Reportajen David da Costa
Bankada Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente, (FRETILIN), husu atu para pratika rasismu no diskriminasaun iha Parlamentu Nasionál, no fó apelu ba deputadu sira atu fókus ba problema reál povu nian. Tanba ne’e, debate polítiku tenki halo ho maturidade no responsabilidade, la’os transforma sai atake pessoal ne’ebé bele kria divizaun no ameasa unidade nasionál.
Deputada Bankada Fretilin Veronica Fernandes, hateten, ohin, Bankada FRETILIN hakarak hato’o preokupasaun boot kona-ba fenomena fóun ida ne’ebé komesa iha Parlamentu Nasionál, uma fukun Povu Maubere nian, liu-husi intervensaun balu ne’ebé hatudu tendénsia nakonu ho odiu, vingansa no diskriminasaun.
Iha intervensaun hirak ne’e la’ós de’it ataka diferénsia ideia, maibé mos ataka identidade haree ba ras, religiaun, no tenta diminui valor ema sira ne’ebé kontribui iha luta libertasaun, liu-liu hirak ne’ebe maka luta iha frente externa.
“Ida ne’e ita la simu no labele aseita, tanba Parlamentu Nasionál la’os fatin atu promove divizaun, Parlamentu mak fatin atu eduka, atu debate ho maturidade, no atu buka solusaun ba povu nia problema,” dehan Deputada Bankada Fretilin, Veronica Fernandes, bainhira halo nian intervensaun iha reuniaun plenaria iha PN, segunda 4/05.
Nia haktuir, ema hotu hatene katak krize 2006 la’os simples, bainhira iha tentativa atu interpreta fali krize 2006 ho maneira hanesan instrumentu politika, ida ne’e bele lori risku boot. Krize 2006 mak momentu kanek ida iha Timor nia istória. Ema barak sofre, ema barak lakon vida, no to’o ohin loron, kanek ida ne’e seidauk kura totál.
Krize 2006 rezultadu husi jogu politiku sira nian ba hetan poder liu husi dalan divizaun no rasismu. Ka matenek nain sira hanaran “divide et impera” fahe atu ukun. Husi krize 2006/2007, tenki serve hanesan lisaun boot ba Timoroan hotu hodi hametin unidade nasionál no koezaun sosiál.
“Tanba ne’e, ita tenki trata istória ho responsabilidade, la’os atu lori fali trauma ba povu, fó sasin sira ne’ebe nakonu ho ódio no vingansa maske faktu hatudu ona se los mak sai autor ba krize horizontál ida ne’e,” nia dehan.
Nia salienta, iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste mak base unidade Timor nian. Artigu 16 hatete klaru: Sidadaun hotu-hotu iha direitu hanesan, no ema ida labele hetan diskriminasaun tanba ras, religiaun, lingua, origem etnika ka konviksaun polítika.
“Ne’e la’os de’it liafuan iha surat tahan, ida ne’e mak prinsipiu fundamentál ne’ebé ita hotu jura atu respeita no kumpri. Se ita viola prinsipiu ne’e iha uma fukun povu nian nune’e, ita seidauk respeita ita nia própria Konstituisaun,” nia Afirma
Nune’e mos, iha Preambulu Konstituisaun mos hatudu klaru katak luta libertasaun hala’o iha frente tolu: Frente Armada iha rai laran, Frente Klandestina iha inimigu nia leet, iha Vila no Frente externa iha mundu nia matan ka iha estranjeiru, Hotu-hotu importante.
Tanba Hotu-hotu kontribui, tanba ne’e, tentativa atu dehan katak luta ida mak aas liu luta seluk ida ne’e la justu, no la respeita Timor nia istória basa Libertasaun Timor-Leste mak rezultadu husi unidade Timoroan nian, la’os husi kompetisaun.
Bankada FRETILIN preokupa bainhira iha Parlamentu ida ne’e, debate sira muda argumentu ba atake pessoal, husi ne’e ko’alia ona kona-ba rasa, religiaun no minimiza Veteranu sira iha frente externa sai hanesan arma politika, ne’e sinal perigu, resultadu mak divisaun entre povu, kria frasilidade ba unidade Nasionál. Tanba ne’e, maluk sira, parlamentu Nasionál tenki fó ezemplu, la’os fatin atu promove diskriminasaun, Parlamentu mak eskola ba demokrasia, fatin atu defende interese povu tomak.
“Reálidade ohin loron hatudu katak Timor-Leste infrenta problema seriu oin-oin, ne’ebe tenki sai fóku ita hotu nian no buka solusaun hamutuk liu husi debate objetiva ba problema sira hanesan invazaun Mafia no krime transnasionál iha Timor-Leste hodi kaptura ita nia estadu, sirkulasaun osan falsu destroe ita nian komersiu, kolapsu iha Setor Saúde, kualidade edukasaun ne’ebe mukit tebes, korupsaun no nepotismu sai transparente liu iha servisu publiku,” nia esplika.
Asuntus sira ne’e mak presiza buka solusaun, la’os ataka diskriminatoria, rasismu, no buka hatudu-an hanesan vitima [play victim] hodi destrai publiku nian antesaun husi debate ida lolos ne’ebe Parlamentu tenki halo nu’udar kontabilidade ida ba povu nia fiar no konfiansa.
Etika no moral politiku ka ukun-nain sira nian, maka dignidade no soberania ninian povu. Etika no moral ukun-nain sira nian mak respeitu sasan publiku nian nu’udar nain mak povu no la’os nakfilak sai benefisiu privadu nian. Etika no moral ne’e hahalok no pratika loron-loron. La’os liafuan ne’ebe ita temi de’it iha ibun tutun, maibé iha hahalok pratika kontrariu tebes.
“Tanba ne’e, orijen ka rasa ema ida nian la bele sai arma polítika, Religiaun la bele sai instrumentu ba atake no Identidade la bele uza atu fahe povu. Ita nia liafuan iha Parlamentu iha poder boot, se uza sala, bele kria problema Reál iha komunidade,” nia hateten.
Iha Parlamentu Nasionál fatin ba promove demokrasia fatin halo konfrontasaun dialetika ka fatin halo kritika malu ba interese povu nian. Tanba ne’e, kritika la’os krime, kritika la’os falta moral, kritika mak parte husi Demokrasia, se tauk no alergia ba kritika ida ne’e seidauk prontu atu lidera.
Hanesan Joven ida ne’ebe hamrik firme kontinua luta ba Prinsipiu lulik Fretilin nian ho orgulhu hatete katak Fretilin, bainhira moris defende kauza komun ida maka luta ba libertasaun Patria no povu, kaer metin ba unidade no inkluzaun.
“Tanba, faktu istoria haktuir momos, bainhira hahu kedas fundasaun nasionálismu no patriotismu Timoroan nian. Lider sira uluk la husu malu o husi ne’ebe? no o nia religiuan saida? sira so husu de’it; o prontu atu luta ba Timor ka lae?, valor ida ne’e mak lori ita to’o independénsia, tanba ne’e, valor ida ne’e ita labele muda,” nia dehan.
Nia subliña, lorosae, loromu tasi feto too tasi mane! inklusaun la’os opsaun maibé inklusaun ne’e obrigasaun ida! Inkluzaun la signifika tenki hamutuk iha poder, maibé signifika konsidera malu, promove dame, no utiliza diferénsia hanesan fórsa ida.
Hanesan jerasaun fóun hakrak fó apelu ida ba Parlamentu Nasionál, liu-liu maluk jerasaun fóun sira, Para diskriminasaun, para uza ras no religiaun para ona kee krize 2006 hanesan arma polítika hodi ataka malu no kontinua respeita veteranu hotu, iha frente hotu-hotu.
Servisu Nain Timor-Leste, Heroi Sira Ne’ebé Merese Justisa no Dignidade
“Hakarak hato’o Parabens ba Servisu nain sira iha Timor laran tomak ne’ebe selebra loron traballadór iha 1 de maio liu ba. Ita heroi lolos mak servisu nain sira ne’ebé la kolen ba produs hahahn ba ita, ba kuidadu ita nia saude, ba hanorin no eduka Timoroan sira, ba taumatan limpeza no hijene, ba hada fatuk, fui simenti, solda besi, ba kriasaun no inovasaun oin-oin hodi hari Timor nu’udar uma ida ba Timoroan hotu,” nia
Servisu nain sira ne’e la mai husi rasa, etnia, ka relijaun ida, sira mai husi objetivu ida mak hadia sira nian moris no sira nian rai-doben Timor-Leste. Mesmu hetan dezafiu oin-oin, hanesan injustisa salarial, espasau inseguransa, traballu perkariu, seguransa no sustentabilidade traballu, dignifikasaun traballu domestiku. Dezefiu sira ne’e mak tenke buka hamutuk solusaun ba justisa ida reál duradora ba servisu nain hotu-hotu.