{"id":9159,"date":"2021-07-21T19:13:23","date_gmt":"2021-07-21T10:13:23","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=9159"},"modified":"2021-07-21T19:13:24","modified_gmt":"2021-07-21T10:13:24","slug":"talin-neebe-invizivel-haree-ba-situasaun-violensia-no-jeneru-iha-timor-leste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/07\/21\/talin-neebe-invizivel-haree-ba-situasaun-violensia-no-jeneru-iha-timor-leste\/","title":{"rendered":"Talin ne\u2019eb\u00e9 inviz\u00edvel: Haree ba situasaun viol\u00e9nsia no j\u00e9neru iha Timor-Leste"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Hakerek nain\u00a0<a href=\"https:\/\/auth-asiapacific.unwomen.org\/en\/news-and-events\/stories\/2021\/07\/the-unseen-strands#authorTetun\">Sunita Caminha and Teresa Verdial<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em><strong>Mensajen husi eis Xefe no pesoal UN Women iha Timor-Leste kona-ba situasaun viol\u00e9nsia hasoru feto iha rai laran.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ativista igualdade j\u00e9neru sira mai hamutuk iha Forum Jerasaun Igualdade iha Paris iha fulan Ju\u00f1u, bainhira iha parte barak iha mundu hatudu haburas solidariedade hodi suporta ema hotu nia direitu b\u00e1ziku atu moris livre husi viol\u00e9nsia, la haree ba identidade j\u00e9neru, orientasaun seksu\u00e1l, tinan no abilidade sira, k\u00f3r ka kondisaun sosi\u00e1l. Timor-Leste m\u00f3s tama iha progresu ida ne\u2019e, promove igualdade j\u00e9neru no inkluzaun sosi\u00e1l komesa kedas husi ninia luta ba ukun rasik aan to\u2019o ohin loron.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho progresu ne\u2019eb\u00e9 iha, ita halo ona refleksaun kona-ba viol\u00e9nsia, liu-liu viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik feto sira ne\u2019eb\u00e9 sei nafatin f\u00f3 sai iha not\u00edsia nom\u00f3s p\u00e1jina Facebook sira, iha mos fatin ne\u2019eb\u00e9 ita ku\u00f1ese, hanesan Lahane, Kutet no Rai Kotuk nomos iha fatin ne\u2019eb\u00e9 ita hamahan aan ba, hanesan iha uma, orfanatu, eskola, dalan, iha taksi laran, merkadu, fatin servisu nom\u00f3s iha ita nia plataforma m\u00e9dia sosi\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira ita halo reflesaun, ligasaun entre viol\u00e9nsia ne\u2019e, barak liu konektadu ho buat ne\u2019eb\u00e9 ita bele heree ka ita hakarak haree. Talin ne\u2019eb\u00e9 prod\u00fas viol\u00e9nsia iha ita nia komunidade mak hanesan tali tahan ne\u2019eb\u00e9 homan hamutuk husi kotuk hodi kes\u00ed hamutuk ita nia bote.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita halo esforsu barak hodi hodi promove sosiedade ida ne\u2019eb\u00e9 ho dame no la ho viol\u00e9nsia, maibe dala barak, bainhira ita enfrenta viol\u00e9nsia ho forma oi-oin, ita responde ba kazu individual no izoladu deit, sein haree ba konstestu viol\u00e9nsia ne\u2019eb\u00e9 boot. Ho nune\u2019e ita f\u00f3 ona dalan ba viol\u00e9nsia atu kria divizaun entre ema individual no mos grupu sira. Ida ne\u2019e dada ita nia progresu fila fali ba kotuk no prevene ita atu hapara li\u00f1a siklu viol\u00e9nsia tomak no ida ne\u2019e mos sai perigozu ba ita nia nasaun atu progresu ba oin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita tenki f\u00f3 atensaun urjensia ba forma viol\u00e9nsia hotu no reku\u00f1ese katak viol\u00e9nsia hirak ne\u2019e ligadu ho dezigualdade j\u00e9neru no viol\u00e9nsia hasoru feto no labarik feto sira. Partikularmente, ita mos tenki hatene katak forma viol\u00e9nsia hirak ne\u2019e barak mak ladun viz\u00edvel, ladun f\u00f3 sai iha not\u00edsia, maibe nafatin perigozu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira ema ida hetan oho ho sasan kroat, ezemplu: kilat ka tudik, hamosu hirus makas, no dala barak hamosu mos konversasaun ligadu ho abuzu pod\u00e9r no forsa ne\u2019eb\u00e9 mak mai husi autoridade seguransa sira. Bainhira ema hetan oho, mais la ho sasan kroat ne\u2019eb\u00e9 ita bele haree, ema nia atensaun no hirus ladun makaas mezmu injustisa ne\u2019e hanesan mos ho viol\u00e9nsia komete ho sasan kroat. Bainhira ema sofre husi kanek no eksploitasaun ho sil\u00e9nsiu, iha tempu naruk nia laran, dala barak ita rona d\u00favida no razaun oi-oin invez de hirus makas no suporta ne\u2019eb\u00e9 presiza \u2013 no merese \u2013 ba sobrevivente husi abuzu f\u00edziku, seksu\u00e1l no psikol\u00f3jiku sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita hanoin viol\u00e9nsia ne\u2019e la todan tamba ita la bele haree kanek sira ho ita nia matan ka labele kaer ho ita nia liman? Ita presiza haree kanek ne\u2019eb\u00e9 ema seluk hetan atu hamosu sentimentu hirus ba injustisa ne\u2019eb\u00e9 akontese? Ita presiza v\u00edtima sira husi viol\u00e9nsia tenke ema ne\u2019eb\u00e9 besik ita (familia ka kolega), atu ita bele sente empatia ho ema individual ne\u2019eb\u00e9 sofre violasaun ba sira nia direitu b\u00e1ziku?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No bainhira ita la toma atensaun ba fat\u00f3r sira ligadu ho insidente viol\u00e9nsia hirak ne\u2019e, ita lakon oportunidade atu koalia sai no halo mudansa. Kuandu ita foka liu ba insidente viol\u00e9nsia individualmente no ignora estrutura ne\u2019eb\u00e9 kauza viol\u00e9nsia atu mosu, ita mos f\u00f3 dalan ba viol\u00e9nsia atu hamahar tan trauma iha ita nia leet.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira ema uza sira nia forsa atu hatuun\/hakanek ema seluk, tantu liuhusi sira nia pozisaun iha familia, iha komunidade ka instituisaun, ne\u2019e tanba sira la komprende impaktu negativu husi saida mak sira halo? Karik ne\u2019e tanba sira hatene katak sira sei la hetan konsekuensia ba sira nia asaun sira ne\u2019e? Karik tanba sira la iha kbi\u2019it atu jere sira nia emosaun ka responde ba situasaun sira ho maneira la ho viol\u00e9nsia? Ou tanba sira haree hahalok ne\u2019e hanesan aseitavel ka ema simu tanba sira nia pozisaun, no ne\u2019e konsidera hanesan buat bainbain deit? Karik iha kombinasaun husi elementu sira ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira ita buka atu lori ema ne\u2019eb\u00e9 komete viol\u00e9nsia ba justisa, karik ita foka liu ba ema individual no situasaun ne\u2019eb\u00e9 akontese iha aktu viol\u00e9nsia? Tuir lolos la bele para iha nivel individual. Importante tebes atu ita komprende katak insidente viol\u00e9nsia sira ne\u2019e mosu hosi sintoma pod\u00e9r ne\u2019eb\u00e9 mak tau ona iha ita nia sosiedade. Bainhira mane sira uza sira nia forsa atu hatun no domina servisu-maluk sira, kolega ka membru fam\u00edlia, ne\u2019e m\u00f3s liga ho forsa ne\u2019eb\u00e9 hanorin ba labarik atu nonok deit bainhira sira esperi\u00e9nsia viol\u00e9nsia. Autoridade ida ne\u2019e mos f\u00f3 hanoin ba feto no labarik feto sira katak sosiedade sei f\u00f3 sala ba sira bainhira sira koalia hasoru abuzu no forsa kontra sira. Ida ne\u2019e halakon ema nia konfiansa ba sira nia aan rasik no sira nia abilidade atu fiar no hadomi sira nia aan no ema seluk. Abut sira husi insidente violasaun ida deit, \u00edstoria kona-ba oins\u00e1 fini husi viol\u00e9nsia ne\u2019e moris, sei la para deit ba iha autor no vitima viol\u00e9nsia ida.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ema individual oi-oin hetan esperi\u00e9nsia viol\u00e9nsia ho meius oi-oin. Maibe iha Timor-Leste nomos nasaun seluk, ita nota sinal ida katak ema ne\u2019eb\u00e9 hasoru risku ba abuzu aas liu mak feto (inklui inan solteira sira), labarik feto, labarik mane, ema ho defisi\u00e9nsia, ema lezbika, gay, biseksu\u00e1l, transj\u00e9neru no interseksu, no ema individual ne\u2019eb\u00e9 izola husi apoiu ka protesaun sosi\u00e1l, no ema ne\u2019eb\u00e9 iha depend\u00e9nsia ekon\u00f3miku ba ema seluk.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dala ruma ita sente todan atu haree problema ne\u2019e ho didiak. Dala ruma tamba n\u00fameru insidente barak liu mai ita atu aguenta, ka ita iha ita nia problema rasik ne\u2019eb\u00e9 difisil mai ita atu konfronta. Ita fiar katak kuandu ita la konfronta, la haree, no la koalia kona-ba problema ne\u2019e, ho onestidade, ida ne\u2019e mak razaun ne\u2019eb\u00e9 viol\u00e9nsia sei kontinua buras husi jerasaun ida ba jerasaun tuir mai.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita fiar katak atu la\u2019o ba oin, ita presiza kumpriende katak nudar sosiedade ida ita aprende ona atu haree no simu viol\u00e9nsia nudar buat ne\u2019eb\u00e9 akontese deit, hanesan udan boot ne\u2019eb\u00e9 mosu no nia dalan ita la bele atu muda. Maibe, se karik ita kumpriende katak viol\u00e9nsia involve liu ema ida ne\u2019eb\u00e9 komete viol\u00e9nsia no abuzu, no reku\u00f1ese katak problema ne\u2019e ligadu ho kontestu sosiedade nian, entaun ita m\u00f3s bele reku\u00f1ese ita nia knaar rasik iha ist\u00f3ria ne\u2019e. Ita hotu iha knaar atu muda siklu viol\u00e9nsia atu kontinua, maske ita la bele haree ka sente ninia impaktu iha ita nia moris rasik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ita nia ligasaun entre ema individual no abut ba viol\u00e9nsia m\u00f3s sai dalan ba ninia prevensaun, esperansa no empoderamentu. Pasu pozitivu atu halo mudansa mak reku\u00f1ese katak viol\u00e9nsia ligadu ba poder ne\u2019eb\u00e9 laiha balansu no dezigualdade ne\u2019eb\u00e9 mak f\u00f3 previlejiu ba individual sira iha sosiedade tanba sira nia seksu, orientasaun seksu\u00e1l, kondisaun sosi\u00e1l ka tamba sira nia abilidade f\u00edziku no kognitiva sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dezigualdade mak abut ba viol\u00e9nsia ne\u2019eb\u00e9 kontinua mosu, hanesan ho duut fuik ne\u2019eb\u00e9 sei estraga toos ida ho fasil, ita tenki identifika no elimina lalais nia abut. Hanesan m\u00f3s ho to\u2019os, ita kuda tenke rega ho kuidadu, ita tenke tau adubu la ho viol\u00e9nsia liuhusi hamrik ho fiar aan no koalia sai ho apoiu ba igualdade ba ema hotu. Ita tenki asegura katak ita sei la hein tan insidente hasoru feto no labarik feto sira atu mosu iha ita nia plataforma m\u00e9dia sosi\u00e1l atu ita senti hirus no hatudu ita nia simpatia ba vitima sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Loron-loron ne\u2019eb\u00e9 laiha asaun, ita nia nonok no ignoransia mak sei sai sasan kroat sira ne\u2019eb\u00e9 sei f\u00f3 espasu ba du\u2019ut fuik dezigualdade atu moris. Ita nia nonok sei hakanek ema sira ne\u2019eb\u00e9 mak esperi\u00e9nsia viol\u00e9nsia no abuzu. Ida ne\u2019e m\u00f3s rai hela marka ba jerasaun ftuir mai, hamenus sira nia pot\u00e9nsia atu moris livre no buras totalmente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tamba ne\u2019e, ita bele hah\u00fa ho tau hamutuk forsa ne\u2019eb\u00e9 mak iha, reku\u00f1ese ita nia previlejiu individualmente, reku\u00f1ese koneksaun entre ita. Bainhira ita tau hamutuk koneksaun sira ne\u2019e, ita bele moris hamutuk kontra viol\u00e9nsia no abuzu ho lian diversu, atu nune\u2019e ema hotu bele goza sira nia direitu atu ema bele haree no rona sira, ho domin no igualdade.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain\u00a0Sunita Caminha and Teresa Verdial Mensajen husi eis Xefe no pesoal UN Women iha Timor-Leste kona-ba situasaun viol\u00e9nsia hasoru feto iha rai laran. Ativista igualdade j\u00e9neru sira mai hamutuk iha Forum Jerasaun Igualdade iha Paris iha fulan Ju\u00f1u, bainhira iha parte barak iha mundu hatudu haburas solidariedade hodi suporta ema hotu nia direitu b\u00e1ziku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[65],"tags":[],"class_list":["post-9159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-re-post"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9159"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9161,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9159\/revisions\/9161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}