Reportajen Adroaldo “Saretukau”
Iha komemorasaun loron mundial liberdade imprensa ne’ebé monu iha loron 3 fulan maiu, governu, asosiasaun jornalista, no konsellu imprensa ko’alia maka’as atu jornalista sira uza AI ho kuidadu no responsabilidade, nomos labele depende liu ba AI maibé nu’udar meius atu fasilita de’it servisu.
Sekretárialu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS), Expedito Dias hatete, SEKomS ho Konsellu Imprensa oras ne’e haree hela ba revizaun ba lei Komunikasaun Sosial (KomSos) tanba desde 2014 mai ho avansu teknolojia presiza iha mudansa balu ba lei hirak ne’e, tanba la kompativel ona ho situasaun agora.
Nia dehan, AI ne’e konseitu digital ida ne’ebé foin mosu, uza espasu digital ho lalais, bolu dehan matenek ne’ebé ema kria, halo ita servisu ho lalais i servisu ho di’ak.
“Sé jornalista ida mak ladun haree barak, ladun lee barak mak sei domina hosi intelijénska artifisial.” Dehan Sekretáriu Estadu, Expeditu iha Largo Lecidere.
Tanba ne’e nia husu asosiasaun sira atu sosializa AI ne’e rasik ba efeitu no konsekuénsia uainhira ita la atensaun.
Expedito Dias, hatete, jornalista sira liuhosi orgaun no meius komunikasaun sosial sira mak iha, ita goza liberdade de imprensa maibé dala barak ita haluha ita nia respsonsabilidade, tanba ne’e mak servisu tenki tuir kode étika no lei komunikasaun sosial.
Fatin hanesan, Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Zevonia Vieira, hatete, ita hotu tenki uza AI ho responsabilidade.
“Iha era digital, seguransa digital importante los ba jornalista sira, liu-liu iha Artificial Intelligence (AI), la’os jornalista mesak mak kombate informasaun falsu sira, polítiku na’in sira mos labele halo propaganda atu labele espalla informasaun iha sosial media, ita hotu esforsa aan hamate ida ne’e, labele jornalista de’it.”
Nia akresenta tan, atu kombate malinformasaun, disinformasaun no misinforasaun tenki hotu-hotu servisu servisu hamutuk, hosi jornalista, Asosiasaun Journalist sira, Konsellu Imprensa no governu rasik.
“Uza AI ne’e ho responsabilidade iha era digital, la’os uza AI halo propaganda, interese grupu ka instituisaun nian.”
Entre tantu, Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Otelio Ote, nia haree, AI seidauk iha impaktu boot ba servisu jornalizmu nian, maibé ema barak koñese ona. Nia dehan, iha ema balu mak uza ona, hodi fo sai informasaun maibé seidauk lolos no lais liu jornalista sira oras ne’e.
“Produtor content ne’e seidauk estandariza ho produtu jonalístiku nian, maibé mak ne’e, tanba ema foin aprende, maibé munking tinan rua tan hanesan ne’e, ema bele produz video ida standard jornalístiku, artigu ida standard jornalístiku.”
Jornalista Jornal Independente, Aguela Adaja Vieira iha loron liberdade imprensa ne’e, “husu nafatin ba kolega jornalista sira, hamriik metin nafatin, labele ta’uk buka informasaun, kontinua nafatin ita-nia knaar hanesan jornalista.”
Artificial Intelligence (AI) ho liafuan simples mak teknolojia ne’ebé halo makina no sistema bele hanoin no aprende hanesan ema. AI bele halo buat sira hanesan analiza dadus, hakerek artigu, no responde ba pergunta sira ho intelijénsia hanesan ema.