{"id":982,"date":"2019-03-21T07:56:25","date_gmt":"2019-03-21T07:56:25","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=982"},"modified":"2019-03-21T07:56:25","modified_gmt":"2019-03-21T07:56:25","slug":"centro-chega-asina-mou-ho-assosiasaun-vitima-apoio-sobrevivente-vulneravel-liu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2019\/03\/21\/centro-chega-asina-mou-ho-assosiasaun-vitima-apoio-sobrevivente-vulneravel-liu\/","title":{"rendered":"Centro Chega! Asina MoU ho Assosiasaun Vitima, Apoio Sobrevivente Vulneravel Liu"},"content":{"rendered":"<p>Centro Nacional Chega! (CNC) kontinua halao ninia mandatu hodi fo apoio solidariedade ba sobrevivente vulneravel sira, liu hosi sira nia Assosiasaun Vitima Konflitu Pasadu nian. CNC ho Assosiasaun Vitima asina ona MoU ida hodi kesi metin kolaborasaun instituisaun ruan ne\u2019e nian, asinatura halo iha CNC, ohin 21\/03.<\/p>\n<p>Diretur Centro Nacional Chega!, Hugo Fernandes, explica katak CNC nia apoio ne\u2019e ba liu dezenvolvimentu institusional Assosiasaun Vitima nian no apoio ida ne\u2019e hakarak halo ho maneira hodi garante sustentabilidade funsionamentu Assosiasaun Vitima nian.<\/p>\n<p>\u201cMemorandum Of Understanding nudar kontinuasaun hosi saida mak Asosiasaun Vitima halo tiha ona ho organizasaun sira seluk. Iha Memorandum ida ne\u2019e CNC nia parte hakarak fo apoio hakbi\u2019it Assosiasaun Vitima hodi funsiona nudar assosiasaun. Ba dala uluk, CNC hakarak fo espasu ba Assosiasaun Vitima hodi servisu ba. Fo apoio orsamentu ba instituisaun ne\u2019e bele funsiona, inklui apoio ba staff nain 2, no mos administrasaun edifisiu Assosiasaun Vitima nina, \u201c Hugo esplika.<\/p>\n<p>Hugo Fernandes mos dehan katak hosi MoU ne\u2019e bele hametin liutan kolaborasaun entre CNC ho Assosiasaun Vitima. CNC sei servisu hamutuk ho Assosiasaun Vitima hodi fo onra, rekoiesementu ba sobrevivente hodi konflitu pasadu nian.<\/p>\n<p>Bainhira hatan ba perguntas hosi jornalista RTTL kona ba dadus sobrevivente sira nian, Diretur Hugo hatan katak, \u201cAkordu ida ne\u2019e halo ba tinan 4. Kona ba dadus, agora dadaun CNC halo hela servisu hodi dezenvolve formulariu uniku hodi hatene loloos status sobrevivente sira nian, liliu atu hatene sobrevivente ida ne\u2019ebe mak vulneravel liu.\u201d<\/p>\n<p>Presidente Assosiasaun Vitima, Eugenia Neves da Costa, agradese kooperasaun mak halo ona no husu atu kontinua apoio servisu hamutuk ida ne\u2019e.<\/p>\n<p>\u201cHau husu atu kontinua dignifika ema hotu, hodi halo ema hotu sai sidadaun diak no dignu. Husu mos atu CNC servisu ho espiritu nasionalizmu no patriotizmu hodi fo apoio nafatin ba Assosiasaun Vitima hodi bele lao nafatin ba oin, \u201c Eugenia hatete.<\/p>\n<p>Kontiudu hosi MoU ne\u2019e koalia kona ba apoio ne\u2019ebe CNC sei fo ba Assosiasaun Vitima no servisu hamutuk ne\u2019ebe Assosiasaun Vitima sei kontribui hodi implementa MoU ne\u2019e. Apoio seluk ne\u2019ebe Assosiasaun Vitima simu ona durante mak mai hosi AJAR no mos ACbit. CNC mos oferese ona fatin hodi Assosiasaun Vitima uza nudar edifisiu, hamutuk ho ida ne\u2019e mak apoio ba gastus adminitrasaun sira.<\/p>\n<p>CAVR halo estimasaun katak ema besik 18,600 mak hetan oho no lakon forsaduhosi tinan 1974 &#8211; 1999. Maiora prepetrador mak soldadu Indonesia. Hahu hosi konflitu internal, CAVR relata katak iha ema 1,500 \u2013 3,000mak mate durante tempu konflitu internal. Iha tempu okupasaun Indonesia, violasaun fatal mak akontese hosi 1974 \u2013 1999 halo mate ema 110,000 resin. Mate tanba hamlaha no moras hamutuk 95,000 resin. Iha eventu kauza deslokasaun hamutuk 100,000 resin mak akontese no halo halo ema besik 300,000 mak desloka hosi sira nia hela fatin. Dadus ikus hatudu katak ema sira mak refujia ba rai seluk, inklui Indonesia, Portugal, Australia hamutuk 250,000. Iha tinan ikus antes Indonesia husik hela Timor-Leste, ema besik 1,500 mak hetan oho. Iha ema 835 mak fo hatene an ba Komisaun CAVR katak sira hetan violensia sexual, inklui sai atan sexual. Hamutuk ho vitima lubuk ida ne\u2019e, mosu mos akontesementu kruel sira seluk, hanesan estragus ba kultura, propriedade, meioambiente, no relasaun entre ema iha sosiedade nia laran. Situasaun ne\u2019e laos fo efeitu deit ba parte sira ne\u2019ebe involve iha konflitu deit maibe mos ba ema inosente sira. Sira hotu, ne\u2019ebe mak involve dereitamente no mos hirak ne\u2019ebe hetan impaktu hosi konflitu, barak mak sei moris no kontinua sofre mentalmente, fizikamente, socialmente, ekonomikamente no politikamente.<\/p>\n<p>Iha tinan 2000, International Rehabilitation Council for Torture Victims (Modvig et all, 2000, in Stanley, E. 2009. Torture, Truth and Justice: The Case of Timor-Leste,) halo avaliasaun ba necessidade psikososial nian iha Timor-Leste, no halo intervista ba membro hosi uma kain 1,000 resin. Organizasaun ne\u2019e konklui katak 40% mak hetan tortura psikolojiku. Hosi tortura hirak ne\u2019e 20% hatete katak sira fiar sei la rekupera hosi hosi experiensia tortura mak sira hetan, no 41% hatete katak sira sei bele rekupera ho tulun balun.<\/p>\n<p>Organizasaun Sosiedade Civil sira submete Esbosu Lei Reparasaun ba Parlementu Nasional iha 2010 maibe Esbosu ne\u2019e la hetan atensaun seriu hosi Parlementu Nasional. Nune\u2019e Esbosu Lei Reparasaun to\u2019o agora iha \u2018gaveta\u2019 Parlementu Nasional nian, no seidauk iha diskusaun fali.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Centro Nacional Chega! (CNC) kontinua halao ninia mandatu hodi fo apoio solidariedade ba sobrevivente vulneravel sira, liu hosi sira nia Assosiasaun Vitima Konflitu Pasadu nian. CNC ho Assosiasaun Vitima asina ona MoU ida hodi kesi metin kolaborasaun instituisaun ruan ne\u2019e nian, asinatura halo iha CNC, ohin 21\/03. Diretur Centro Nacional Chega!, Hugo Fernandes, explica katak [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":983,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[28,63],"tags":[],"class_list":["post-982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-justisa","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=982"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":984,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982\/revisions\/984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}