Home Notisia CNC: Estadu Iha Obrigasaun Tau Matan Ba Vítima Hosi Funu Hanesan Ema...

CNC: Estadu Iha Obrigasaun Tau Matan Ba Vítima Hosi Funu Hanesan Ema Ho Defisiénsia no Feto Faluk

0
1448

RENETIL halo diskusaun hodi komemora loron moris RENETIL. [Foto: Umbelina | 20.06.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Iha aniversáriu Organizasaun Resisténsia Nasional Estudante Timor-Leste (RENETIL), ba dala-35, ne’ebé maka RENETIL realiza  seminar ho tema “Sistema Saúde nu’udar Instrumentu ba Prosesu Libertasaun Povu”, tanba ne’e Centru Nasional Chega, Institutu Publiku  (CNC,I.P) iha hanoin estadu iha obrigasaun tenki  tau matan ba vitima hosi funu hanesan defisiésia,  feto faluk no oan ki’ak sira nia saúde.

Diretór Ezekutivu Centru Nasional Chega, Institutu Publiku  (CNC,I.P), Hugo Maria Fernandes, hateten diskusaun aberta kona-ba asuntu sistema saúde, nia rekomendasaun hosi relatóriu centru chega relasiona ho reparasaun maibé prosesu hosi tinan 4 nia laran, bainhira koleta informasaun kona-ba saída mak akontese iha tinan 24 anos. Sétor saúde sai nu’udar rekomendasaun importante ba iha sosiedade, saúde iha pos konflitu rezulta importante ba sistema saúde di’ak nian, bainhira sistema saúde naksobu ekipa tratamentu la la’o, infrasturtura laiha afeita indireitamente  ba ema nia saúde.

“Relatóriu Centru Chega hato’o tipu de violasoens oin-oin ne’ebé sosiedade iha Timor oan hetan direita no indireitamente, ema rihun ba rihun hetan torturasaun hosi violasaun seksual to’o agora efeitu sei iha traumatiku nia laran, tanba minímu família iha Timor lakon nia membru familia iha tinan rua nulu resin ha’at nia laran, entaun situasaun ne’e bainhira estadu hamrik presija tau matan ba sétor saúde,” Dehan Diretór Ezekutivu CNE, Hugo Fernandes, liuhosi nia diskusaun iha salaun CNC Antigu Komarka Balide, Tersa 20/06.

Tanba Situasaun hirak ne’e mosu  bainhira estadu hamrik harii sistema saúde, tenki harii foun, no hametin saída mak iha tiha ona, tanba konflitu hahú ema menus ba bei-beik  ezemplu tinan 1999 médiku balun tenki hili ona, oinsá mak postu konflitu harii fali sistema saúde tanba menus rekursu umanu, infrasturtura, saúde, no ekipamentu. Efeitu seluk mak lori ema ba korupsaun kuandu sistema akontabilidade  la-loos no laiha transparensia.

“Oinsa harii fila fali sistema saúde ne’ebé saudavel Centru Chega fó rekomendasaun relasiona ho sistema saúde nian,  iha aspetu rua, primeiru oinsá harii fila fali sistema saúde ne’ebé saudavel, segundu relasiona ho sistema saúde tenki forma koletiva governu tenki iha responsabilidade atendimentu liu hosi nivel ki’ik, sistema saúde tenki to’o iha baze” nia esplika.

Nia salienta, hosi diskusaun refere pertinente tebes ko’alia kona-ba sistema saúde iha Timor-Leste, tanba ne’e estadu iha obrigasaun tenki  tau matan ba vitima hosi funu hanesan defisiésia,  feto faluk no oan ki’ak, sira, ratifika konvensoens ONU nian oinsá halo tratamentu ba populasaun, aspetu enkuadramentu jurídiku hatuur ona iha konstituisaun, centru Chega iha programa reparativu temporaria.

NO COMMENTS