{"id":8323,"date":"2021-05-11T14:46:59","date_gmt":"2021-05-11T05:46:59","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=8323"},"modified":"2021-05-12T15:00:02","modified_gmt":"2021-05-12T06:00:02","slug":"korrupsaun-haree-husi-teoria-psikoanalize-sigmund-freud-nian","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/05\/11\/korrupsaun-haree-husi-teoria-psikoanalize-sigmund-freud-nian\/","title":{"rendered":"Korrupsaun Haree Husi Teoria Psikoanalize Sigmund Freud Nian"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>By Carlos da Silva L.F.R. Saky<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kleur ona mak iha mundu tomak hakilar kona-ba kombate korrupsaun, maibe funu hasoru korrupsaun nunka iha ninia ninin no rohan. Susar tebes halo lakon korrupsaun bainhira nia manan forma ona ka sai ona kultura ida.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hanesan mos iha rai seluk, iha Timor-Leste, korrupsaun sai moda ida no sai topiku diskusaun iha nebe de\u2019it, entre ema boot sira ka entre foin-sa\u2019e sira ka entre ema bain-bain sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun mak aktu ne\u2019ebe fo vantajen ba an ka ema seluk, liu husi dalan nebe laloos. Ho liafuan seluk katak foti subar ka na\u2019uk sasan ka osan Estadu nian hodi benefisia an rasik ka ema balun no prejudika imediatamente ema seluk. Aktu seluk mak simu osan ka sasan no halo subornu (penyuapan) no fraude (penipuan), pratika nepotizmu, halo extors\u00e3o (pemerasan), trafiku influensia, utilizasaun informasaun privilejiada ba fins pessoais no sosa ho fa\u2019an sentensas judisiais sira tama iha hahalok korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun hanesan patolojia sosial ida nebe provoka destruisaun klean no luan ba sosiedade ida. Nia mos destroe demokrasia no supremasia lei, impulsiona violasaun ba direitus umanus, destroe ekonomia, hatun kualidade moris no loke dalan ba krimi organizadu, terrorizmu no ameasa estabilidade no seguransa paiz nian. Korrupsaun prejudika instituisaun demokratika sira, paraliza dezenvolvimentu ekonomiku no kontribui ba instabilidade politika no dezigualdade sosial.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ema ida halo korrupsaun tanba nia rasik iha poder ka hetan pressaun husi sira nebe iha poder<a href=\"#_edn1\">[1]<\/a>,&nbsp; husi sosiedade<a href=\"#_edn2\">[2]<\/a>, husi familia<a href=\"#_edn3\">[3]<\/a>, husi superior<a href=\"#_edn4\">[4]<\/a>, no husi partidu politika<a href=\"#_edn5\">[5]<\/a>, nsst., bainhira hetan oportunidade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanba sa mak ema lata\u2019uk no halo korrupsaun nafatin?&nbsp; Sigmund Freud, ema Austria, neurolojista, nudar fundador ba teoria psikoanalize, ajuda tebes ita entende tanba-sa mak ema ida impulsionadu (terdorong) halo korrupsaun. Freud halo esplikasaun ida klaru tebes kona-ba dezenvolvimentu komportamentu ema nian husi ki\u2019ik. Ninia konseitu sira no teoria psikoanalize tulun tebes ita hodi hatene komportamentu korrupsaun nebe iha relasaun ho personalidade ema nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Estrutura psikolojika ema nian<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Personalidade ema nian, tuir Freud, harii iha elementu ka pilar prinsipal tolu mak <em>id<\/em>, <em>ego<\/em> no <em>superego<\/em>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Id<\/strong> &#8211; Freud temi <em>id<\/em> hanesan sentru husi enerjia dinamiku mental husi ita ema nian (<em>energia psiquico<\/em>\/<em>psychic energy<\/em>). <em>Id<\/em> nudar elementu ka komponente prinsipal husi karater ita ema nian nebe iha ona desde moris mai iha mundu. Ba Freud, aspetu ida ne\u2019e akontese sein konsiensia no involvimentu komportamentu primitivu ema nian, bazeia iha <em>instinto<\/em> (instin). Buat nebe impulsiona (mendorong) elementu <em>id<\/em> mak hakaran (napsu<em>) <\/em>sex, deseju, no nesesidade. Bainhira la satisfaz (memenuhi\/memuaskan) lais buat hirak ne\u2019e, sei mosu sentimentu ida hirus no ansiedade (kecemasan). Hanesan izemplu, bainhira ema ida hamalaha ka hamrok, mosu dezeju hakarak han no hemu kedas. Elementu ida ne\u2019e importante tebes ba ema husi moris kedas, tanba garante satisfasaun ba nesesidade kosok oan nian. Haree de\u2019it kosok oan ida tanis iha biban nebe nia lahakmatek ka hamalaha, maibe hakmatek hikas hafoin ninia nesesidade hetan satisfasaun. Impossivel husu ba labarik nurak ida hein ka tahan to\u2019o loron aas bainhira sira hamalaha. Mezmu to\u2019o boot no katuas mos, elementu <em>id<\/em> ne\u2019e sei bazeia nafatin iha instintu. So ke, maneira hanoin halo ema komporta realistikamente no sosialmente bele aseita.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ba Freud, <em>id<\/em> nudar buat ida nebe sai baze ka fundamentu ema ida nian. <em>Id<\/em> bele reprezentada nudar nesesidade bazika natural ema nian, hanesan han, hemu, no sex. <em>Id<\/em> serbisu tuir prinsipiu prazer (kesenangan) nian. <em>Id<\/em> buka satisfasaun ida instantaneamente (secara instan) liga ho ema nia dezeju no nesesidade. Bainhira la satisfaz buat rua ne\u2019e, dezeju no nesesidade, ema ida bele sai nervozu, laran lahamatek, hirus no siak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ego<\/strong> &#8211; Elementu seluk husi estrutura psikolojika ema nian mak <em>ego<\/em>. Tuir Freud, ho <em>ego<\/em> nebe iha, dezeju nebe mosu bele hetan satisfasaun liu husi maneira ida nebe bele aseita husi mundu real. Funsaun <em>ego<\/em> ne\u2019e forma padraun hanoin (pola hanoin) ida nebe konsiente, pre-konsiente, no subkonsiente (bawah sadar). Katak, elementu <em>ego<\/em> ne\u2019e importante tebes ba ema hodi hasoru mundu real. Bainhira ema ida halo buat ida ho tetu <em>ego<\/em>, katak iha kalkulu kona-ba <em>lucro e perdas<\/em> (manan no lakon) husi aktu ida. Sira la naran halo de\u2019it saida mak sira dezeja ka hakarak, tuir sira nia gostu ka <em>napsu<\/em>. Iha tipu oioin, hahu husi sees husi komportamentu ida hanesan lahadau hahan ema seluk nian bainhira hamalaha. Adia ninia aktu to\u2019o tempu no fatin nebe loos foin atua. Hanesan hamalaha iha reuniaun importante ida, <em>ego<\/em> sei halo ema ida bele tahan an hodi la abandona teki-teki reuniaun. Ba dok liu tan, Freud kompara <em>id<\/em> nudar kuda ida, enkuantu <em>ego<\/em> mak ema nebe sa\u2019e kuda. <em>Id <\/em>fo forsa no kapasidade hodi movimenta, enkuantu <em>ego<\/em> sai orientador ba kuda atu ba nebe. Sein<em> ego<\/em>, <em>id<\/em> bele la\u2019o lemorai sein konsiderasaun sira lojika ka rasional.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ego<\/em> hasoru realidade, halo esforsu satisfaz dezeju <em>id<\/em> ho dalan nebe sosialmente bele simu. Hanesan, adia satisfasaun no ajuda halo lakon nervus nebe <em>id<\/em> sente bainhira dezeju ne\u2019e lahetan satisfasaun lais.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Superego<\/strong> &#8211; Elementu ikus liu tuir Freud mak <em>superego.<\/em> <em>Superego<\/em> mosu desde idade tinan 5. Abut husi <em>superego<\/em> mak valor moral husi inan-aman no ambiente. Ho <em>superego<\/em>, halo ema hanoin, ida nebe mak loos, no ida nebe mak sala. Tuir mai, <em>superego<\/em> sai baze ba ema ida hodi hola desizaun, desidi tuir ninia konsiensia, tuir valor moral sira, ka tuir buat nebe sosialmente aseita.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Parte sira <em>superego<\/em> nian mak <em>consciencia <\/em>no<em> ego ideal. <\/em>Ho<em> consciencia<\/em> nebe iha, katak,bazeia iha informasaun sira nebe iha, hodi ema ida bele julga ka haree buat nebe sala ka aat tuir inan-aman no sosiedade nia edukasaun. Jeralmente, buat nebe sala ka aat, ida ne\u2019e hanesan komportamentu ida nebe proibidu no ninia konsekuensia aat mak hetan sansaun ka kastigu. <em>Superego<\/em> mak halo ema ida sente halo sala, moe no arrepende ba buat aat ka sala nebe nia halo, no evita atu lahalo iha futuru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho liafuan badak, ho ejistensia <em>superego<\/em> nian halo komportamentu ema nian sai edukadu no perfeitu liu. Ninia maneira serbisu liu husi trava, impede ka tahan dezeju <em>id <\/em>nian. La\u2019os ne\u2019e de\u2019it, halo <em>ego<\/em> mos satisfaz standar ideal no prinsipiu realistiku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Superego<\/em> hanesan aspetu moral husi karater ka personalidade nebe hetan husi edukasaun inan-aman sira nian ka husi norma no valor sira iha sosiedade nia laran no bazeia iha moral no julgamentu kona-ba buat loos no sala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Faze dezenvolvimentu psikolojiku ema nian<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha psikoanalize<strong>, <\/strong>Freud mos realsa katak elementu psikolojiku <em>id<\/em>, <em>ego<\/em> no <em>superego<\/em>, okorre iha faze lima, mak: <em>faze oral<\/em>, <em>faze anal<\/em>, <em>faze phallis<\/em>, <em>faze latente<\/em>, no <em>faze jenital<\/em>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze dahuluk, <em>oral<\/em>, iha faze ida ne\u2019e ema sempre uza ninia ibun hodi sente prazer (kenikmatan). Kosokoan sira sempre hatama ba ibun sasan sira nebe sira kaer. Faze ida ne\u2019e dekorre entre tinan 0-1.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze daruak, <em>faze anal<\/em>. Iha faze ida ne\u2019e, labarik hetan prazer bainhira hasai buat ida husi nia anus. Labarik gosta haree sira nia foer (te) sira butuk. Iha faze ida ne\u2019e, labarik sira gosta hela kleur iha toilet ka sintina. Iha <em>faze anal<\/em> ne\u2019e, inan-aman sira iha papel ida tau matan ba labarik sira, liu husi buat nebe bolu \u201c<em>toilet training<\/em>\u201d ka treinu labarik sira iha toilet. Inan-aman sira hala\u2019o ninia funsaun kontrolu atu labarik bele tahan ninia dezeju, labele satisfaz ninia prazer kleur iha toilet. <em>Faze anal<\/em> ne\u2019e okorre entre fulan 15 to\u2019o tinan 2.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze datoluk, <em>faze phallis<\/em>. Faze ida ne\u2019e okorre iha idade 3-6. Labarik hetan prazer liu husi halimar ho ninia jenitais (alat kelamin).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze dahaat, <em>faze latente <\/em>(faze nebe subar hela). Labarik haluha faze nebe hetan prazer tanba tama ona otas eskola nian. Labarik iha maluk no jogo foun. Okupadu liu halimar ho ninia kolega sira otas hanesan. Faze ida ne\u2019e okorre entre ida 6-12.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze dalimak, <em>faze jenital<\/em>. Iha faze ida ne\u2019e mak akontese dezenvolvimentu maturasaun (kedewasaan) atinji ninia piku (puncak). Ema tama ona iha nivel maturasaun (kematangan ka kedewasaan). Faze ida ne\u2019e okorre iha idade 12.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faze sira dezenvolvimentu personalidade ne\u2019e la\u2019o normal, husi faze ida ba faze sira tuir mai. Maibe, bele de\u2019it hetan difikuldade iha ninia dezenvolvimentu personalidade. Idade boot ona, maibe sei iha faze dezenvolvimentu ida inisial. Freud temi difikuldade iha dezenvolvimentu personalidade ne\u2019e ho naran <em>fixation<\/em> (fiksasaun). <em>Fixation<\/em> ne\u2019e kauza husi fator oioin, bele tanba inan-aman, ambiente sosial, ka konflitu mental.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Relevansia teoria Freud nian ho korrupsaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hafoin haree tiha pensamentu psikoanalize sira Freud nian kona-ba estrutura no dezenvolvimentu psikolojika ema nian, tuir mai ita haree relevansia entre konseitu hirak ne\u2019e liga ho korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir Freud, <em>id<\/em> nebe nudar karakter baziku ema nian, mosu iha forma sira instintu hamalaha, hamrok no seks. <em>Id<\/em> iha karakter hanesan animal nian nebe kanten. <em>Id<\/em> hakarak satisfaz ninia prazer sira, lakohi adia atu hetan buat ida hanesan animal hamalaha sira nebe hakarak sobak kedas hahan sira oin. <em>Id<\/em> mak hamosu dezeju ida atu hetan uma, kareta no sasan ka atributu sira luxu. Tanba ninia instintu ganansiozu (kerakusan\/keserakahan) hakarak hetan kedas buat nebe monu iha nia matan no fulan, halo nia laharee ona, buat nebe nia atu hetan ne\u2019e tuir dalan loos ka laloos, tuir moral ka latuir moral.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ego<\/em> nudar hakaran ka napsu ema nian nebe sempre uza hodi satisfaz <em>id<\/em>, maibe sei bele kontrola ka satan ka trava, tanba sei haree ka tetu realidade, ema seluk mos iha ninia dezeju ka direitu. Iha ninia prosesu, <em>ego<\/em> hanesan impulsu ida ba komportamentu nebe bazeia iha konsiensia, iha nebe, papel senso (akal), oral no hahalok ka dezeju sai buat konkretu ida. Aktu korrupsaun nudar aktu ida nebe bazeia iha dezeju sira ka impulsu sira nebe integradu entre ispiritu ema nian hanesan senso, oral, konsiensia nebe konserteza hotu ho atitude ka aktu ida. Ne\u2019eduni, iha korelasaun entre <em>ego<\/em> no atitude sira onestu ka bosok. <em>Ego<\/em> ne\u2019e bele fasilita kedas <em>id<\/em> hodi halo korrupsaun kedas ka adia hodi hein oportunidade tanba sei iha senso ka konsiensia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Enkuantu <em>superego<\/em> hanesan forma dezeju aas seluk nebe akompanya ho konsiensia (kesadaran). Ema nudar sujeitu iha atividade sosial hotu-hotu no iha relasaun publika iha papel importante ba formasaun sivilizasaun no konsiensia ema nian ba moral sira umanistika no konsiensia etika. Konsiensia etika relasiona ho maneira, norma no etika iha relasaun konstroe konfiansa ka fiar ba ema seluk. Etika mak kunyesimentu ida nebe ema hetan hodi bele estabelese relasaun ho ema seluk sein iha sentimentu ansiedade (cemas), deskonfiasa (kecurigaan), ka tauk. Ema ninia hahalok involve grau personalidade nebe aas iha termu Freud nian mak <em>superego<\/em>. <em>Superego<\/em> hanesan arbitru, nia determina saida mak los no sala, saida mak di\u2019ak no at. <em>Superego<\/em> mak konsiensia, lian (voz) nebe sai husi fuan. Konsiensia nudar instrumentu nebe lori ema hodi sente halo sala, halo pekadu, iha moe, no rekunyese pessoalmente iha ninia an katak buat nebe nia halo ona laloos, no prejudika ema seluk.&nbsp; <em>Superego<\/em> mak julga no determina katak korrupsaun ne\u2019e krimi, aat no sala, tan ne\u2019e labele halo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hafoin haree hotu esplikasaun sira iha leten, ita bele haree iha interaksaun entre <em>id<\/em>, <em>ego<\/em>, no <em>superego<\/em> hanesan relasaun ida nebe iha ligasaun ba malun. Sira nia fukun ida, maibe ida-idak ho ninia papel no influensia rasik. Elementu ida nebe iha influensia liu mak sei determina ema ida nia personalidade, sai ema di\u2019ak ka sai ema aat, dudu ema ida ba halo korrupsaun ka lae.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dezeju atu hamosu ka halo buat ida mai uluk husi <em>id<\/em>, hanesan <em>id<\/em> mak dudu maka\u2019as ema ida ba halo korrupsaun. <em>Ego<\/em> haree realidade ne\u2019e, no fo possibilidade ba <em>id<\/em>, hodi realiza ninia dezeju ne\u2019e. Maibe<em> superego<\/em> bolu atensaun katak labele halo korrupsaun, biar iha oportunidade tanba halo korrupsaun hanesan halo krimi ida no lahalok ida nebe la aseita sosialmene.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Implementasaun atitude lorloron ema nian bele haree husi maneira halo buat ida tuir situasaun nebe sira hasoru. Ema iha ninia dimesaun ontolojika nebe lahanesan. Dimensaun ontolojika ema nian mak dimensaun nebe influensia ema atu komporta onestu tuir ninia konsiensia. Iha moris lorloron ema bele tahan nia hamalaha, ninia hamrok no ninia hakaran sex duke halo tuir impulsu <em>id <\/em>nian, no tetu husi konsiensia ema nian bele hili sees husi buat nebe latuir etika no moral, ka la aseita sosialmente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita bele dehan, konseitu sira <em>id<\/em>, <em>ego<\/em> no <em>superego<\/em> Freud nian, bainhira liga ho aktu korrupsaun sira, nia opera iha luta entre instintu animal nian (<em>id<\/em>, <em>ego<\/em>) no konsiensia aas ema nian (<em>superego<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita bele haree hanesan tuir mai: Satifaz instintu animal nian hanesan halo korrupsaun, hanesan buat ida nebe sempre doko (bergejolak), hanesan laloran tasi sa\u2019e no tun hasoru malu iha ema nia konsiensia, entre halo ka lahalo korrupsaun. Korrupsaun nudar krimi ida, nebe bele hetan punisaun no viola lei no moral relijiau nian. Bainhira mosu konsiensia ida ne\u2019e, trava ema atu lahalo kedas korrupsaun, provizoriamente nia adia ninia dezeju ne\u2019e. Maibe, dezeju halo korrupsaun la mate ka lalakon nune\u2019e deit, hanesan tasi nebe hakmatek iha leten, maibe korrente sira iha tasi okos kontinua doko. Katak, dezeju ema nia ba halo korrupsaun bele hakmatek ka adiadu, maibe nia kontinua doko ema nia konsiensia. Laloran sa\u2019e no tun xoke malu nafatin, luta entre dezeju sira la\u2019o nafatin, luta entre dezeju halo ka lahalo korrupsaun, moris no sadik nafatin. Dezeju ne\u2019e hanesan bomba relojiu ida. Nia hanesan sana matan ida haksoit husi sana bainhira latahan ona presaun husi bee nakali.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Id<\/em>, <em>ego<\/em> no <em>superego<\/em> hanesan ahi (id), bee (ego) no sana matan (superego), komparasaun husi autor nian. Ahi (id) sunu maka\u2019as halo bee (ego) nakali, provoka pressaun maka\u2019as, no halo sana matan (superego) haksoit sai no bee manas (korrupsaun) fakar sai ba li\u2019ur. Katak ema ida nia <em>id<\/em> halo pressaun maka\u2019as ba ninia <em>ego<\/em>, no <em>ego<\/em> halo tuir i<em>d<\/em> nia hakarak, manas no nakali, no <em>superego<\/em> latahan, mak halo ema ida monu iha korrupsaun. Maibe se sana ho matan di\u2019ak, nia tahan ba pressaun, sana matan sei laloke an no bee nakali sei lasai, katak tahan an nafatin hodi lahalo korrupsaun, biar nakali no doko iha sana laran.&nbsp; Ahi manas (id) no be\u2019e nakali (ego) sei maran de\u2019it iha sana laran bainhira <em>superego<\/em> halo kontrolu di\u2019ak, katak, biar dezeju ba halo korrupsaun manas no doko maka\u2019as maibe konsiensia no moral bolu atensaun nafatin atu labele halo korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Halo analojia korrupsaun ho ahi, bee nakali no sana matan, ita bele haree, se juiz, prokurador, padre, bispu, kardeal, ustad, kiyai, pendeta, politiku, ka se de\u2019it konsegue tuba no lahalo korrupsaun durante sira nia karreira professional, maibe iha sira ninia karreira ninia ninin no rohan, sira sidi no monu. Iha ne\u2019e teoria Freud nian relevante hodi esplika situasaun ne\u2019e, katak, bainhira <em>id<\/em> no <em>ego<\/em> forte liu, mak ikus mai halo <em>superego<\/em> ku\u2019ak, nakfera no rahun. La\u2019os dezeju sira ne\u2019e doko no sadik nia durante ninian karreira tomak no to\u2019o ikus mai nakfera iha fim ninia mandatu ka karreira? La\u2019os hanesan bee hakmatek sira iha sana laran ikus mai manas, nakali no haksoit sai husi sana? Teoria Freud nian sei relevante tebes hodi esplika ema sira iha integridade moral aas, ema sira nudar defensor besi-asu moral nian, nebe iha tinan barak sira halo kontensaun (menahan diri) hodi lamonu iha krimi korrupsaun, ikus mai sira rasik mos monu, tanba <em>id<\/em> no <em>ego<\/em> domina ona <em>superego<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Husi perspetiva Freud nian, ita mos bele haree foin-sa\u2019e sira nebe fasil monu ka tanba asidente monu iha korrupsaun (tanba laiha esperiensia iha administrasaun) ho sira nebe tahan an. Foin sa\u2019e balun monu kedas iha korrupsaun tanba hakfodak ho poder nebe sira foin hetan no hakfodak haree osan butuk sira iha sira nia oin.&nbsp; Sira nia <em>id<\/em> no <em>ego<\/em> nebe nakali dudu sira nia instintu animal nian, hakarak sai riku kedas, hakarak hetan lais uma no kareta luxu, hakarak hetan feto ka mane bonita no bonito sira, liu husi lekar sai sira nia riku sira. Balun hakarak hetan osan lais hodi satifaz sira nia prazer sira liu husi halo <em>affair<\/em> ka <em>perselingkuhan<\/em> sira. Foin-sa\u2019e sira nebe sei eskapa husi hahalok korrupsaun, laiha garantia sei eskapa iha loron ikus bainhira katuas ona. Halo ka lahalo korrupsaun to\u2019o reforma ka mate depende iha sira nia kapasidade <em>superego<\/em> kontrola sira nia <em>id<\/em> no <em>ego<\/em>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Foin-sa\u2019e sira nebe hetan susesu iha pozisaun sira estratejiku maibe sidi no monu iha aktu korrupsaun sira hanesan delun sira nebe tohar no mate molok boot. Hanesan mos aifunan furak sira nebe seidauk loke an, namalaik no monu uluk ona. Ita lakohi foin-sa\u2019e sira tohar no monu hanesan ne\u2019e. Ita mos lakohi atu katuas sira sai aifuan aat sira nebe monu ba rai no la moris tanba monu iha korrupsaun. Ita hakarak katuas sira, lider sira, fo exemplo di\u2019ak ba sosiedade hodi banati tuir. Ema ida sidi ka la sidi, monu ka la monu iha korrupsaun, depende iha sira nia moral ka integridade, depende iha sira nia <em>superego<\/em> ninia rezistensia hasoru hakaran no dezeju sira <em>id<\/em> no <em>ego<\/em> nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha teoria psikoanalize Freud nian, nia hatudu katak, ema nudar kriatura sempre buka prazer (kenikmatan), no dala ida hotu, gosta sees husi sofrimentu, katak buka dalan badak no fasil sira hodi moris di\u2019ak, hodi goza no hariku-an. Korrupsaun nudar tentasaun prazer nebe boot liu aleinde sex ka <em>perselingkuhan<\/em> (affair). Bele kumprende ida ne\u2019e tanba faze dezenvolvimentu personalidade sira hotu iha psikoanalize Freud nian hatudu katak, ema sempre halimar ho prazer maski ida ne\u2019e foer tebes. Dezenvolvimentu personalidade nebe falha, <em>fixation<\/em>, iha tempu sei infansia, halo ema fasil monu iha tentasaun no matan naklosu ba osan butuk boot sira maski osan ne\u2019e ema seluk nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Estudus psikoanalize Freud nian hatudu ba ita katak, iha korrelasaun entre faze dezenvolvimentu personalidade labarik nian ho kondisaun bainhira nia boot ona. Bainhira iha faze sira ne\u2019e akontese <em>fixation<\/em> iha dezenvovimentu personalidade, mak personalidade ne\u2019e mak nia lori to\u2019o boot. Hahalok kanten ka ganansia nudar hahalok animal nian husi ema nebe hetan difikuldade iha ninia dezenvolvimentu personalidade. Liuliu bainhira labarik ida hetan difikuldade iha <em>faze<\/em> <em>anal<\/em>. Labarik ida hetan difikuldade personalidade iha <em>faze anal<\/em>, bainhira boot nia kontinua nafatin ho ninia personalidade <em>anal<\/em>. Tan ne\u2019e, tenki hanorin sedu ba labarik sira labele sai ema kanten no hadau sasan sira nebe la\u2019os sira nian. Tenki hanorin ba sira oinsa tahan an, labele alimenta sira nia <em>id<\/em> no <em>ego<\/em>, labele husik sira halo tuir de\u2019it sira nia instintu, maibe presiza hanorin ba sira hanoin tuir konsiensia, lojika no rasional nian, hodi sira boot mai, labele monu iha hahalok sira fraude ka krimi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La nega katak karater ema nian hatadak ho ninia kanten ka ganansia atu hetan buat ida. Nia sente iha prazer na\u2019in ba buat material sira, tanba ninia instintu hanesan animal nian mak joga, la\u2019os ninia lojika ka rasionalidade. Ema ida bainhira ninia ganansia maka\u2019as tebes, labele ona haketak saida mak ninian no saida mak ema seluk nian, ka saida mak nia bele hetan ka saida mak nia labele hetan, saida mak direitu ema ida-idak nian no saida mak direitu publiku ka kolektivu nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir Freud,<em> faze anal<\/em>, hanesan temi ona iha leten, hatadak ho gostu labarik nian haree foer nebe sai husi nia anus. Bainhira boot ona, gostu haree foer ne\u2019e troka hikas ho material ka objetu seluk, hanesan osan, kareta, uma, asaun (saham), diamante, osan mean, no material prazer seluk. Bele dehan, korruptor mak labarik ki\u2019ik iha ema boot nia isin, ka ema boot nakfilak an ba labarik. Isin boot, maibe ninia neon sei mukit hela. Atu kura neon mukit ne\u2019e, presiza halo lakon barreira sira nebe nia hetan iha infansia. Gostu ba halibur riku mak simbolu komportamentu desviante tanba barreira iha dezenvolvimentu personalidade iha tempu infansia. Nune\u2019e, korruptor mak ema nebe laiha personalidade maduru no irrasional.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sosiedade funsiona hanesan <em>superego<\/em>, nia mak halo kontrolu ba individu sira nia komportamentu sosial sira.&nbsp; Sosiedade ida moras, nia labele halo la\u2019o ho di\u2019ak ninia funsaun kontrolu atu ema hotu moris tuir regras, normas ka moral. Korrupsaun mosu maka\u2019as liu iha sosiedade nebe moras, tanba fraku halo kontrolu. Ho sosiedade ida moras mak individu sira sente livre halo korrupsaun. Tan ne\u2019e, atu kombate korrupsaun ho efetivu, presiza sosiedade ida saudavel, ativu no kritiku hodi exerse ninia funsaun kontrolu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Atu evita ema ida monu iha korrupsaun mak presiza haki\u2019ak no hametin nafatin moral husi inisiu to\u2019o ninin no rohan, katak husi moris to\u2019o mate.&nbsp; Iha nebe-nebe de\u2019it, no sa tempu de\u2019it, tenki koalia beibeik kona-ba moral, hanesan manu aman ida nebe kokoroek nafatin iha dader, loron manas, no kalan, hodi fanu ema nafatin katak, korrupsaun nee krimi no latuir moral nudar ema fiar na\u2019in ka edukadu nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aleinde koalia beibeik korrupsaun hodi fanu ema nia konsiensia sira, dalan seluk atu evita korrupsaun, mak tenki hanorin moral ba labarik sira husik ki\u2019ik, atu iha uma ka iha eskola, nune\u2019e mos aplikasaun ba lei tenki metin no forte liu tan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho globalizasaun informasaun, midia sira iha papel importante no boot tebes ba kombate korrupsaun, la\u2019os de\u2019it promove debate ka diskusaun sira de\u2019it, maibe mos fahe informasaun sira nebe los no tuir faktu sira ba sosiedade, no liuliu halo la\u2019o ninia knaar investigativu hodi fanu no denunsia aktu korrupsaun sira, hodi evita ema labele monu tan ba korrupsaun.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Atu kombate korrupsaun ho efetivu liu tan mak ema ida-idak presiza hasa\u2019e nia <em>superego<\/em> no hatun ninia <em>id<\/em> no <em>ego<\/em>. Tenki kuda, haburas no hametin kultura moe no respeita regras, normas no valores sira nebe sosialmente aseita. Evita atua tuir instintu de\u2019it, maibe tenki atua tuir konsiensia, lojika no rasionalidade.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ednref1\">[1]<\/a> Ema sira iha poder, baibain sira uza sira nia poder hodi halo korrupsaun, tanba sira hatene frakeza sira sistema ka lei nian, nune\u2019e mos sira fiar subordinadu sira sei labrani denunsia sira nia krimi tanba ta\u2019uk lakon serbisu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ednref2\">[2]<\/a> Sosiedade nebe konsumerizmu no estravagante (boros), loke dalan luan ba halo korrupsaun, tanba sira nia nesesidade boot liu sira nia rendimentu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ednref3\">[3]<\/a> Familia balun hakarak hetan uma luxu no kareta luxu, brinkus, kadeli, kelu husi osan mean, relojiu, telemovel no ropa sira iha marka kunyesidu no karun. Ejijensia sira ne\u2019e hanesan pressaun, halo membru familia sira monu iha korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ednref4\">[4]<\/a> Superior balun, hakarak fo projetu ba ninia familia sira latuir dalan loos, maibe evita atu ema labele kaer toman sira, sira haruka no halo presaun ba ninia subordinadu (bawahan) sira mak halo. Orienta ninia subordinadu sira liu husi instrusaun oral. Subordinadu sira halo tuir superior nia husuk, tanba ta\u2019uk lakon serbisu, la promovidu ba fatin aas ka hein hetan komisaun ruma. Superior balun, liuliu lider partidu politiku, obriga ninia membru sira fulan-fulan ko\u2019a salariu sorin ba nia ka tenki hatama osan boot ba nia hodi sira nia naran tama iha lista membru parlamento ka governu. Membru sira ne\u2019e lahanoin dala rua fakar osan ba ninia lider, tanba sira fiar sai membru governu ka deputadu nudar oportunidade ida la\u2019os de\u2019it hasa\u2019e sira nia estatu sosial, maibe nudar mos oportunidade ida hodi halo korrupsaun hodi taka fali osan sira nebe sai ona ba lider. Iha situasaun ida ne\u2019e lider ho ninia membru sira hotu iha mentalidade korruptu, sira hotu buka oportunidade no leet sira ba halo korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ednref5\">[5]<\/a> Fulan-fulan tenki ko\u2019a salariu sorin ba partidu, se lako\u2019a partidu sei hasai sira husi pozisaun ka la promove ba fatin aas liu tan. Ida ne\u2019e dudu sira ba halo korrupsaun hodi bele hetan osan hodi ko\u2019a ba partidu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Carlos da Silva L.F.R. Saky Kleur ona mak iha mundu tomak hakilar kona-ba kombate korrupsaun, maibe funu hasoru korrupsaun nunka iha ninia ninin no rohan. Susar tebes halo lakon korrupsaun bainhira nia manan forma ona ka sai ona kultura ida. Hanesan mos iha rai seluk, iha Timor-Leste, korrupsaun sai moda ida no sai topiku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8324,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-8323","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8323"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8357,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8323\/revisions\/8357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}