Reportajen Santina Lucia da Costa
Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) halo enkontru ho Sosiedade Sivíl sira konaba Konsultasaun no Revizaun Planu Asaun Nasionál (PAN)- Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) ba Períodu 2021-2026, tanba PAN-VBJ 2017-2021 nia period uimplementasaun remata ona iha tinan ne’e 2021.
Hafoin enkontru, Diretora Nasionál Polítika Jéneru no Inkluzaun (DNPJI), Maria Filomena Babo Martins dehan enkontru ne’e nia tarjetu ho Sosiedade Sivíl sira, ne’ebé maka hanesan rede referal no mós sai hanesan implementadór ba Planu Asaun Nasional (PAN), Violénsia bazeia ba Jeneru (VBJ), sira ne’e mai atu identifika pasu saida maka presija bele hatama tan ba iha PAN-VBJ, ne’ebé atu halo ba hahu iha tinan 2021-2026.
“Atu haree ba saida maka ita halo ona no Sosiedade Sivil halo ona, nia dezafius mak saida, no pasu ba oin ne’e saida mak rekomenda tau iha PAN-VBJ ba faze datoluk nian.”hateten, Diretora Nasional Politika Jeneru no Inkluzaun (DNPJI), Maria Filomena Babo Martins iha Delta-Nova, 15/11.
Maria Filomena hatutan iha lei kontra violénsia doméstika iha artigu 13, husu saida maka governu no estadu nia knar, entaun estadu nia knar ida maka halo PAN-VBJ ne’e atu kombate VBJ no violénsia doméstika iha Timor-Leste.
Nia dehan PAN prósima halo revizaun, hahú ho konsultasaun ba entidades hotu, hahu husi governu, sosiedade sivil, ema individual, husi nasionál ba to’o Munisípiu, atu nune’e ita bele hatene katak, atinjimentu saida maka ita atinje ona no saida maka ita presiza halo, atinjimentu ida maka kazu sira sa’e, ema iha konxiénsia katak, krime, to’o ba iha Polisia ka Ministeriu Publiku.
Nia realsa tan katak, Dezafiu ida mak ita presiza muda ema nia mentalidade no ita presija iha kordenasaun ida ne’ebé mak forte, entre entidades hotu, atu nune’e bele sai ba halo kampaña, liuliu halo kampaña loron 16, atu hapara violénsia.
Iha fatin hanesan, Diretora Ezekutiva Fundasaun Codiva, Laura Afonso de Jesus akresenta, Codiva hanesan organizasaun ida ne’ebé haree ba asuntu komunidade LZBTI ne’e ita konsidera hanesan grupu Marjinalizadu normalmente ema Timor hateke no haree de’it husi parte rua husi Feto no Mane, ema exklui tiha Gender balun.
Nia dehan atu asegura ba revizaun PAN-VBJ ne’e atu inklui mós grupu Marzinalijado sira husi parte komunidade Lesbian Gay bisexual transgender and intersex (LGBTI) nian, bainhira koalia kona-ba Violensia karik la’os de’it violensia hasoru feto no labarik maibé inklui mós violensia hasoru grupu marzinalijado sira.
“Wainhira koalia kona-ba jender barak liu ema exklui tiha jender seluk, ema nia komprensaun jender ne’e direitamente ba iha feto-mane, entaun halo ema seluk vulneravel liu tan bainhira ita nia sosiedade la hateke hetan ema seluk ne’ebé mai ho jender diferente husi feto-mane.”hateten, Laura Afonso de Jesus.
Nia informa total partisipante ne’ebé fó ona formasaun ne’e hamutuk 600 tal, atu asegura katak sira komprende ba fatores saida maka kontribui ba ema ida identifika nia-an hanesan komunidade LGBTI, formasaun ne’e ba 12 inklui RAEOA
Bazeia Rezultadu Timor-Leste nian estudu demografiku no saude iha tinan 2016 hatudu katak, 33% feto hetan violensia fiziku durante sira ni moris no 40% hetan violensia husi intimu. Nune’e mós estudu baze tinan 2015 husi Nabilan hatudu katak, feto tolu husi na’in lima (59%) hetan violensia fiziku ka seksual husi sira nia parseiru intimu (Laen ka Namoradu) iha sira nia moris. Tipu VBJ ne’ebé kontinua aas iha TL maka, Violensia doemstiku, violensia ba parseiru intimu, violensia seksual no asediu seksual.