Home Analisa Dezafiu no Avansu Feto nia Direitu ba Rai no Rejistrasaun Rai iha Timor-Leste

Dezafiu no Avansu Feto nia Direitu ba Rai no Rejistrasaun Rai iha Timor-Leste

0
112

Caption: Metinaro, Dili: Lourdes is a volunteer teacher and traditional owner of her ancestral land. She is currently in dispute with national enterprise Timor Gap, who is planning to build a fuel storage centre on 86 hectares land where 34 households live. The company is insisting on taking the land despite protest from the community. Photo: Patrick Moran/Oxfam

Hakerek-na’in: Ines Martins Noronha Soares

Introdusaun 

Aborda feto nia direitu ba rai sai nudár pilar fundamentál ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ne’ebé sustentável. Feto nia direitu ba rai ne’ebé seguru, haforsa sira-nia pozisaun no papél iha estrutura família, sosiál no iha komunidade. Direitu ba rai, bele hetan liuhosi mekanizmu legál oioin, sosa, simu eransa-doasaun, rekoñesimentu liuhosi uzukapiaun espesiál, no partisipa iha prosesu rejistu rai ne’ebé formál.

Evolusaun no Rejistu Rai iha Timor-Leste

Rejistrasaun rai estabelese prova legal nain ba rai, hodi fo protesaun rai hasoru fraude, disputa, ka prosesu ilegál. Istórikamente bei-ala sira nia tempu, komunidade jere-fahe rai liuhosi lisan no regra kostumeiru nian, administrasaun Portuguesa no Indonézia inísia rejistrasaun formál hodi distribui sertifikadu 2.709 (Portugues) no 44.091 (Indonesia), maski nune’e seidauk kobre rejistrasaun rai iha nível nasionál ho kompletu. Hafoin independénsia, Timor-Leste hametin nia enkuadramentu legál liuhosi Lei nu. 13/2017 ne’ebé kria Kadastru Nasionál Propriedade nu’udar sistema ofisiál hodi rejista rai1  pársela 54,558, husi projetu Ita Nia Rai (2008-2012) no Sistema Nacional de Cadastro (SNC) ne’ebé rejista ona pársela rai 326.111 (2014-2020), maibé too agora kestaun inkluzividade, seidauk hatudu evidénsia klaru, ne’ebé sai nu’udar baze fundamentál ba transparénsia. 

Transparénsia iha rejistrasaun rai nian hametin konfiansa no integridade sistema

Uainhira, instituisaun iha transparénsia ba rejistrasaun rai, ne’e hatudu elementu prinsipal hodi hametin integridade sistema administrasaun rai nian. Maibé kuandu iha restrisaun ba públiku atu asesu dadus, bele hamosu abuzu podér husi grupu kbiit-nain, bele halo espekulasaun folin rai tuir sira nia interese, hamenus konfiabilidade ba títulu ne’ebé emite. Ministériu Justisa, iha OGE 2026, relata ona rejistrasaun rai hamutuk pársela 326.111 no planu atu atribui títulu rai ba benefisiariu 8002. Dezafiu boot mak oinsá aumenta transparénsia ba dadus sira no asegura katak feto ho grupu vulnerável sira la lakon sira-nia direitu ba rai no garante justu ba ema hotu. Maski nune’e Governu, too agora seidauk publika dadus dezagregadu (feto-mane-kazál), mak rejista ona sira nia rai. No nesesita duni ba públiku atu hatene dadus espesífiku kona-ba totál territóriu kobre ona pursentu hira, pursentu hira mak sei iha nudár kazu disputa, hirak ne’e sai fundamentál tebes atu fó dalan ba Parlamentu Nasionál no órgaun soberanu sira seluk hodi ejerse kontrolu ne’ebé efetivu ba planu, polítika, lei no alokasaun rekursu estadu nian ne’ebé inkluzivu.

Analiza sosiál garante rejistrasaun rai mak inkluzivu

Governu iha intensaun di’ak hodi habelar rejistrasaun rai, too iha área rurál, dala barak programa hanesan ne’e la konsege asegura feto no grupu vulnerável sira hodi partisipa ativu, tanba falta estratéjia ne’ebé inkluzivu no la konsidera norma sosiál ne’ebé sai bareira boot ba feto-grupu vulneravel sira. Dezafiu boot ida mak perspetiva ekipa rejistrasaun rai-formatu rejistu, ne’ebé dala barak foka liu ba mane nu’udar xefe família no prefere tau mane ka ema ida nian naran deit, ne’ebé fo impaktu negativu ba feto sira. Rede ba Rai, nia peskiza 2019 kona ba rejistrasaun rai husi SNC, hatudu katak dadus deklarasaun 10,652, feto ne’ebé rejista 23,5%, mane 63,3%3. Tanba ne’e, importante tebes ba SNC, atu analiza kle’an ba impaktu sosiál no direitu kostumeiru ba feto nia direitu ba rai. Se uainhira atu rejista rai iha area kostumeiru nian, di’ak liu hein to’o prodús ona lei Zona Protesaun Komunitária, atu nune’e rejistrasaun rai iha área kostumeiru nian labele hamosu analfabetu foun maibé asegura duni feto no grupu vulneravel sira nia direitu ba rai.

Entre igualdade legál no bareira sosiál konaba feto nia direitu ba rai

Timor-Leste iha enkuadramentu legál ne’ebé lubuk proteje feto nia direitu ba rai, parte ida mak Lei Nu. 13/2017, garante igualdade ba feto-mane hodi asesu, jere, no sai na’in ba rai-propriedade, inklui bandu diskriminasaun iha kualkér forma iha zona protesaun komunitária sira. Maski Governu halo ona esforsu liuhosi mudansa lejizlativa no implementa programa rejistrasaun rai, realidade iha terenu hatudu katak eransa iha sistema patrilineál sei sai bareira boot tanba norma sosiál sira mak sei domina ema nia desizaun duké lei formál sira. Peskiza husi Rede ba Rai iha 20254 katak, feto barak simu rai nu’udar eransa, husi sira nia inan aman maibé fo karga responsabilidade boot hodi tau matan sira nia família, no maioria oan feto sira nafatin rejista rai iha inan-aman nia naran tanba feto sira falta koñesimentu tékniku kona-ba oinsá atu troka naran, alende ne’e seidauk hatene katak sira nia direitu iha protesaun legál ne’ebé adekuadu hodi garante sira-nia seguransa nain ba rai.

Konkluzaun:

Maski Timor-Leste hatudu avansu iha rejistrasaun rai, falta transparénsia sai nafatin dezafiu boot tanba Governu la hatudu dadus ne’ebé kle’an kona-ba kestaun jéneru, kazu disputa, no progresu loloos iha territóriu laran. Iha lei lubuk fó duni protesaun legál ba feto, maibé iha prátika, sistema patrilineál ne’ebé metin no falta informasaun téknika nafatin sai bareira ne’ebé impede feto sira atu goza sira-nia direitu ba rai-propriedade ho seguru. Se la iha koordenasaun ne’ebé di’ak no integradu entre planu, polítika, lei no instituisaun sira hodi haforsa direitu feto nian iha terrenu, planu Governu atu atribui títulu sei la rezolve problema fundamentál kona ba seguransa nain ba rai ba komunidade, liuliu ba feto sira ne’ebé nafatin vulnerável.

References:

NO COMMENTS