Home Notisia PM Xanana Husu PNTL Inspira Timoroan ba Dezenvolvimentu Sosiedade Pasífika no Tolerante

PM Xanana Husu PNTL Inspira Timoroan ba Dezenvolvimentu Sosiedade Pasífika no Tolerante

0
585

Reportajen David da Costa

Iha Aniversáriu  Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba dala-25,  Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu sai hanesan inspiradór bá Timor-oan tomak iha dezenvolvimentu sosiedade pasífika, tolerante no próspera.

“Ha’u husu ba imi hotu atu kontinua sai hanesan motivu orgullu bót ba imi-nia komunidade ho familiares. Imi tenke kontinua inspira timoroan tomak ba dezenvolvimentu sosiedade ida nebé pasífika, tolerante no próspera, tuir ita hotu nia mehi tinan 25 liubá,” dehan Primeiru-Ministru Xanana  iha komunikadu Imprensa ne’ebe Neon Metin asesu husi Gabinete Primeiru-Ministru ohin, Kinta 27/03.

PM Xanana ho orgullu no onra boot tebtebes tanba bele selebra hamutuk aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste, instituisaun fundamentál iha seguransa ho estabilidade país. Xefe Governu hato’o parabéns tanba ne’e hanesan oportunidade únika ida hodi rekoñese no agradese profissionalizmu ho dedikasaun PNTL nian bá povu Timor. Loron 27 fulan marsu 2025, la selebra de’it aniversáriu instituisaun nian, maibé mós hanesan momentu istóriku ida kona-bá transformasaun institusionál.

PNTL moris kedan ona bainhira hahú konstrusaun Estadu ida-ne’e, maski molok restaurasaun ofisiál independénsia no hahú hosi ne’ebá instituisaun ida-ne’e hasoru obstákulu, krize no dezafiu boot hosi loron bá loron, tinan bá tinan. Hanesan ho instituisaun sira seluk nasaun ne’e nian, Xanana Gusmão dehan, PNTL mós mosu mai hosi ahu-kudesan laran, hodi ohin-loron sai hanesan:  pilár ka ai-rín boot demokrasia nian hodi serví povu no prosessu konsolidasaun responsabilidade kona-bá seguransa ho estabilidade país ne’e nian, la sees hosi susar no terus. Maibé, maski hasoru  dezafiu oioin, PNTL hetan susessus barak.

Tanba ne’e, ohin, hanesan oportunidade di’ak ida atu selebra hamutuk. La selebra de’it tinan ida tán hosi ezisténsia PNTL, maibé mós legadu tomak ida kona-bá superasaun ho maturidade iha prestasaun servisu hosi membru PNTL sira bá timoroan tomak.

“PNTL dezempeña ona papél ne’ebé vitál tebes iha manutensaun órdem públika, hodi garante ema hotu bele moris iha komunidade ne’ebé seguru no moris hakmatek. Kompromissu boot bá seguransa públika ne’e merese ema hotu nia profundu respeitu,” Primeiru-Ministru hateten.

Tuir Xefe Governu, promosaun ne’ebé ohin halo ne’e la reprezenta de’it sentimentu ida-ne’e, maibé mós devér hosi Estadu. Reprezenta mós kompromissu hosi Governu atu promove kultura institusionál ida ne’ebé valoriza korazen, sakrifísiu, disiplina no prestasaun servisu hodi garante kontínuo reforsu iha kapasidade institusionál Polísia nian.

Promosaun hirak-ne’e prevé hotu ona iha ida-idak nia Estatutu, hakarak korize dezekilíbriu istóriku sira, hametin estrutura komandu, rekoñese kontributu extraordináriu sira no mós rekoñese kapasidade lideransa iha momentu difísil sira. Prosessu nebé ohin atinje nia pontu másimu, reflete esforsu nasionál ne’ebé foin primeira-vez akontese: liu-2.763 polísia mak hetan promosaun, nune’e transforma, kle’an tebes, estrutura PNTL. Transformasaun hosi jerasaun bá jerasaun ne’e sei promove forsa seguransa ida ne’ebé ho kapasidade profissionál, ne’ebé orienta ho valores fundamentais hanesan ierarkia, disiplina no integridade.

“Ha’u hakarak mós aproveita hodi informa katak prosessu promosaun ne’e tomak hala’o tuir kritérius rigorozus, no superviziona hosi komissaun ida ne’ebé independente hosi kualkér influênsia ho karákter polítiku ka sosiál hanesan grupu hosi artes marsiais. Ne’e prosessu ida ne’ebé hetan partisipasaun hosi membru PNTL sira hotu, nune’e bele garante totál transparênsia ho meritokrasia iha kada desizaun,” Xanana Gusmão hateten.

Promosaun hirak-ne’e fó onra ka valoriza forma servisu oioin bá nasaun, inklui antiguidade ho esperiénsia, partisipasaun iha luta bá independénsia ho lealdade institusionál durante krize 2006-2008, ne’ebé membru PNTL sira hamrík metin nafatin, hasoru ameasa bá ezisténsia instituisaun, no arriska sira-nia moris rasik hodi proteje povu, nu’udár símbolu no órgaun soberania nasionál. Tanba ne’e, iha ámbitu aperfeisoamentu konstante ka kontínuo mak renovasaun ierárkika ida-ne’e hanesan fortalesimentu boot ida bá estrutura komandu no lideransa, ho efeitu transformador sira.

Transformadór tanba presiza la’ós de’it assegura kontinuidade iha prestasaun servisu ne’ebé halo ona, maibé hadi’a frajilidades, liu-hosi transmissaun valor ho prátika fundamentál sira bá jerasaun foun hosi polísia. Progressaun hosi jerasaun bá jerasaun ne’e sei hametin liu-tán estrutura komandu superiór no lideransa, nune’e instituisaun PNTL bele konta ho kuadru ofisiais no xefias intermédias ne’ebé konstituídu ka kompostu hosi profissionais ho esperiénsia barak no koñesimentu institusionál kle’an, nu’udár elementus essensiais atu assegura konsolidasaun servisu, profissionalizmu ho disiplina.

Promosoens la signifika de’it rekoñesimentu, maibé mós responsabilidades ne’ebé boot liu-tán. Ofisiais ho sargentu foun sira-nia missaun maka lidera ho ezemplu no hasa’e padraun sira profissionalizmu PNTL nian. Aumentu boot iha kuadru komandu nian, permite agora implementa reforma operasionál ne’ebé presiza kleur ona, hodi hadi’a kapasidade fó resposta iha territóriu nasionál tomak.

“Ha’u fiar katak loron ohin ne’e assina la’ós de’it konkluzaun hosi prosessu ida, maibé inísiu hosi époka foun ida bá PNTL,” Xanana Gusmão hatutan.

Era ida-nebé ho estrutura komandu renovada no fortalesida, signifika preparasaun boot liu-tán atu hasoru desafiu instituisaun no país tomak nian, inklui dezafius tanba integrasaun iha organizasaun hanesan ASEAN ho organizasaun multilaterál sira seluk. Era ida ne’ebé signifika mellorias iha kapasidade iha planeamentu, formasaun no administrasaun rekursu ne’ebé adekuadu bá mundu ida iha mudansa, ne’ebé dezafiu ne’ebé hasoru mosu ho maneira imprevisível ka tekitekir de’it.

“Ha’u fó-hanoin, katak PNTL la servisu mesak! Ninia kapasidade ho seguransa nasionál rasik depende bá koordenasaun esforsu hosi Estadu, hosi Governu no hosi Forsas Defeza no Seguransa, tuir Lei ho Konstituisaun,” Xefe Governu fó-hanoin.

Primeiru-Ministru fó hanoin mós katak, Seguransa ne’e ema hotu nian, importante mós kolaborasaun hosi komunidade ho lideransa lokál sira, iha ambiente parseria ne’ebé permite hametin konfiansa bá malu, no ema hotu-hotu bele servisu hamutuk bá páz no bá prosperidade país. Ko’alia kona-bá parseria, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o apresu bá paízes doadores no amigu sira hotu, liu-hosi kooperasaun internasionál, ne’ebé importante tebtebes dezde data kriasaun PNTL.  Ohin selebra hamutuk mós lasus kooperasauno histórika hirak ne’ebé permite dezenvolve no kapasita forsas polisiais.

“Ha’u agradese, liuliu bá prezensa hosi GNR iha selebrasaun ne’e no ha’u subskreve kondekorasaun ne’ebé fó. Iha tinan 25 laran GNR kontribui bá páz no estabilidade iha país no bá formasaun ita-nia forsas seguransa,” Primeiru-Ministru agradese.

Governu Austrália mós apoia PNTL iha fortalesimentu ninia kompeténsias ho kapasidades liu-hosi programa kona-bá Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste, ne’ebé funsiona ona liu tinan 20. Timor-Leste mós agradese bá Nova Zelándia bá apoiu ne’ebé fó bá PNTL liu-hosi Programa Apoiu bá Polisiamentu Komunitáriu.

Molok atu hakotu, Xefe Governu halo votus atu insígnias sira ne’ebé ohin simu ne’e labele hanesan de’it símbolu rekoñesimentu bá passadu, maibé hanesan kompromissu bá futuru ida ho eselénsia, integridade, disiplina no dedikasaun bá povu timor tomak.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Henrique da Costa hateten, tema bá komemorasaun aniversáriu PNTL tinan ne’e nian maka “Hamutuk Ita Hametin Konfiansa”.

Tema ne’e ho ninia sentidu katak, PNTL presiza servisu hamutuk ho entidades hotu, komunidade, jovens, feto no mane, veteranu, líder relijiozu, eskola, líder komunitáriu sira, atu nune’e bele fornese atendimentu di’ak no lais hodi hetan konfiansa hosi povu.

“Ita tenki unidu iha Instituisaun nia laran, disiplina, lealdade, hodi rona de’it bá ierarkia komandu. Labele mete bá politiku sira-nia servisu, labele mete tán grupu arte marsiál no arte rituál sira, tanba ita halo juramentu bebeik ona maibé komunidade sei nafatin ko’alia Kona-bá ita-nia neutralidade bá atendementu sira iha terrenu.

Husu bá Komandante sira tenki inovativu, buka aprende barak hodi kria atividades sira tuir  prioridade lima (5) Komandu nian iha ida-idak nia komandu. Iha oportunidade ne’e mós halo hela Promosaun Diviza bá membru PNTL liu-hosi rejime tranzitóriu ne’ebé rejistu hosi Estatutu espesiál PNTL no aprovadu hosi Dekretu Lei númeru 35/2024 18 fulan Outubru.

Membru PNTL ne’ebé mak promovidu kompostu hosi Superintendente Asistente na’in-120, Inspetór Xefe na’in-211, Inspetór na’in-228, Superintendente Asistente na’in-793, Sarjentu Xefe na’in-817 no Primeiru Sarjentu na’in 569.

Partisipa iha serimónia ne’e, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Prokuradór-Jerál Repúblika, Alfonso Lopez, Deputadu sira, Membru Governu, Korpu Diplomátiku, Sosiedade Sivíl, Konvidadu sira hosi Forsa Polisia Estranjeira no Guarda Nasionál Republikana (GNR), Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste, Komandante Unidade no Xefe Servisu, Ofisiais, Sarjentus, Ajentes ho Funsionáriu Sivíl PNTL nian.

NO COMMENTS