Reportajen David da Costa
Iha Timor-Leste kompaña internasional balun ne’ebe halo opersau iha rai laran, envolve iha prátika asédiu hasoru traballadór Timoroan sira. Situasaun ne’e hamosu preokupasaun boot kona-ba protesaun direitu labóral no dignidade traballadór sira, liu-liu bainhira mekanismu fiskalizasaun no responsabilizasaun seidauk forte.
Sekretaria Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Elvina Sarmentu, iha tinan ida ne’e KSTL la rezistu kazu violénsia no asédiu, maibé iha tinan kotuk 2025 nian, KSTL rezistu kazu violensia no asédiu hasoru traballadores sira, iha sira nian servisu fatin.
“Iha tinan kotuk ami rezistu kazu violénsia no asédiu iha servisu fatin iha hitu, ne’e ami liu husi ami nia prosesu tun direitamente ba kompaña hodi husu traballdór nian kondisaun iha servisu,” dehan Sekretaria KSTL, Elvina, liu husi konferensia imprensia iha sede KSTL Rua Bemori, Kinta 30/04.
Nia haktuir, traballadór sira ne’ebe hetan violasaun no asédiu ne’e dala ruma tauk, ne’e maka la ko’alia sai ho razaun ne’ebe barak, dalaruma sira tauk lakon serviu, tanba iha Timor traballadór sira buka buka servisu susar loos.
“Ita tinan kotuk ami halo kampaña ida kona-ba konvensaun 190 hodi ko’alia kona-ba violénsia no asédiu iha fatin servisu, ami identifika kazu hitu, iha momentu ne’ebá ami mos koko hasoru empregadór sira hodi ko’alia kona-ba violasaun ne’ebe akontese iha fatin servisu,” nia subliña.
Nia afirma, kazu sira ne’e prosesu la’o loos ona, no KSTL mos hamutuk ho traballdór sira konsegue resolve tiha kazu sira ne’ebe komete husi kompaña Internasional sira hasoru traballadór Timoroan sira. “Kazu ne’ebe sira hasoru ami konsegue rezolvidu, husi kompaña sira internasional”.
Iha fatin hanesan, Porta Voz KSTL, Vieiras Tresanta, hateten, loron Mundial Traballu, 1 de Maio traballadór sira selebra nu’udar loron vitoria ba luta ne’ebe naruk husi tempu ba tempu husi jerasaun ba jerasaun, sei nafatin hakilar iha mundu ba “Harii dame, hametin demokrasia, direitu no servisu dignu ba ema hotu-hotu”.
“Ita hotu hatene katak sempres iha nafatin obsatkulu no dezafius sira ne’ebe ita hasoru iha mundu traballu, nune’e presiza nafatin iha forsa ne’ebe bo’ot no komitmentu koletivu husi elementi sosedade sira hotu atu nafatin iha kontinuasaun luta ne’ebe forte ba direitu, liberdade, demokrasia, igualdade no Justisa Sosial,” nia dehan.
Tanba ne’e, Komemorasaun tinan ida ne’e realiza ho tema: “Dignifika traballador nu’udar heroi foun ba dezenvolvimentu nasaun” promove traballu dignu, prospriedade no justisa social. Tanba, tema ida ne’e hato’o mensajen katak, iha prosesu dezenvolvimentu nasaun, importante tebes atu garante servisu hotu iha valor, kondisaun seguransa, saláriu justu no ambiente ida ne’ebe livre husi violénsıa no asedıu.
Nia dehan, iha tinan ida ne’e, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) hakarak foka ba dezafiu boot ne’ebe traballadór sira hasoru iha rai laran, liuliu kona-ba kualidade moris no protesaun legal, no aselera lei salariu minimu.
“Revijaun saláriu mínimu nasional, ami husu ba Governu atu haree fali kbiit moris traballadór nian ne’ebe tun tanba inflasaun. Saláriu mínimu tenke tuir nesesidade bázika moris nian iha tempu agora, tamba hare ba realidade tinan sanulu resin ona, maibe laiha mudansa ba salariu minimu, Ami husu ba MCAE atu aselera proposta Dekretu Lei Salariu Minimu Nasional ba Konsellu Ministru urjentemente,” Nia Subliña.
No seguransa no saúde iha fatin servisu, atu estabelese monitorizasaun ne’ebe rigorozu ba kompañia sira hodi garante katak fatin servisu hotu seguru no laiha risku ba traballadór sira nia saúde. No protesaun ba traballadór informal, tanba tenke rekonhese no fó protesaun sosiál ba sira ne’ebe serbisu iha sektór informál, inklui agrikultór no vendedór sira. Nune’e mos husu atu hapara kualkér forma diskriminasaun iha fatin servisu liuliu hasoru feto no ema ho kbiit limitadu,
Tanba ne’e, Governu presiza kria empregu iha rai laran atu sai hanesan sentru ba politika publika. Empregu presiza investimentu, no governu tenke aloka subsidiu ba investimentu privadu hodi maksimiza impaktu ba empregu.
“Ami husu governu tenke investimentu apropriadu sira iha setor konstrusaun, saude, agrikultura, turismu tamba setor hirak ne’e mak importante atu kria empregu ne’ebe estavel bazeia ba komunidade no promove rezelensia,” Sira husu.
Maibé orsamentu husi governu tenke aliña ho programa kriasaun empregu no estrategia empregu nasional (NES). Governu fo insetiva no kapasitasaun ba setor ekonomia informal sira no governu fasilita sira nia tranzisaun husi empregu informal ba empregu formal.
“Ami mos husu nafatin ba governu atu kria Lei, regulamentu no ratifika konvensaun importante iha area traballu mak tenke halo, Revizaun ba lei nú. 4/2012, Aselera ba lei ba traballadór domestika, Kria lei ba violensia no asediu iha servisu fatin, Aselera ba dekretu lei ba salariu minimu, no Ratifika konvensaun OIT nú. 190 no konvensaun OIT nú.144,” sira kontinua husu.
Protesaun Ba Direitu No Kombate Eksplorasaun
Nia hateten, KSTL husu ba Inspeksaun Jeral Traballu (IJT) atu halo inspeksaun rutina ba kompaña sira no fó sansaun ba empregadór sira ne’ebe mak to’o ohin loron sei nafatin kontinua halo violasaun no eksplorasaun ba direitu servisu nain sira nian. Empregador sira ne’ebe mak kontinua halo infrasaun ba Lei Traballu tenke hetan multa administrativu ba kofre estadu.
“Ami husu ba IJT atu promove Konvensaun ILO nú. 87 no nú. 98 ne’ebe mak estadu Timor-Leste ratifika ona hodi fó biban ba parte sira halo negosiasaun ho liberdade hodi hamosu akordu koletivu, hadi’a kondisaun servisu no hamosu benefisiu sira seluk. Husu ba IJT atu promove lei ba siguransa, saude no ijiene iha servisu fatin hodi minimiza asidente traballu,” nia dehan.
Nia afirma, tanba traballadór mak pilar bo’ot ba dezenvolvimentu ekonomiku nasaun nian. Tan ne’e, estudu no setor privadu iha obrigasaun atu garante katak direitu fundamental sira la hetan violasaun. Tanba ne’e mai hamutuk dezenvolve mundu traballu ida ne’ebe servisu nain sira hotu hetan respeita iha fatin ne’ebe deit iha Timor, bele moris ho dignidade no justu.
“Ami hato’o ezizensia hirak ne’e ba Governu atu konsidera tau iha politika o programa prioridade Governu nian. Nu’udar timoroan, nu’udar povu iha rai ida ne’e valorize netik servisu nain nia kontribuisaun no sakrifisiu hodi dezenvolve rai ida ne’e no ba sosiedade tomak,” Sira hato’o.
KSTL iha tinan ida ne’e, hahú husi Janeiru to’o agora, sira rezistu kazu traballdores nian hamutuk 30 husi kompaña ne’ebe la hanesan, no balun resolve ona no tolu maka sei pedente tanba kompaña balun laiha insiativa atu resolve no balun kompaña nain sei iha rai liur, maibé KSTL sei hasoru kompaña sira hodi resolve.