{"id":836,"date":"2018-08-30T14:37:21","date_gmt":"2018-08-30T14:37:21","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=836"},"modified":"2018-08-30T14:37:21","modified_gmt":"2018-08-30T14:37:21","slug":"observasaun-ba-lei-oje-2018-problema-no-nia-implikasaun-sira-ba-timor-leste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2018\/08\/30\/observasaun-ba-lei-oje-2018-problema-no-nia-implikasaun-sira-ba-timor-leste\/","title":{"rendered":"Observasaun ba Lei OJE 2018: Problema no Nia Implikasaun Sira ba Timor-Leste"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Hosi:\u00a0<\/strong><strong>Juvinal Dias*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Hanesan palavra introdusaun nian, artigu ida ne\u2019e mai hosi analiza no observasaun hakerek na\u2019in nian ba asuntu balu de\u2019it iha proposta Lei orsamentu 2018 ne\u2019eb\u00e9 iha relasaun ho projetu infrastrutura sira no alokasaun hosi Fundu Petrol\u00edferu nian. Observasaun sira ne\u2019e mak hanesan tuir mai:<\/p>\n<p><strong>OJE 2018: sei sai \u201ckarimbu\u201d ba pratika orsament\u00e1l ida ne\u2019eb\u00e9 la transparente<\/strong><\/p>\n<p>Daudauk ne\u2019e, Parlamentu Nasional diskute namanas hela ba proposta Orsamentu Jer\u00e1l Estadu (OJE) 2018, Iha OJE ne\u2019e, Governu propoin atu aloka osan biliaun $1.279.60 ne\u2019eb\u00e9 kompostu hosi millaun $883.90 atu ba finansia despeza rekorente sira no millaun $395.6 ba despeza kapit\u00e1l. Maske planu orsament\u00e1l ida ne\u2019e menus 8.4 kompara ho Orsamentu Jer\u00e1l Estadu 2017, maib\u00e9 kontinua iha kreximentu orsament\u00e1l iha kategoria sira hanesan kapit\u00e1l (aumenta 11%) no bens e servisu (6.1%).<\/p>\n<p>Hosi millaun $395.6 ne\u2019eb\u00e9 aloka ba iha despeza kapit\u00e1l ne\u2019e, millaun $324.407\u00a0aloka ba iha projetu infrastrutura sira ne\u2019eb\u00e9 Timor-Leste finansia rasik, millaun $61.6 ba projetu sira ne\u2019eb\u00e9 finansia ho osan empr\u00e9stimu no millaun $3.6 de\u2019it mak aloka ba iha kapit\u00e1l minor. Hosi despeza ba projetu infrastrutura ne\u2019e, iha projetu rua deit mak domina tiha, hanesan <strong>millaun $100.533 aloka ba projetu Tasi Mane no millaun $128.836 aloka ba projetu estrada sira<\/strong>. Hosi total despeza ba estrada nian,<strong>millaun $46.570<\/strong>aloka ba projetu sira ne\u2019eb\u00e9 laiha kontratu, emerj\u00e9nsia no m\u00f3s ba projetu ajudikadu sira ne\u2019eb\u00e9 la orsament\u00e1 antes iha OJE 2017 hosi CAFI (Konsellu Administrasaun Fundu Infrastrutura nian).<\/p>\n<p>Iha tinan 2017 bainhira VII Governu Konstitusional aprezenta proposta Orsamentu Rektifikativu 2017, Governantes no deputadu balu mensiona projetu 143 ne\u2019eb\u00e9 mak ajudika ho la transparente iha Ju\u00f1u no Jullu molok Eleisaun Jer\u00e1l Estadu 2017. Maske iha duvida ho nia prosesu aprovizionamentu, maib\u00e9 Oitavu Governu hatama tiha projetu sira ne\u2019e iha proposta OJE 2018. Ha\u2019u hare, desizaun ida ne\u2019e atu obriga hodi legaliza projetu \u201cnaun-orsamental\u201d sira iha 2017 ne\u2019e iha livru 3-A anexu 12 ho valor millaun $331.741.277 no Anexu 13 ho valor millaun $3.596 atu hetan pagamentu hosi estadu.<\/p>\n<p>Buat interesante iha mak, Governu la selu hotu projetu sira ne\u2019e iha tinan ida ne\u2019e, maib\u00e9 planeia atu aloka de\u2019it millaun $13.7, no sei aloka millaun $278.3 iha OJE 2019 no millaun lubuk tan iha OJE 2020. Ne\u2019e atu hateten de\u2019it katak kuandu hetan ona aprovasaun no promulgasaun, OJE 2018 mak sei sai <em>karimbu<\/em>hodi kesi tiha estadu Timor-Leste hodi hah\u00fa pagamentu ba projetu ne\u2019eb\u00e9 ajudika ho \u201cla transparente\u201d ne\u2019e. Buat pol\u00edtika orsament\u00e1l ida ne\u2019eb\u00e9 viola prinsipiu transpar\u00e9nsia no boa governasaun ba <em>dinheiro publico<\/em>.<\/p>\n<p>Preambulu Lei Fundu Petrol\u00edferu hatuur hela prinsipiu fundamental ida katak, presiza iha planeamentu ne\u2019eb\u00e9 efisiente no presiza ezekusaun orsamentu estadu ida ne\u2019eb\u00e9 loloos nud\u00e1r parte ida hosi boa governasaun ba riku soin petrol\u00edferu. Nune\u2019e, antes estadu selu projetu sira ne\u2019e, loloos tenke iha ink\u00e9ritu Parlament\u00e1r no auditoria hosi Tribunal das Contas ba Concelho de Administracao do Fundo das Infraestruturas (CAFI) no m\u00f3s Comissao Nacional de Aprovizionamentu (CNA) no Minist\u00e9riu Obras Publicas ba prosesu ajudikasun hirak ne\u2019e iha 2017.<\/p>\n<p>Analiza ida ne\u2019e hakarak esplika katak avaliasaun ida ne\u2019eb\u00e9 kle\u2019an ba projetu sira ne\u2019e, sei asegura kualidade despeza sira, espesialmente iha tinan oin mai kuandu Governu prepara hela atu aloka tan maizumenus millaun $278.3 hodi ba selu projetu \u201cnaun orsament\u00e1l\u201d sira ne\u2019e, ne\u2019eb\u00e9 sei halo Orsamentu 2019 iha sae ba iha nivel biliaun $1.772.9 ka m\u00f3s posivel hodi bele liu tan.<\/p>\n<p><strong>Projetu emerj\u00e9nsia barak mak loloos bele preve antes<\/strong><\/p>\n<p>Hanesan deskreve antes, proposta orsamentu ne\u2019e m\u00f3s aloka osan lubuk atu selu projetu emerj\u00e9nsia sira ne\u2019eb\u00e9 Governu ajudika ba kompa\u00f1ia sira iha tinan sira balu liu ba. Projetu emerj\u00e9nsia sira ne\u2019e nia valor loloos mak millaun $87.229.633 no iha proposta OJE 2018 ne\u2019e aloka millaun $19.079 no millaun balu tan atu gasta iha tinan sira oin mai, maske nune\u2019e, iha millaun balu mak gasta ona iha tinan sira pasadu.<\/p>\n<p>Infelizmente, projetu sira ne\u2019eb\u00e9 kategoriza nud\u00e1r emerj\u00e9nsia ne\u2019e loloos bele preve hela antes, ka loloos labele konsidera nud\u00e1r kategoria <em>\u201cnecessidades urgentes e imprevistas\u201d<\/em>hanesan deskreve iha Artigu 37 hosi Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru. Bainhira Governu labele kontrola ona nia despeza sira ne\u2019e tuir regra loloos ba kategoria sira ne\u2019eb\u00e9 iha, Timor-Leste sei lakon valor osan barak tan, tanba gasta osan sem iha avaliasaun sira ne\u2019eb\u00e9 transparente no kontavel.<\/p>\n<p>Dalan ida ne\u2019eb\u00e9 prudente liu ba Parlamentu atu halo molok aprova osan ba selu projetu sira ne\u2019e mak, tenke halo verifikasaun ba projetu sira ne\u2019e hodi hatene merese ka lae projetu ne\u2019eb\u00e9 implementa ona ne\u2019e tama kategoria <strong><em>necessidades urgentes e imprevistas<\/em><\/strong>ka lae, hodi nune\u2019e ita bele salva osan povu nian ka uza osan povu nian atu f\u00f3 benef\u00edsiu duni ba povu sira duke benefisia ema elite ka kompa\u00f1ia na\u2019in sira de\u2019it, inklui ajuda tiha ema riku sira hodi hasees tiha sira nia kontabilidade no responsabilidade ba kumpre regra no lei aprovizionamentu sira ne\u2019eb\u00e9 prevaleze iha Timor-Leste.<\/p>\n<p><strong>Proposta Lei OJE 2018 la halo \u201cdiskriminasaun reseita\u201d tuir Konstituisaun RDTL <\/strong><\/p>\n<p>Proposta Lei OJE ho biliaun $1.279.6 ne\u2019e, konsidera deit miliaun 984.8 mak sei transfere hosi Fundu Petroliferu ne\u2019ebe miliaun $550.4 mak sei mai hosi nivel Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE) no ida ne\u2019ebe mak excede RSE mak miliaun $434.4 ne\u2019ebe sei fo ameasa ba hamenus saldo Fundu Petroliferu ho lalais no mos hamenus RSE iha tinan sira oin mai.<\/p>\n<p>Mezmu nune\u2019e, loloos transferensia hosi Fundu Petroliferu iha tinan 2018 hamutuk <strong>biliaun $1.054.8<\/strong>bainhira inklui tiha miliaun $70 ne\u2019ebe Setimo Governu Konstitusional transfere hodi finansia despeza estadu nian iha fulan Maiu no Junu 2018 nian. Proposta Lei Orsamentu Jeral Estadu ida ne\u2019e konsidera deit despeza real miliaun $44.4 hosi miliaun $70 nudar utilizasaun hosi Saldo da Conta do Tesouro, no la\u2019os transferensia hosi Fundu Petroliferu ba Orsamentu Jeral Estadu 2018.<\/p>\n<p>Artigu 5.3 hosi proposta Lei Orsamentu Jeral Estadu 2018 ne\u2019e hases tiha nia responsabilidade Oitavu Governu nian ba transfer\u00e9nsia osan miliaun $70 ne\u2019e. Provizaun iha proposta Lei ida ne\u2019e viola tiha prinsipiu Konstituisaun Artigu 145.2 katak \u201cLei Orsamentu nian tenke prev\u00e9, ho baze iha efisi\u00e9nsia no efik\u00e1sia, <strong><em>diskriminasaun reseita<\/em><\/strong>no despeza nian, no m\u00f3s, sees husi dotasaun no fundu sekretu sira.\u201d Nune\u2019e mos viola Artigu 7.1 Lei Fundu Petroliferu nian katak osan sira ne\u2019ebe autorizado atu transfere nee so <em>\u201c&#8230;.para cr\u00e9dito de uma conta \u00fanica do Or\u00e7amento do Estado\u201d<\/em>.<\/p>\n<p><strong>Foti liu RSE 3% nud\u00e1r parte violasaun prinsipiu \u201cigualit\u00e1ria\u201d entre jerasaun sira<\/strong><\/p>\n<p>Dezde tinan sanulu liu ba, reseita Petrol\u00edferu domina tebes ekonomia no kuaze finansia tomak atividade estadu Timor-Leste nian. Dezde 2003 to iha 2017, Timor-Leste rekolla ona liu biliaun $21 hosi esportasaun petr\u00f3leu no gas, no biliaun $4.8 husi retornu investimentu Fundu Petrol\u00edferu.<\/p>\n<p>Dezde Kitan maran iha 2015 no rezerva Bayu Undan hah\u00fa menus ona, retornu investimentu Fundu Petrol\u00edferu mak f\u00f3 influensia maka\u2019as ba dezempe\u00f1u Fundu Petrol\u00edferu. Maske nune\u2019e, retornu investimentu Fundu nian ne\u2019e volatile tuir merkadu asoens nia situasaun no laiha ema ida mak bele kontrola. Ezemplu mak, iha fim de 2017, Fundu Petrol\u00edferu hetan retornu investimentu ho valor biliaun $1.612, retornu investimentu ida ne\u2019eb\u00e9 as liu dezde Timor-Leste estabelese nia Fundu Petrol\u00edferu. Maske nune\u2019e, dezempe\u00f1u merkadu nian durante iha trimester rua ikus iha 2018 la\u2019o kontr\u00e1riu fali katak retornu investimentu sei negativu ka lakon hela millaun $53.9.<\/p>\n<p>Retornu negativu ne\u2019e akontese tanba Fundu Petrol\u00edferu lakon maizumenus millaun $91.2 iha Primeira Trimester no hetan retornu millaun $37.3 iha Segunda Trimester. Maske iha Segunda Trimester Fundu hetan retornu pozitivu 0.26%, maib\u00e9 persentajen ne\u2019eb\u00e9 hetan ne\u2019e kontinua menus hosi benchmark 0.28% ne\u2019eb\u00e9 ekspeta atu atinje.<\/p>\n<p>Maske Trimestre rua ikus ne\u2019e Timor-Leste nia Fundu Petrol\u00edferu enfrenta hela retornu ne\u2019eb\u00e9 negativu, maib\u00e9 Governu hakarak kontinua foti liu Rendimentu Sustent\u00e1vel Estimadu (RSE). RSE ne\u2019e iha nia objetivu atu Stabiliza rendimentu Governu nian bainhira mina folin la estavel, kria depois de petr\u00f3leu maran, iha tinan 2023 (Karik la dezenvolve Sunrise) no m\u00f3s red\u00fas tentasaun atu gasta-liu bainhira rendimentu aumenta temporariamente. Kuandu Governu beibeik foti Fundu Petrol\u00edferu liu RSE tinan-tinan, Fundu sei hotu lalais liu iha jerasaun ida ne\u2019e nia liman, maske Preambulu Lei Fundu Petrol\u00edferu no Konstituisaun RDTL Artigu 139 husu hela atu konsidera direitu jerasaun sira futuru nian hanesan \u201c\u2026.<em>estabelecer um fundo de rendimentos a partir da explora\u00e7\u00e3o dos recursos petrol\u00edferos n\u00e3o renov\u00e1veis para a satisfa\u00e7\u00e3o das necessidades da gera\u00e7\u00e3o actual e das gera\u00e7\u00f5es vindouras.\u201d<\/em>.<\/p>\n<p>Ba tinan hat oin mai, Governu propoin hela atu kada tinan sei halo levantamentu liu biliaun ida, maske iha serteza katak ita sei laiha tan kampu Bayu Undan iha tinan lima oin mai. Karik kampu gas Greater Sunrise seidauk bele dezenvolve lalais no reseita dom\u00e9stika kontinua la hakat liu maizumenus miliaun $200 durante tinan hat oin mai, Fundu iha hela perigu boot.<\/p>\n<p>Dalan ne\u2019eb\u00e9 Timor-Leste bele hili agora mak, tenke hah\u00fa hamenus despeza, ka la presiza gasta osan ba projetu sira ne\u2019eb\u00e9 laiha avaliasaun previa kona-ba nia valor ekon\u00f3miku sira, ita m\u00f3s presiza evita an hosi inventa hodi deze\u00f1a projetu sira ba interese grupu elite ka pol\u00edtiku balu iha Timor-Leste. Aleinde ne\u2019e, estadu Timor-Leste bele f\u00f3 atensaun ba dezenvolvimentu ekonomia naun petrol\u00edferu nud\u00e1r pol\u00edtika diversifikasaun ekon\u00f3miku no prepara vijil\u00e1nsia ba situasaun sira iha futuru bainhira Fundu Petrol\u00edferu hotu ona ka labele f\u00f3 ona retornu ida ne\u2019eb\u00e9 pozitivu.<\/p>\n<p>Daudauk ne\u2019e, produsaun ekonomia hosi set\u00f3r alternativu sira seluk hanesan agrikultura, ind\u00fastria ki\u2019ik, turizmu no seluk tan seidauk fornese reseita ne\u2019eb\u00e9 signifikante. Tuir Orsamentu Jer\u00e1l Estadu 2017, katak entre 2002-2017 total reseita kobrada hosi naun petrol\u00edferu hamutuk biliaun $1.610, no maioria hosi reseita ida ne\u2019e kobrada entre tinan 2012 to iha 2017. Montante anual ida ne\u2019eb\u00e9 la sufisiente atu selu de\u2019it sal\u00e1riu no vensimentu kada tinan. Timor-Leste loloos iha hela perigu ekon\u00f3miku ida ne\u2019eb\u00e9 \u201ciha hela kanotak hela\u201d maib\u00e9 sei mosu iha tempu badak, no dala ruma susar ba ita atu bele rezolve. Infelizmente, set\u00f3r sira importante ne\u2019eb\u00e9 foin mensiona ne\u2019e la hetan atensaun no prioridade hosi ita nia proposta orsamentu estadu 2018.<\/p>\n<p><strong>Taxa re-embolsu KITAN la presiza orsament\u00e1, maib\u00e9 presiza informa<\/strong><\/p>\n<p>Iha proposta OJE 2018 ne\u2019e, Governu aloka $64.5\u00a0milloens\u00a0ba Todu Governu atu reembolsa fali reseitas fiskais ne\u2019eb\u00e9 selu liu tiha iha relasaun ho ekstrasaun hosi kampu mina Kitan iha tinan hurak liu ba. Ha\u2019u hanoin katak prosesu re-reembolsa ida ne\u2019e tenke tuir provizaun Artigu 10 Lei Fundu Petrol\u00edferu ne\u2019eb\u00e9 hateten katak \u201d <em>Transfer\u00eancias para Reembolso de Imposto<\/em>\u201d ne\u2019e \u201c<em>representa uma redu\u00e7\u00e3o das receitas do Fundo Petrol\u00edfero, e n\u00e3o ser\u00e1 considerado parte da dota\u00e7\u00e3o aprovada ao abrigo do n.\u00ba 2 do artigo 7.\u00ba\u201d<\/em>(transfer\u00e9nsia ba Orsamentu Jer\u00e1l Estado).<\/p>\n<p>Dalan ida ne\u2019eb\u00e9 Parlamentu bele halo mak, husu relat\u00f3riu avaliasaun ba taxa excedente ne\u2019e, inklui loke ink\u00e9ritu Parlament\u00e1r ba Governu hodi mai esplika razaun no fundamentu sira hosi planu ida nee. Kuandu Parlamentu konvensidu ho esplikasaun hosi Governu, Timor-Leste bele reembolsa taxa exedente sira ne\u2019e tuir mekanizmu legal ida ne\u2019eb\u00e9 haruka hosi Artigu 10 Lei Fundu Petrol\u00edferu.<\/p>\n<p>Bainhira Governu reembolsa taxa excedente ida ne\u2019e tuir Artigu 10 Lei Fundu Petrol\u00edferu, maske uitoan maib\u00e9 automatikamente sei f\u00f3 influensia ba n\u00fameru ba RSE ne\u2019eb\u00e9 kalkula ba iha tinan 2018, inklui ajuda atu kalkula montante loloos reseita Fundu Petrol\u00edferu nian ne\u2019eb\u00e9 Timor-Leste hetan.<\/p>\n<p><em>\u00a0*Hakerek na\u2019in nud\u00e1r Ativista RENETIL, Analista Orsament\u00e1l ba Core Group Transparency (CGT-TL), Membru Concelho Consultativo do Fundo Petrolifero (CCFP) no m\u00f3s Host ba programa Televizaun Timor-Leste Diskute (TLD) iha TVE.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hosi:\u00a0Juvinal Dias* Hanesan palavra introdusaun nian, artigu ida ne\u2019e mai hosi analiza no observasaun hakerek na\u2019in nian ba asuntu balu de\u2019it iha proposta Lei orsamentu 2018 ne\u2019eb\u00e9 iha relasaun ho projetu infrastrutura sira no alokasaun hosi Fundu Petrol\u00edferu nian. Observasaun sira ne\u2019e mak hanesan tuir mai: OJE 2018: sei sai \u201ckarimbu\u201d ba pratika orsament\u00e1l ida [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":837,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-836","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=836"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":838,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836\/revisions\/838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}