Reportajen Zevonia Vieira
Karik ema haluha, ka ema lakohi tan atu hatene oinsa 30 Agustu tinan 1999 ema nadodon ba estasaun votus no hili ka tu’u iha simbolu lakoi hamutuk ho Indonesia, hanesan hatudu iha fotografia iha leten.
Ajita, mobiliza no organiza ema vota ba ukun rasik an ne’e organizasaun rezistensia hotu-hotu nia servisu. Atu vota ba saida ne’e mos ema hotu hatene, tan ema hotu hetan hanorin katak hakat ba centru votasaun no vota ba ukun rasik an. Maibe iha centru votasaun, iha boletim de votu nia laran, iha simblo rua, vota ba kontinua nafatin hamutuk ho Indonesia ho nia simblo bandera Indonesia hamrik iha mapa Timor-Leste nia leten ho uma tradisional 3, no atu vota hodi fahe malu ho Indonesia tenke tu’u ka marka iha simblo bandera CNRT hamrik iha mapa Timor-Leste nia leten.
Ohin loron 30 fulan Agustu marka ona nudar istoria libertasaun popular nian, povo ho idade mak bele hili desidi ona estatuta politiku Timor-Leste nian. Ida ne’e memória importante ida ba maubere no buibere sira, ne’ebe fo ona nia kontribuisaun hodi deside Timor-Leste nia destinu ida ne’e.
Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nia komisaun ba konsulta popular sura deit mak boletim de votu ne’ebe ema hili ona, ho dalan tu’u ho pregu ka marka ho lapizera. Ema hili entre buat rua, kontinua hamutuk ho Indonesia ka fahe malu ho Indonesia. Responsabilidade ba dezeña simblo fahe malu ho Indonesia ne’e monu iha Joaquim da Fonseca “Russuo” no Metodio Caetano Moniz “Lalatak” nia liman. Oinsa mak desizaun ida ne’e halo no dezeñu ne’e pinta, ohin Neon Metin dadalia ho Sekretariu Jeral RENETIL, Joaquim da Fonseca “Russuo” hodi hatutan istoria pedasuk mak kontribui ona hodi determina destinu nasaun nian.
Ba Neon Metin Sekretariu Jeral RENETIL ne’e haktuir nia istoria katak, iha 1999 antes loron Konsulta Popular, Saudoso Lasama de Araujo, ne’ebe nudar Sekretariu Jeral RENETIL nian momentu ne’eba fo orden ba Joaquim da Fonseca “Russuo” ho Metodio Caetano Moniz “Lalatak” hodi dezeña simblo boletim votu CNRT nian.
“Iha tempu ne’eba kompañeiru Lasama hanesan Sekretariu Jeral RENETIL, nia mak tau matan ba Komisaun Planeamentu no Koordenasaun ba Kampañe (CPCC) ba asuntu ida ne’e iha CNRT nia laran. Iha lorokraik ida, nia bolu hau ho Metodio Moniz “Lalatak” tanba nia hatene ami mak babain hatene bok komputadór. Entaun ami ba iha Timor Aid nia fatin iha Balide, tanba iha tempu ne’eba Timor Aid mos hanesan ONG ida neébe kontribui ba servisu kampaña ukun rasik-an nian, no apoiu umanitária, alende HAK, ETADEP no sira seluk. Nune’e Lasama hateten atu prepara lai logo ida atu tau iha boletín de votu ba konsulta popular. Momentu ne’e laiha ekipamentu barak no programa komputador mós limitadu, koñesimentu mos limitadu, mais tanba ida nee hanesan orden husi superior, ami mós koko halo dezeñu ne’e”, Russuo haktuir ba Neon Metin, 30/08.
Nia hatutan iha altura ne’eba, difikuldade halo logo tipu Timor nian ne’e hanesan baba’in uza uma tradisionál. Maibe buat sira ne’e pro-integrasaun ba Indonesia foti uluk ona, sira uza tiha ona no sira nia logo prontu tiha ona.
“Ami komesa hanoin tenke halo saida, labele hanesan ho sira nian, para ema atu ba vota ne’e tenke hatene. Fofoun ami hanoin atu tau bandeira nasionál iha 1975 nian, tanba sira pro-otonomia tau bandeira Indonesia ona, entaun ita nian tau bandera 1975. Maibé diskute tun sae, altura ne’ebá ami hanoin kona ba bandera mak ikus-ikus ne’e kuandu ema barak partisipa funu, ema koñese mak bandeira FALINTIL, ida ne’ebe sai estandarte CNRT nian. Bandera 1975 ne’e ema balun konfunde fali ho bandeira FRETILIN, entau atu garante katak ema bele koñese duni símbolu, ne’e mak ami konsulta ho kompañeiru Lasama, nia mos konkorda tau estandarte CNRT nian. Tanba CNRT nia logo ne’e ami gambar bebeik ona, uluk iha Indonesia bainhira ami ba demo, ami sempre gambar entaun ami toman tiha ona”, Russuo haktuir.
Russuo ho Lalatak prepara ida ne’e tau tan ho mapa Timor-Leste nian, hanesan matéria ida ba kompañeiru Lasama, atu propoin ba CNRT. Depois ikus mai sira diskute no desizaun ikus mai hanesan ne’e duni, no uza duni símbolu ida ne’e tau iha boletim de votu (opsaun ida laos afavór ba autonomia).
Russou mos ladún lembra ona iha sa fulan ka loron bainhira hetan orden atu dezeña símbolu ne’e, maibe antes konsulta popular símbolu ne’e prontu ona, “hau ladun lembra diak karik antes fulan ida, tanba momentu ne’eba ami halo serbisu barak, la foka deit ba logo, sa tan situasaun la dun diak iha tempu ne’eba”.
Nia haktuir bainhira hetan orden husi saudozu Lasama iha lorokraik, sira hahu kedas serbisu ne’e to’o oras tuku 03:00 dadersan no entrega fila fali ba Lasama
“Iha lorokraik ami simu orden, madrugada tuku 03:00 dader dezeñu prontu ona. So que programa ne’ebe ami uza mak simplis deit, ami uza programa Paint Microsoft deit hodi dezeña”.
Iha prosesu dezenha nia laran, Russuo ho Lalatak nia hanoin mak importante liu símbolu ne’ebe bainhira ema ba vota, ema bele identifika katak parte ida hakarak ba ukun-an mak bandera CNRT ho mapa Timor-Leste nian, “ida ne’e ema labele salah, ema tenke hatene, seluk mak nia tenke hamriik iha rai ne’e duni katak bandeira ne’e tenke hamriik duni iha rai Timor-Leste, hanesan ekspresaun ba povu nia vontade no kompromisu atu ukun an, harii duni soberania povu nian, ne’e mak ami tau bandeira iha rai nia leten”.
Bainhira hetan orden hodi dezeña símbolu ba boletim de votu iha tempu neba, sira sente hanesan obrigasaun ida ne’ebé tenke halo. Momentu ne’e ha’u serbisu iha HAK, Lalatak serbisu iha Banku Mundiál, maibé bainhira simu orden husi Lasama, orden sira ne’e mak sai prioridade liu fali.
“Maiske ami ida-idak iha ami nia serbisu, wainhira simu ordem husi companheiro Lasama, ami halao deit, tamba nudar membru Renetil, ami senti katak neé hanesan kontinua halo serbisu funu nian.”, dehan Russuo.
Antes loron votasaun, durante tempo kampañe ezemplu husi boletim de votu mak dezeña hosi Russuo ho Lalatak fahe lemorai tiha ona hodi halo edukasaun ba votantes. Organizasaun rezistensia hotu-hotu organiza ida ne’e hodi hametin liutan ema nia espiritu ba ukun rasik an nian, iha Timor-Leste, Indonesia no mos Portugal. Iha loron 30 Agostu 1999, boletim de votu ho simbolu bandera CNRT hamrik iha mapa Timor-Leste nia leten ne’e mak hetan tu’u ka marka barak liu.
Bainhira Neon Metin husu oinsá ho sentimentu bainhira símbolu ne’ebe dezeña mak uza duni iha boletim de votu? ba Neon Metin Russou hatán, “hau pesoál la dun iha sentimentu no la hakfodak iha tempu ne’eba, tanba buat barak mak ita halo ona, entaun ita la dun sente ba buat ne’e. So ikus tiha bainhira tinan rua ba kotuk, kuandu ema ko’alia fali, mak hau hanoin fali katak ita mak dezeña logo ne’e. Tempu ne’eba urgullu ne’e laiha, tanba ema barak mak terus, ita hare lor-loron ema mate, ema oho no ema kanek”.
“Ne’e hanesan kontribuisaun ne’ebe RENETIL fo liu husi nia Sekretariu Jeral Lasama, tanba kompañeiru Lasama mak hola parte iha ekipa CNRT nian tempu ne’eba. Lasama hanesan tau matan ba ida ne’e. Sira fahe serbisu, nia buka dalan deit, nia mai iha RENETIL dehan ba ami atu halo serbisu, momentu ne’e hau ho Lalatak nu’udar membru RENETIL deit, laiha pozisaun ruma iha estrutura CNRT nia laran”, Russuo hatutan.
Ohin loron ukun rasik an tinan 22 ona, kontribuisaun kik-oan sira ne’e mak halo objetivu ba hetan estadu soberanu ne’e existi. Serbisu todan liu ohin loron nian mak halo nafatin kontribuisaun kik-oan sira hodi hatutan vida estadu nian. Maibe desizaun mak povo halo iha loron konsulta popular ne’e mak desizaun aas liu.
Russuo hatutan katak espresaun povu nian boot liu mak iha konsulta popular, tanba povu mak halo kotu relasaun entre kolonializmu ho liberdade. Povu rekoñese fila fali katak kbiit ne’e iha nia liman, la’os ema seluk maibé tenke iha povu nia liman. Reflesaun segundu rai ne’e sei rekere sakrifísiu no kontribuisaun ne’ebe la para. Saida de’it mak ita halo agora ne’e atu hatutan de’it saida mak ita halo hamutuk ona ho maluk sira ne’ebé la ho ita ona, hanesan saudoso kompañeiru RENETIL nain 12 mak lakon sira nia isin antes Referendum no depois de Referendum, inklui companheiro Bedinho iha tinan 1999, no ema sira seluk mak hetan oho, estraga sira nia isin, lori lakon molok 1999.
Russuo konklui katak ema ida-idak iha estadu no iha governu nia laran, tenke hanoin katak saida mak sira halo agora ne’e atu valoriza sakrifísiu hotu ne’ebé ema halo iha tinan 22 liu ba no tinan barak liu tan ba kotuk. Se mak hakarak atu sai livre ne’e mak povu, desizaun 30 Agostu 1999, desizaun ne’e mai husi povu, entaun povu mak na’in ba ukun an, povu mak tenke goza. Governu tenke halo esforsu hotu atu involve povu iha kualkér prosesu. Agora dadaun ita iha pandemia nia laran prosesu atu sai husi pandemia, povu tenke sai autór prinsipál, atu halo rekuperasaun ekonomia, povu tenke sai fokus, povu sai sentru atu lori rai ida ne’e ba oin.