{"id":8613,"date":"2021-05-28T14:21:23","date_gmt":"2021-05-28T05:21:23","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=8613"},"modified":"2021-05-28T14:21:24","modified_gmt":"2021-05-28T05:21:24","slug":"biografia-husi-saudozu-eduardo-de-deus-barreto-dusae","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/05\/28\/biografia-husi-saudozu-eduardo-de-deus-barreto-dusae\/","title":{"rendered":"Biografia husi Saudozu Eduardo de Deus Barreto \u201cDusae\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Reprezentantes Fam\u00edlia e Veteranos<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Membro de Conselho de Estado<\/strong> <strong>Ex-2\u00b0 Vice Presidente do Parlamento Nacional<\/strong> <strong>Ex-Deputado do Parlameto Nacional<\/strong> <strong>Secret\u00e1rio Sub Regi\u00e3o 7 de Dezembro, Ermera<\/strong><\/em> (<strong>27 \u2013 29 de Maio 2021<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<p>Saudozu Eduardo de Deus Barreto \u201cDusae\u201d, moris iha tempu kolonizasaun portugueza nian, iha aldeia Aiceo, Suku Raimerhei, Munis\u00edpiu Ermera, iha dia 14 de Agostu 1951.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha 1960, wainhira Saudozu foin halo tinan sia, nia husik hela nia aldeia no familia hotu hodi hah\u00fa nia estudu iha Col\u00e9gio de \u201cInfante Sagres\u201d iha Maliana to hasai kuarta-klasse.<\/p>\n\n\n\n<p>Hotu tia iha Maliana, iha 1965 Saudozu kontinua kedas nia estudu iha Semin\u00e1riu Nossa Senhora de F\u00e1tima iha Dare. Hafoin ida ne\u2019e, nia ingressa ba eskola t\u00e9knika \u201cProfessor Silva e Cunha\u201d iha Dili no ikus liu, remata nia estudu Kintu Anu husi Liceu \u201cDr. Francisco Machado\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin akaba tia nia estudu, saudozu sei haknar-an durante tinan ida nudar Profess\u00f3r de Posto Eskol\u00e1r iha Atsabe, antes tama ba tropa iha Outubro 1972. Iha tropa, saudozu hah\u00fa ho diviza nudar Primeiru Kabu Eskritur\u00e1riu iha Companhia Ca\u00e7adores N\u00fameru 31 iha Dili, no kontinua ho knar ida ne\u2019e to\u2019o 1975, wainhira situasaun komesa manas entre forsa pol\u00edtika sira altura ne\u2019eb\u00e1 ninian.<\/p>\n\n\n\n<p>Nudar foin-sa\u2019e ida ne\u2019eb\u00e9 hakarak m\u00f3s haree rai Timor livre husi rai-seluk nia ukun, Saudozu partisipa kedas iha luta dezde 1975. Ho nun\u00e9, iha 20 de Agostu 1975 nia integra-an ona ba For\u00e7as Armadas da Liberta\u00e7\u00e3o Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) no nomeado hanesan Komandante Zona Ermera to\u2019o 20 de Maiu 1976.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi Maiu 1976 to\u2019o Dezembro 1978, nomeadu fali hanesan Kolaborad\u00f3r ba Komando Set\u00f3r Fronteira Norte nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Depois de tinan hat iha rezist\u00eancia armada, ikus mai Saudozu hetan kapturasaun iha dia 3 de Abril 1979 husi tropa invazora sira iha \u00e1rea Lulilau, Posto Administrativo Hatolia, Ermera no saudozu ba kastigu iha Likisa to\u2019o 1981. Saudozu nia kompa\u00f1eiru balu ne\u2019eb\u00e9 kastigu hamutuk iha Likisa maka atual Ministru da Defeza, Sr. Filomeno Paix\u00e3o de Jesus, Sr. Duarte Nunes no maluk balun ne\u2019eb\u00e9 liu ona ba Mundu seluk hanesan Saudozu Gabriel Ximenes \u201cFitun\u201d, Saudozu Domingos Madeira, Saudozu Pedro Lemos \u201cTeki\u201d no Saudozu Ali Alkatiri, no sira seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Hetan tiha liberade, iha 82 saudozu muda ba ona hela iha Dili hamutuk ho nia alin Abel Martins iha Kampung Alor no hah\u00fa konstroi fali nia vida liu husi servisu nudar volunt\u00e1riu iha Hospital Lahane. Mezmu halao ona nia moris nudar populasaun bai-bain, Saudozu nia determinasaun hakarak haree Timor ida ne\u2019eb\u00e9 ukun-rasik-an, halo nia ativu nafatin iha atividade rezistensia iha inimigu nia let.<\/p>\n\n\n\n<p>Haree ba nia dedikasaun no entrega tot\u00e1l ba kauza ukun-rasik-an ne\u2019e, husi Mar\u00e7o 1984 to\u2019o fulan Agosto tinan 1987, nia hetan fiar nudar respons\u00e1vel principal klandestina nian ba Rejiaun \u201cTaci Feto\u201dou \u2018\u2019Rejiaun Hakmatek\u2019\u2019 bainhira hari\u2019i \u00f3rgaun CRRN-CNRM.<\/p>\n\n\n\n<p>Saudozu m\u00f3s hola parte iha grupu ida hanaran <em>Bolsa ba Resist\u00eancia<\/em>, ho nia membru balu maka Const\u00e1ncio Pinto, Ac\u00e1cio Buras, Hor\u00e1cio Mau Meo, Hil\u00e1rio Magalh\u00e3es, Armando \u201cFitun\u201d, Eus\u00e9bio Salsinha, Ant\u00f3nio Aitahan Matak, Duarte Nunes, Agostinho de Deus, Greg\u00f3rio Saldanha, Paulino Monteiro, Matias Gouveia ( Enf.) nom\u00f3s Pedro Nunes \u201cKeri Laran Sabalae\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Entre 1987 no 1990, nomeadu hanesan Vice-Respons\u00e1vel \u00d3rgaun Diretivo Regional \u201c09\u201d Ermera. Durante per\u00edodu ne\u2019e nia laran, ho participasaun no dedikasaun ativa no lideransa Igreja Kat\u00f3lika iha Regiaun, liuliu ho Padre M\u00e1rio Belo, konsege hamoris \u201cCaixas ka Nucl\u00e9os\u201d rezist\u00eancia nian iha suco ida-idak iha rejiaun Ermera.<\/p>\n\n\n\n<p>Wainhira Maun Boot Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o hamosu despartidarizasaun das FALINTIL iha ai-laran, Iha 20 de Agostu 1987, Saudozu Dusae ho nia kolega sira organiza hodi entrega sin\u00e1l de kompromisu populasaun Ermera nian ba luta-ukun-rasik-an liu husi&nbsp; entrega minarai massa ida ho 40 litros nebe hakerek iha massa lolon naran \u2018\u2019Ermera\u2019\u2019. Ne\u2019e sin\u00e1l ida hatudu ba Maun Bo\u2019ot Xanana katak iha Ermera sei iha grupo balun ne\u2019eb\u00e9 maka fi\u00e9l nafatin ba ideal auto-determinasaun no ukun-rasik-an nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Hodi f\u00f3 seguimentu ba ida ne\u2019e, iha Abril 1991, Saudozu hamutuk ho Sr. Padre Mario Belo no nia kolega rezist\u00eansia sira hanesan Domingos Madeira \u201cMalorek\/Run Batar\u201d, Armando Evangelista Salsinha \u201cHartono\u201d no Jo\u00e3o de Jesus Soares Varela \u201cRelvas\u201d no sira seluk tan, konsege organiza no akompa\u00f1a Komandante em Chefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o nia dezlokasaun to\u2019o Ermera hodi buka hatene no konfirma determinasaun povu Ermera nian ba kauza ukun-rasik-an ninian.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin Maun Bo\u2019ot Xanana nia Kapturasaun, Saudozu Dusae kontinua ativu nafatin ho nia kolega sira hodi kolabora ho Chefe Conselho Executivo Frente Armada no Frente Clandestina nian, Saudozu Nino Konis Santana, durante nia prezensa iha Ermera dezde Dezembru 1993 to\u2019o nia mate. Iha Saudozu Nino Konis Santana nia tempu, Saudozu Dusae nomeadu tan fali nudar respons\u00e1vel prinsipal rezist\u00eancia klandestina nian iha Ermera, ho Sr. Vitor dos Santos \u201cClinton\u201d no Saudozu Gabriel Ximenes \u201cFitun\u201d hanesan hanesan Primeiru no Segundu Vice. Liu husi estrutura ida ne\u2019e, sira kolabora hamutuk no nia kolega sira seluk hodi apoia Saudozu Konis no Komandante \u2018\u2019Dudu\u201d atu haforsa rezist\u00eancia Armada iha Fronteira Norte.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho esforsu sira ne\u2019e hotu, entre per\u00edodu 1997-1998, Estrutura CNRM-CNRT iha Ermera nian aumenta metin ba bei-beik tun to\u2019o iha baze. Iha plena okupasaun, iha 1998, Estrutura Sub Regiaun 7 de Dezembro to\u2019o Estrutura Zona 5, konsege organiza populasaun hodi halo manifestasaun bo\u2019ot ida iha Dili kontra okupasaun Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Kuandu tama ona ba 1999 no situasaun ne\u2019eb\u00e9 aumenta manas ba beibeik, Saudozu Dusae ho nia kolega sira hatudu pragmatizmu no maturidade iha luta, atu bele kria situasaun hakmatek no labele sakrifika povu barak nia moris. Ho nune\u2019e, iha Fulan Mar\u00e7o 1999, Estrutura CNRT Sub Rejiaun 7 de Dezembro, organiza reuniaun ida ho L\u00edder pro-otonomi sira atu oins\u00e1 garante estabilidade no paz iha Ermera. Nune\u2019e parte rua konkorda hodi forma organizasaun ida naran <em>Forum Dialog Masyarakat Ermera (FODIMER).<\/em> Maib\u00e9 inimigu ne\u2019eb\u00e9 aumenta agresivu ba beibeik konsege estraga tia hotu iniciativa diak sira ne\u2019e, no to ikus viol\u00e9nsia, terr\u00f3r no destruisaun maka domina iha Ermera.<\/p>\n\n\n\n<p>Komu hetan deskonfiansa mak\u00e1s husi forsa okupante ba ninia atividade klandestina no nia papel nudar l\u00edder klandestina iha Ermera, iha 1999 Saudozu Dusae hetan kapturasaun no dadur tia iha Sela Pol\u00edsia Gleno no Transfere tutan ba Komarka Gleno. Wainhira konsulta popular liu tia, Sadozu konsege halai sai no s\u00e9s ba Ai-laran to situasaun normal fila fali.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin retirada Indonezia nian no durante per\u00edodu tranzisaun iha UNTAET nia tempu, Saudozu Dusae sei ativu iha CNRT to\u2019o iha altura ne\u2019eb\u00e9 estrutura rezist\u00eancia ne\u2019e nab\u00e9n tia, hodi hamosu multipartidarizmu, prepara-an ba eleisaun demokr\u00e1tika. Komu sidauk hola parte iha Partidu ida iha momentu ne\u2019eb\u00e1, Saudozu Dusae fila fali ba Povu Bai-bain, kontinua prienxe tempu ukun-an iha liur deit.<\/p>\n\n\n\n<p>Mezmu iha liur, Saudozu kontribui nafatin ho maneira seluk, liu husi sai m\u00f3s fundad\u00f3r ida ba Lar Bom Samaritano iha Lauala ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 mahon ba oan-kiak sira, sai fundad\u00f3r ida m\u00f3s ba eskola t\u00e9knika \u2018\u2019ETIKA\u2019\u2019 ne\u2019eb\u00e9 agora muda naran ba ETCI nudar instituisaun akad\u00e9mika ida ne\u2019eb\u00e9 foka ba dezenvolvimentu kaf\u00e9, no fundad\u00f3r m\u00f3s ba Eskola Sekond\u00e1ria Nino Konis Santana iha Gleno.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha 2007, Kuandu Maun-Bo\u2019ot Kayrala Xanana Gusm\u00e3o mai ho hanoin atu harii Partidu ida rasik ho naran CNRT (Rekonstrusaun), nia halibur fila-fali membru husi estrutura rezistensia balu ne\u2019eb\u00e9 iha liur hela, prepara-an hodi ba kontesta eleisaun 2007. Iha ne\u2019e maka Saudozu Dusae tama fila fali ba cena pol\u00edtika Timor ninian nudar fundad\u00f3r ida m\u00f3s ba Partidu CNRT, ho misaun foun iha era ukun-rasik-an.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho rezultadu eleisaun iha 2007, Saudozu halao fali knar foun nudar reprezentante povu iha Parlamentu Nacional no kontinua nune\u2019e durante d\u00e9kada ida resin to\u2019o mai 2018. Hafoin ida ne\u2019e, nomeadu fali nudar membru Konselhu de Estadu hodi f\u00f3 hanoin lisuk ba Prezidente da Rep\u00fablika kona-ba kestaun sira ne\u2019eb\u00e9 defini vida nasaun ninian. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Depois de liu tia dalan naruk sira ne\u2019e hotu, semana rua liu ba, Saudozu sente pela primeira vez atake kard\u00edaku\/jantung iha nia uma iha Gleno, situasaun ne\u2019eb\u00e9 obriga fam\u00edlia tenki lori nia halai ba Hospital. Haree ba kondisaun ida ne\u2019eb\u00e9 alarmante, m\u00e9diku deside lori mai Dili atu bele hetan tratamentu intensivu. Liu tiha semana ida, mediku sira akonsella para lori ba kontinua tratamentu iha Jakarta hodi bele halo intervensaun ho diak liu tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Antes sai ba Jakarta iha dia 23 de Maiu, Saudozu rasik la hatudu sin\u00e1l preokupante. Nia rasik konfiante l\u00f3s katak buat hotu sei lao ho diak, halo fam\u00edlia no amigus tomak senti laran-metin.<\/p>\n\n\n\n<p>Derepente, iha Kuarta-feira parte dader dia 26 de Maiu, hetan fali not\u00edsia xokante ida katak Saudozu fila tiha ona ba Aman-Maromak, apezar de parte difisil liu husi ninia tratamentu ne\u2019e halo hotu tia ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia ida ne\u2019eb\u00e9 difisil tebes atu aseita, maiske ita hatene katak ida ne\u2019e ita hotu nia dalan. Situasaun infel\u00edz ida ne\u2019e halo Fam\u00edlia lakon nia ai-hun ida ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 mahon ba hot-hotu, Amigus sira lakon belun bo\u2019ot ida, Komunidade lakon nia lider ida no Nasaun lakon nia \u00c1s-wain ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Se maka konhese diak Saudozu Dusae, hatene katak nia ema ida ne\u2019eb\u00e9 firme iha nia prins\u00edpiu, kroat iha nia lia-fuan, gosta halibur ema hotu, maib\u00e9 prontu hakat mesak kuandu presiza.<\/p>\n\n\n\n<p>Saudozu b\u00e1 husik hela nia ferik-oan, Senhora Liberata, ho oan nain sia (9) no bei-oan sira, familias, amigus no parente sira hotu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Saudozu Eduardo de Deus Barreto \u201cDusae\u201d, \u00d3 lao ona to\u2019o rohan, maib\u00e9 \u00f3 sei hela iha ami hotu nia hanoin no ami hotu nia laran, para sempre.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Deskansa ho hakmatek iha Reinu Lalehan&#8230;!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ikus liu, Fam\u00edlia Enlutada hato\u2019o sira nia apresiasaun \u00e1s ba Comandante em Chefe, Maun Bo\u2019ot Kayrala Xanana Gusm\u00e3o, no saudozu nia kolega Veteranus sira hotu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hato\u2019o Agradesimentu profundu ba Estadu Timor-Leste, ba Partidu CNRT, ba Amigos no Parentes sira, ba hotu-hotu nia apoiu, orasaun, kari\u00f1u no soldariedade ba fam\u00edlia iha momentu triste ida ne\u2019e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tamba limitasaun do tempo, maluk barak nia naran la tode mensiona iha Biografia ida ne\u2019e. Maib\u00e9 sei buka kompleta liu tan iha futuru hodi halo livri\u00f1u nudar rekordasaun ba Futuru. &nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Reprezentantes Fam\u00edlia e Veteranos Membro de Conselho de Estado Ex-2\u00b0 Vice Presidente do Parlamento Nacional Ex-Deputado do Parlameto Nacional Secret\u00e1rio Sub Regi\u00e3o 7 de Dezembro, Ermera (27 \u2013 29 de Maio 2021) Saudozu Eduardo de Deus Barreto \u201cDusae\u201d, moris iha tempu kolonizasaun portugueza nian, iha aldeia Aiceo, Suku Raimerhei, Munis\u00edpiu Ermera, iha dia [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8614,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-8613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memoria"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8615,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8613\/revisions\/8615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}