Reportajen Santina Lucia da Costa
“Ami nia objetivu mak atu impodera feto sira liuliu ba iha feto sira ne’ebé kaben sedu, susar los atu hetan serbisu, no ba feto sira ne’ebé mak hakarak atu kontinua sira nia estudu, maibé ekonomia ladún suporta sira, iha ne’eba mós ami envolve mane, maibé mane ho númeru ne’ebé mínimu liu, tanba ami hakarak hatudu katak, feto mós bele la’os mane de’it mak bele“, Joana Gusmao
Iha era millennial presiza duni joven sira nia kontribuisaun ne’ebe inovativu, oinsa partisipa iha dezenvolvimentu ekonomia rai laran, liuhusi meiu oin-oin ne’ebe kreativu no inovativu, signifika sira rasik bele kria serbisu ba an rasik.
Neon Metin hasoru malu ho joven feto sira ne’ebe hatudu sira nia abilidade iha setór produtivu, maski ho obstaklu oioin, maibe la hamate sira nia hanoin oinsa bele kria serbisu ba sira, Joana Guterres Gusmao, remata nia lisiensiatura iha Institutu Superior Cristal (ISC), foti fakuldade Edukasaun, departamentu Lingua Portugés, ho inisiativa rasik halibur feto maluk sira, harii grupu ho naran The Corner Store Network, ne’ebe halo prezervasaun ai-han lokal iha postu administrativu Baguia, Munisipiu Baucau.
Ba Neon Metin Xefe Koordenadora grupu The Corner Store Network (TCSN), Joana Guterres Gusmão hateten hakarak uza naran The Corner Store Network (TCSN) ne’e ninia signifika katak, banku aihan, tan ne’e grupu ne’e iha objetivu ida atu kria fatin ne’ebé mak bele prezerva fila-fali ai-han lokál sira iha ita nia rain rasik .
“Hanesan ita hotu hatene katak, iha tempu ita nian dala ruma aihan barak liu kedas no estraga tiha de’it, entaun ida ne’e ami deside atu kria grupu ida ne’e, hodi nune’e bele prezerva ai-han sira iha ninia tempu, no la’os ninia tempu ita bele konsumu fila-fali, ezemplu hanesan tomate, haas, ai-nanas, aimanas, derok, bilimbi, no temperus lokál sira seluk ne’ebé iha ninia tempu, maibé bailoron ita susar los atu hetan,” esplika Xefe Koordenadora grupu TCSN, iha ámbitu komemorasaun loron mundiál juventude iha resintu SEJD, loron 12/08.
Grupu Prezervasaun aihan lokál, iha ema hamutuk na’in 9, feto 5 no mane 4 ne’ebé hotu-hotu serbisu voluntáriu
Alende Joana halo serbisu ba prezerva ai-han lokal, nia mos hanorin voluntáriu iha Eskola Sekundária Katólika Pe. João de Deus Pires iha Baguia. Iha tempu livre nia halibur feto maluk sira, hanesan feto sira ne’ebe kaben sedu no balun la kontinua eskola, hodi partisipa iha atividade sira ne’ebe nia halo
Joana hatutan bainhira hahú atividade ne’e laiha fundus, serbisu de’it ho komunidade sira hodi koko hanesan nú halo esperimentu sai mina nú ho mina virjen, no temperus lokál sira, serbisu hamutuk ho to’os na’in sira, no sira fó gratuita.
“Iha ami nia atividade ne’ebé mak ami hala’o, primeiru ami ne’ebé serbisu programa ne’e hanesan feto de’it ne’ebé maka serbisu, tanba ami nia objetivu mak atu impodera feto sira liuliu ba iha feto sira ne’ebé kaben sedu, susar los atu hetan serbisu, no ba feto sira ne’ebé mak hakarak atu kontinua sira nia estudu, maibé ekonomia ladún suporta sira, iha ne’eba mós ami envolve mane, maibé mane ho númeru ne’ebé mínimu liu, tanba ami hakarak hatudu katak, feto mós bele la’os mane de’it mak bele,” hateten Joana
Joana haktuir hanesan joven feto hakarak harii grupu ida ne’e, tanba iha fatin postu-administrativu iha joven feto sira barak ne’ebé mak susar tebes, atu asesu ba edukasaun tanba ekonomia la sufisiente, no dala ruma problema ho famili, feto sira ne’ebe kaben sedu susar tebes ba sira atu hetan oportunidade hodi serbisu ka aumenta sira nia esperiénsia.
“Husi atividade ne’ebé mak ami hala’o ne’e la’os tanba atu hetan rendimentu, maibé atu hasa’e feto maluk sira nia kapasidade, tanba atividade ne’ebé mak ami hala’o, sira bele hatene ona oinsa mak atu prezerva ai-han, no sira fila ba uma aplika ona sira nia fatin.”Joana hatutan.
Joana, dehan, atividade ne’e iha ema na’in 2 mak sai hanesan staff, maibé la’os selu tuir estandard, tanba ho fundus ne’ebé ki’ik oan liu, entaun hotu-hotu kometimentu hakarak serbisu ho voluntariu, fó ba sira la’os hanesan selu maibé fó hanesan pulsa nian.
Atividade ne’ebé mak grupu refere hala’o, sira serbisu diretamente kedas ho to’os na’in sira ne’ebé mak sira hola produtu hanesan Nú, Tomate, Haas, Ai-nanas no Temperus sira hanesan, aimanas, Aimanas ai-leten no seluk tan.
“Ho maneira ida ne’e ita prodúz Núu sai fali mina Nú, entaun husi osan ne’ebé mak ami hetan la’o sirkula ba fali to’os na’in sira, sira bele uza ba sira nia nesesidade lor-loron, maske ho montante uitoan, mós sira kontenti tanba loron ida sira bele hetan netik osan $1.00 ka $2.00 dollar, se karik sira hein lori ba Munisipiu ne’e susar tebes tanba sira ho idade ne’ebé avansadu ona no estrada ne’ebé mak la favoravel no difikulta sira. Entaun sira prepara produtu iha sira nia fatin depois ami mak ba foti,” tenik Joana.
Alende prezerva ai-han, grupu ne’e mos iha oportunidade aprende konaba ijiene no lian English, hetan suporta ekipamentus husi belun sira husi Australia, husi ne’e bele aprende ingles hodi nune’e aumenta koñesimentu no esperiénsia sira.
Joana hateten Ggrupu ne’e mós tuir aplikasaun ba Young Southeast Asian Leaders Initiative (YSEALI) ninian ne’ebé mak hetan fundus husi YSEALI no tinan kotuk komesa dezenvolve ona atividade, no agora daudaun ema komesa hatene ona temperus lokál, hahán lokál no ai-fuan lokál sira.
“Bainhira moras Covid-19 seidauk iha, fulan ida ami bele hetan rendimentu $200 no Covid-19 ne’e tama tiha ami hetan de’it $50 dollar, dala ruma mós menus husi ne’e tanba ema barak order husi ami, maibé ho situasaun Covid-19 no governu mós aplika serka sanitaria, entaun ami labele ultrapasa no ami só fa’an de’it iha Postu-Administrativu laran no ba iha ami nia Munisipiu Baucau.” Konfesa Xefe Koordenadóra Grupu Prezervasaun Aihan Lokál.
Xefe Koordenadóra Grupu Prezervasaun Aihan Lokál, dehan, dadaun ne’e, produtu ne’e fa’an ona iha Baguia laran, Baucau no Dili mós iha Amigo to’os na’in, publika iha media sosiál no ema balun mós halo ona ligasaun.
“Dezafius ne’ebé ami hasoru, maka estrada aat, tanba la favoravel tebes mai ami atu halo viajen hanesan semana-semana ka lor-loron, depois susar ba ami atu hetan merkadória, tanba ema hotu-hotu hatoman-an ho hahan instant ne’ebé mak iha hanesan Mie Instant, mina instant no seluk tan, agora difisil tebes ba ema atu han fali produtu lokál sira.” Joana dehan ba Neon Metin
Joana subliña katak, atu garantia prosesu dezenvolvimentu produtu lokál sai sustentável iha nasaun Timor-Leste, presiza tebes defende nafatin area agrikultura, atu nune’e progresu dezenvolvimentu produtu lokál la’o ho di’ak iha merkadu no sai hanesan vizaun no objetivu ne’ebé pozitivu.
“Produtu lokál ne’e importante tebes, tanba ne’e hahan ita nian rasik, agora daudaun ema barak mak konsumu de’it produtu importadu ne’ebé produz ho kímika duké konsumu ita nia produtu lokál ne’ebé la ho kímika,” tenik Joana.
Joana mós informa ba feto maluk sira katak, hotu-hotu iha talentu maibé importante mak ita brani hatudu, ita hatudu sempre iha difikuldade ne’ebé mak mosu, maibé ita brani koko husu ajuda ba ema seluk fó hanoin ita, ita brani mak buat hotu sei la’o di’ak.
Nia rekomenda ba governu atu kria fatin ba grupu sira ne’ebé mak atu hasa’e fali produtu lokál iha ita nia rai laran, tanba agrikultura mak importante tebes ba ita nia nasaun, se dehan ona importante entaun kria fatin ida ne’ebé ema hotu-hotu lori sira nia produtu mai atu hodi fa’an.