Home Saude MS Élia Demora Tratamentu Saude ba Rai Liur, Kondisaun Pasiente Evodia Sai...

MS Élia Demora Tratamentu Saude ba Rai Liur, Kondisaun Pasiente Evodia Sai Grave

0
281

Karta Junta Medika Aprovadu

Reportajen David da Costa

Pasiente Evodia Soares (28) ne’ebe aprova ona husi Junta Médika Nasional iha loron kinta 2 Abril, atu halo tratamentu iha Malázia, maibé agora seidauk konsege ba rai liur, tanba Ministra Saude (MS) Élia A. A. dos Reis Amaral, seidauk asina dokumentu Letter of Guarantee (LoG) no aprovasaun orsamentu, situasaun ida ne’e halo kondisaun pasiente sai grave liután.

Iha dokumentus ne’ebe maka neonmetin.info asesu katak Diresaun Nasional Apoiu Hospital hato’o karta ba iha Ministra Saude (MS) Élia A. A. dos Reis Amaral, iha loron kinta 2 fulan Abril 2026, no husu pedidu aprovasaun orsamentu no asinatura ba LoG (letter of guaranttee).

Liu husi karta ne’e Diresaun Nasional Apoiu Servisu Hospitalar enkamiña dokumentus pasiente nain 2 ne’ebe hetan ona aprovasaun husi Junta Médika Nasional hodi ba hala’o tratamentu iha nasaun Malázia.

Ne’e duni husi DNASH prepara ona pedidu Orsamentu hanesan kustu da vida ba pasiente nain 2 ho familia akumpaña no mos LoG hanesan karta garantia ba KPJ Healthcare Berhad Level 12, Menara Malázia.

Ho ida ne’e, iha karta ne’e husu Ministra saude (MS) Élia A. A. dos Reis Amaral, nia konsiderasaun hodi aprova no asina atu nune’e pasiente nain rua ne’e bele ba halo tratamentu iha Malázia.

Pasiente sira nia naran mak hanesan tuir mai ne’e; Evodia Soares no mos Pedro da Silva Correia Lebre. Maibé to’o agora Ministra Saude seidauk asina karta ne’e no pasiente sira hein fulan rua ona, maibé seidauk haruka ba rai liu no halo pasiente Evodia nia kondisaun aumenta grave liután.

Familia husi pasiente Evodia Soares (28) hato’o preokupasaun kona-ba demora prosesu tratamentu ba pasiente ne’ebe sofre moras grave durante tinan 11 ona. Tuir Yohanes, maun husi pasiente, Evodia Soares ne’ebe moris iha Atauru iha loron 24 Dezembru 1998 no hahú moras desde tinan 2016 to’o mai agora.

Durante tinan hirak ne’e, familia esforsu lori pasiente ba klinika no fatin tratamentu oioin, inklui iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), maibé la hetan rezultadu ne’ebe di’ak. Kondisaun saude pasiente kontinua piora no afeita maka’as ba tilun no matan, halo nia lakon kapasidade atu rona no haree.

“Iha tinan hirak ne’e ami komesa lori nia ba iha kilinika sira, ba to’o mos iha HNGV, maibé pasiente nia la hetan rezultadu ruma. Maibé haree husi pasiente ninia kondisaun komesa grave ba beibeik, afeita ba ninia tilun no matan grave total, halo nia la rona no la haree total,”deha pasiente Evodia nia maun Youanes, iha video ne’ebe Neon Metin asesu, sabadu 20/06.

Nune’e, familia mos lori Evodia ba klinika privadu no halo exame oioin hanesan CT-Scan, maibé la hetan informasaun klaru kona-ba moras ne’ebe nia sofre. Depois, doutór sira rekomenda atu halo exame adisionál iha HNGV, ne’ebe deskobre katak iha problema iha ulun no suspeita iha tumor iha parte otak ki’ik.

“Entaun esforsu hirak ne’ebe  ami halo, ami lori fali nia ba kliniku privadu, ba hasi CT-scan no  husi ne’e laiha informasaun mos. Doutór sira rekomenda  ba fali iha HNGV atu bele hasai  ninia MRI scan no husi ne’e doutór deskobre katak  ninia parte ulun hetan problema. No deskonfia iha tumor iha ninia parte otak kecil ninia,”nia hateten.

Tuir rekomendasaun ekipa médiku, pasiente presiza halo tratamentu iha Malázia. Iha loron 5 Fevereiru 2026, Junta Médika aprova ona prosesu tratamentu refere. Maibé, prosesu enkamiñamentu liuhusi Diresaun Nasionál Apoiu Servisu Hospitalar seidauk iha progresu signifikativu.

“Doutór sira rekomenda nia atu halo tratamentu iha malázia, no husi ne’e kedas prosesu sira ne’e halo.  No iha loron 5 fevereiru 2026 ne’e iha ona aprovasaun  juntamentu mediku,” nia subliña.

Familia dehan katak depois halo akompanhamentu beibeik, no iha fulan Abril liu ba maka foin despasiu husi Diresaun Nasionál Apoiu Servisu Hospitalar hasai karta pedidu ba konsulta iha liur, maibé to’o agora tama ona ba iha fulan Juñu, pasiente seidauk hetan oportunidade atu halo konsulta ka tratamentu iha rai-li’ur.

“Depois despasiu  husi DNASH laiha rezultadu no ami ba check beibeik maka foin iha dia 2 fulan abril ne’e hasai karta pedidu ba pasienta atu ba konsulta, maibé hein to’o agora pasiente seidauk ba,” nia esplika.

Maibé ho kondisaun saude pasiente ne’ebe sai grave liután, familia hato’o preokupasaun boot no husu atu autoridade sira iha área saude fó atensaun lalais ba kazu ne’e, atu pasiente bele hetan tratamentu apropriadu no salva nia moris.

“Husi ne’e ami komesa hein to’o agora  to’o fali ona Juñu pasiente  seidauk lori ba  konsulta, entaun ami halo nafatin esfora  buka dalan oinsa  pasiente bele halo tratamentu” nia afirma.

Iha asuntu ida ne’e, Jornalsita Neon Metin konfirma ho Vise Ministeru Saude ba Operasionalizasaun  Hospital, Flávio Brandão Mendes de Araújo, hateten, nia parte simu ona informasaun kona-ba pasiente Evodia Soares ne’e husi Provedor Direitus Umanus e Justisa (PDHJ).

“Sim, maun Lamukan kontaktu ona ha’u. Segunda ha’u chek” dehan Vise Ministeru Saude ba Operasionalizasaun  Hospital, Flávio, via whatsApp, ba Neon Metin ohin.

Nune’e mos, Vise MS ba Operasionalizasaun  Hospital nia husu mos pasiente nia identidade, atu nia bele haree tuir iha  Gabainete Ministra Saude Élia A. A. dos Reis Amaral nian.

“Send hela nia identidade  mai hau, chek tuir iha Gabainete Ministra nian,” nia dehan.

Informasaun ne’ebe publika hosi notisia Tatoli nian (16 Janeiru 2026) hato’o katak, Diretora Nasional Apoiu Servisu Hospitalár iha Ministériu Saúde, Maria Santina de Jesus Gomes, hateten katak durante tinan 2025 Ministériu Saúde halo transferénsia ba pasiente hamutuk 122 atu hetan tratamentu saúde iha rai-li’ur.

Husi númeru ne’e, pasiente na’in-87 remata ona tratamentu, na’in-30 sei kontinua halo tratamentu, no na’in-10 la kontinua tratamentu tanba la konsege kontaktu ka la responde. Pasiente sira-ne’e la’ós ema boot de’it, maibé inklui mós labarik sira ho idade entre tinan 2 no 14, liuliu sira ne’ebé sofre moras kankru. Kazu balu transfere ba Singapura tanba tratamentu espesializadu ba labarik kankru la disponivel iha Malázia.

Maioria pasiente sira-ne’ebé hetan transferénsia ba rai-li’ur sofre moras kankru no moras fuan. Durante períodu ne’e, pasiente na’in-6 mate iha rai-li’ur durante tratamentu, no na’in-8 mate depois fila mai Timor-Leste no kontinua tratamentu iha nasaun laran.

Ba tinan 2026, Ministériu Saúde prepara ona pasiente na’in-8 atu ba hetan tratamentu saúde iha Malázia no Singapura.

NO COMMENTS