f3s reforsa-tan katak ema ne\u2019eb\u00e9 mate tamba covid boot-liu kompara ho risku atu hetan efeitu koleter\u00e1l husi vasina nebe \u201c<em>muito raro<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Maske iha polemika hirak ne\u2019e maib\u00e9 tuir New York Time, Vaccine Tracker hateten katak farmaseutika 6 nebe halo teste ba vacina covid iha mundo konklui katak efic\u00e1cia husi AstraZenaca nia mak 62%\/90%. Maske nune nia hanesan vasina ida ho nia efikasia kiik-liu kompara ho vasina sira seluk hanesan Sputnik V 91,4%, Sinopharm-Pequim 86%, moderna 94,5%, Pfizer-BioNTech 95,5%, Coronavac superior &nbsp;50%. Maibe sientifikamente m\u00e9diku sira bele garante katak efikasia husi vasina hirak ne\u2019e seguru ba ema maioria nia sa\u00fade.<\/p>\n\n\n\n<p>Maske-nune\u2019e, informasaun falsu sira kontinua la\u2019o nu\u2019udar propaganda ba efikasia husi vasina hirak ne\u2019e, espesialmente vasina AstraZeneca. Kondisaun hirak ne\u2019e halo ema duvida atu simu vasina ne\u2019eb\u00e9 Governo programa. Kondisaun&nbsp; ne\u2019e m\u00f3s kontinua f\u00f3 ameasa ba sa\u00fade publika bainhira ema lakohi tuir vasina. Nune\u2019e, Governo tenke hanoin fila-fali <em>sera que<\/em> adopta programa vasina fakultativa bele kontribui ba sa\u00fade publika..? ou governo tenke hanoin katak tenke aplika programa vasinasaun obrigatoriu.? <em>Sera que<\/em> aplika programa vasinasaun obrigatoriu juridikamente bele implementa..? &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Atu responde ba hipotesa hirak iha leten, iha kontestu ida ne\u2019e, ita koalia kona-ba <em>direitos fundamentais<\/em> hanesan <em>bem jur\u00eddica<\/em> ida no interese Estadu atu proteje <em>bem comum<\/em> hanesan sa\u00fade publika iha sorin seluk. Ko\u2019alia kona-ba bem jur\u00eddica hirak ne\u2019e iha kontesto pandemia defisil tebes atu hetan armonia interese husi <em>bem jur\u00eddica<\/em> hirak ne\u2019e. Ho kondisaun ida ne\u2019e sempre akontese <em>choque<\/em> entre direitos fundamentais nebe <em>colida<\/em> ho nesesidade prezervasaun ba bem coletivo ida ou interesse Estadu nian hanesan sa\u00fade p\u00fablika. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Maske-nune\u2019e, tamba direitu fundament\u00e1l hanesan direitu sira ne\u2019eb\u00e9 heter\u00f3geneos, direitu ida-ne\u2019e dalabarak nakloke no veriavel relasiona ho kazu konkretu ne\u2019eb\u00e9 iha relasaun ho bem valor konstitusion\u00e1l sira seluk. Tamba ne\u2019e, &nbsp;la iha direitu fundament\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 absoluto bainhira <em>choque<\/em> ho <em>bem jur\u00eddica<\/em> sira seluk ho valor konstitusion\u00e1l. Ho nune\u2019e estado bele halo restrisaun ba direito fundamentais sira seluk hodi halo protesaun ba bem jur\u00eddica nebe ho valor konstitusional boot liu. Iha konstituisaun timorense sa\u00fade p\u00fablika hanesan <em>bem jur\u00eddica<\/em> ne\u2019eb\u00e9 hetan valor konstitusion\u00e1l boot-liu. Tamba-ne\u2019e Estadu iha dever atu halo protesaun ba bem comum ida-ne\u2019e hanesan haktuir iha artigo 57.\u00b0 CRDTL.<\/p>\n\n\n\n<p>Maske-nune\u2019e, iha diferencia opinaun balu iha debate kona ba aplikasaun vasina obrigatoriu nebe ita bele uza hanesan referensia jur\u00eddica no medisina. Por exemplo iha Portugal: tuir Andr\u00e9 Dias Pereira &nbsp;diretor do centro de Direito Biom\u00e9dico da Universidade de Coimbra e especialista iha \u00e1rea de Direito da Sa\u00fade hateten katak<em>\u201c<\/em><em>se de um lado da balan\u00e7a est\u00e1 a prote\u00e7\u00e3o da sa\u00fade p\u00fablica, do outro lado&nbsp;<strong>est\u00e1 o direito \u00e0 liberdade e \u00e0 integridade f\u00edsica<\/strong>, tamb\u00e9m consagrados na Constitui\u00e7\u00e3o. A toma de qualquer medicamento necessita, \u00e0 luz do Direito da Sa\u00fade, do consentimento do paciente,&#8230; <\/em>tuir nia katak <em>o cidad\u00e3o pode recusar \u2013 \u00e0 exce\u00e7\u00e3o dos casos de sa\u00fade mental, \u201cquando se est\u00e1 a p\u00f4r em perigo bens jur\u00eddicos\u201d.<\/em> Mesmo hanesan tuir konstitusionalista Jorge Reis Novais, hateten katak <em>\u201cSe estivesse em causa apenas a sa\u00fade das pessoas [que n\u00e3o querem tomar a vacina], era com elas. Cada um decide a sua vida, o Estado n\u00e3o tem de se meter&#8221;, O problema, como refere,&nbsp;&nbsp;\u201c\u00e9 que se a pessoa n\u00e3o se vacinar e contrair o v\u00edrus, infeta outras pessoas e p\u00f5e em causa a vida de outros cidad\u00e3os\u201d. A partir da\u00ed, \u201cj\u00e1 n\u00e3o \u00e9 s\u00f3 com ela, \u00e9 com toda a sociedade\u201d<\/em>. Ho m\u00e9todo micro compara\u00e7\u00e3o, iha kontesto pandemia iha ita nia kazu konkorda liu ho Jorge Novais do que Andre Dias Pereira tamba diretor ne\u2019e nia ideas relevante liu ho kazu sira hanesan vasinasaun ba bebe sira nebe foin moris iha Timor-Leste. Tamba m\u00e9todo fakultativu vasinasaun ba bebe wainhira ema lakohi lori nia bebe ba vasina, la afeta ba sa\u00fade publika, maibe iha kazu Covid-19 wainhira ema lakohi vasina sa\u00fade publika iha ameasa nafatin. Nune\u2019e Andr\u00e9 Dias Pereira, fo hanoin katak<strong> \u201c<\/strong><strong><em>a vacina tem em vista proteger o pr\u00f3prio, mas, sobretudo, tem em vista proteger a sociedade<\/em><\/strong><strong><em>\u201d, <\/em><\/strong><em>ou seja, \u201ch\u00e1 um benef\u00edcio para os outros<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho nune\u2019e restrisaun ba direitu fundament\u00e1l hodi salva bem jur\u00eddica boot-liu hanesan sa\u00fade p\u00fablika prevalese-liu. Hanoin ida ne\u2019e refleta hela iha ita nia konstituisaun artigo 24.\u00b0 nebe konjuga ho artigo 57.\u00b0. Iha kontestu ida ne\u2019e ita mos bele refere ba konstitusionalista Tiago Serr\u00e3o, nebe hateten katak \u201c<em>h\u00e1 um dever de prote\u00e7\u00e3o da sa\u00fade p\u00fablica por parte do Estado\u201d, e, no caso concreto da Covid-19, \u201co v\u00edrus est\u00e1 c\u00e1 e \u00e9 uma amea\u00e7a real\u201d.&nbsp;<\/em><em>\u201cA sa\u00fade p\u00fablica prevalece em termos constitucionais\u201d,..\u201d. <\/em>Ho nune\u2019e vasina obrigat\u00f3rio tuir direito konstitusional timorense la iha violasaun ba direitu fundament\u00e1l tamba iha kazu ne\u2019e Estadu halo deit suspensaun ba direitu fundament\u00e1l nune\u2019e bele salva sa\u00fade p\u00fablika no interese Estadu seluk ne\u2019eb\u00e9 aas-liu.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk, refere mos ba konstitusionalista Reis Novais nebe <em>\u201creconhece que a&nbsp;<\/em><strong><em>vacina\u00e7\u00e3o obrigat\u00f3ria \u00e9, de facto, \u201cuma restri\u00e7\u00e3o \u00e0 liberdade da pessoa e por isso s\u00f3 numa situa\u00e7\u00e3o muito excecional \u00e9 que pode ser imposta\u201d<\/em><\/strong><em>. Mas n\u00e3o duvida que \u201cpara proteger a vida e a sa\u00fade das pessoas, poderia ser um caso em que se justificaria\u201d. <\/em>&nbsp;Ho hanoin ida ne\u2019e wainhira ita halo dialogo ho dados transmisaun covid-19 iha Timor-Leste no dados husi efikasia vasina sira nebe iha maka estado bele deside hodi aplika vasina obrigatoriu ba sidadaun hotu ne\u2019eb\u00e9 tuir regra vasina, tenke simu. Opsaun ida-ne\u2019e m\u00f3s bele sai opsaun ba kombate &nbsp;dezinformasaun no apaziguar fobia irasionais ne\u2019eb\u00e9 sai hanesan dezafiu boot ba programa vasinasaun Covid-19. &nbsp;Em fim ho opsaun ne\u2019e bele hakotu tranzmisaun Covid-19 no salva vida populasaun nian no sa\u00fade p\u00fablika en jeral.<\/p>\n\n\n\n<p>Mezmu, konstituisaun garante katak bele halo restrisaun maibe atu admite hanoin ida-ne\u2019e tenke haktuir previsaun iha artigo 24.\u00b0 nebe konjuga ho artigo 57.\u00b0 no al\u00ednea e) numero 2 artigo 95.\u00b0 CRDTL. Portanto, ho preseito hirak ne\u2019e liu-husi lei ne\u2019eb\u00e9 Parlamento halo hodi halo restrisaun ba direitu, liberdade\u00a0 e garantia; tamba kestaun ida-ne\u2019e kompet\u00e9nsia eskluziva PN. Nune\u2019e konklui katak vasina obrigatoriu konstitusionalmente priense requisito ba estado hodi salva sa\u00fade publika hanesan bens jur\u00eddica nebe ho valor konstitusionalmente a\u2019as liu bem jur\u00eddica sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Zenilton Zeneves Licenciado em Direito Geral UNTL)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Zenilton Zeneves Hafoin covid 19 sa\u2019e maka\u2019as no ema komesa mate iha Timor-Leste iha inisiu 2021, Governo deside hodi halo planu vasinasaun ba populasaun sira, nune\u2019e bele hakutu lalais siklu tranzmisaun covid-19 ne\u2019e. Haree ba dadus tranzmisaun Covid-19 Governo liu-husi CIGC deklara ona katak Timor-Leste tama ona ba iha tranzmisaun komunit\u00e1ria. Progresu ka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8255,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-8254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8254"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8256,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8254\/revisions\/8256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}