Home Notisia Programa Protesaun Sosiál COVID-19, La Sensivel Ba Ema Defisiénsia Sira

Programa Protesaun Sosiál COVID-19, La Sensivel Ba Ema Defisiénsia Sira

0
856

Jerente Programa CBRN-TL, Carmelita de Araújo. [Foto: Adro | 02.12.2021]

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

“Governu presiza konverte planu no mekanizmu sira hosi plataforma ne’ebé la asesível ba plataforma ne’ebé asesível no efikaz, liu hosi garante no asegura feto ho labarik feto sira nia rezilénsia moris durante períodu pre-pandemia, durante pandemia no pos-pandemia” Carmelita.

Community Based Rehabilitation Network, Timor-Leste (CBRN-TL) hetan apoiu hosi UN Women hodi halo peskiza konabá oinsá feto no labarik feto ho difisiénsia sira, asesu ba programa protesaun sosiál no rekuperasaun ekonomia iha Timor-Leste, durante períodu COVID-19.

Liu husi aprezentasaun husi rezultadu deskobrimentu no lakuna sira mak hetan durante halo peskiza hatudu katak, durante COVID-19 iha inisiu tinan 2022, iha fulan Marsu governu Timor-Leste responde ona ho lalais ba krize saúde, refere ho implementasaun polítika publika oi-oin.

Jerente Programa CBRN-TL, Carmelita de Araújo hato’o, iha salaun Tower katak iha polítika restrisaun sosiál sira ne’ebé aplika iha rai laran, lori tebes impaktu negativu ba ekonomia sosial, sobrevivénsia no rezilénsia moris populasaun nian, de modo ema vulneravel sira, nomeadamente feto no labarik feto ho defisiénsia sira, tanba ida ne’e peskiza ne’e halo hodi haree ba programa sira mak la sensivel ba ema ho defisiénsia sira.

“Atu identifika nesesidade no lakuna sira ne’ebé mak halo no labarik feto ho difisiénsia sira hasoru wainhira asesu ba protesaun sosial hodi hakbiit sira nia ekonomia no moris di’ak. Atu hasa’e kapasidade komunidade organizasaun sosiedade sivil hodi partisipa iha polítika no halo desizasaun konabá direitu feto no labarik feto ho difisiénsia, nune’e bele iha protesaun sosial ne’ebé mak inkluzivu liu tan. Atu oferese dadus adekuadu no kredível ba parte governu konabá implikasaun hosi regra restritiva no polítika rekuperasuan ekonómika ba feto no labarik feto ho difisiénsia sira sira durante períodu pandemia ne’e”, esplika jerente programa CBRN-TL, iha Sala Konferénsia Tower, Fatuhada.

Nia esplika iha programa protesaun sosial idozus, invalidez no subsísdiu bolsa da main, Ema ho Difisiénsia (EhD) la seguru atu bolu sira ‘Invalidu’ ne’ebé parte governu deskreve ba sira. Nia hatutan, iha parte seluk ba programa refere burokrasia ne’ebé komplikadu hasusar EhD feto no inan sira nia asesu ba programa sira, hanesan trata dokumentu sira, “pior liu tan mak EhD sira hetan atendimentu la dignu, ezemplu ko’alia kasar hosi profisional sira”, Nia hatete.

“Apoiu sesta bázika, feto ho difisiénsia sira ne’ebé mak mezmu asume papel nu’udar xefe família, la asesu ba subsídiu tanba tuir interpretasaun hosi parte relevante sira haktuir katak xefe família tenki mane. Fatin distribuisaun apoiu ajudu sira la asesível ba EhD, ezemplu distánsia dook, hamriik kleur no dudu malu”, tenik Jerente CBRN-TL.

Nia aumenta tan katak produtu sesta bázika la efetiva ba inan sira ne’ebé ho difisiénsia, no distribuidor sira la prepara produtu sira ne’ebé maka esensial no espesífiku ba inan isin-rua sira ne’ebé ho difisiénsia, la iha balansu hahan ne’ebé distribui halo EhD sai vulneravel liu tan.

“EhD sira ne’ebé orijinalidade hosi munisípiu, ne’ebé hela iha Díli, labele asesu ba apoiu sesta bázika, tanba bazeia ba lista fixa uma-kain, sira la pertense iha Munisípiu Díli. Tan distánsia no regra restritivu sira halo EhD sira obrigatoriamente tenki hela iha Díli no la asesu ba apoiu sesta bázika” Nia esplika.

Konabá fundu monetáriu $200 ne’ebé reprezenta agregadu familiar katak karik iha auzénsia hosi xefe família, membru ne’ebé integra iha fixa família iha direitu atu reprezenta hodi simu subsídiu ne’e, “implementasaun lei refere la manifesta konabá inan-feto ho difisiénsia sira ne’ebé mak divorsiadu no respoonsável nu’udar xefe família nia direitu atu asesu ba subsídiu refere”, Nia hatete.

Nune’e mos ba apoiu empregu sira, Jerente Carmelita hatete Lei nú.14/2020, loron 29, Dezembru ne’ebé aprova OJE tinan 2021, atu finansia konjutan hosi medida prinsipal neen, inklui apoiu empregu, moratóriu kréditu nian, izensaun propinas akizisaun ai-han sira, apoiu profisional liña frente nian no medida sira prevensaun no mitigasaun COVID-19.

“Lei refere la mensiona klaru konabá tipu empregu ne’ebé elijivel. Lei refere favorese de’it empregu sira ne’ebé halo hosi kompañia sira hoso haluha atu haree mos ema ho difisiénsia sira ne’eb´emhalo auto-empregu” tenik Nia.

Ikus jerente ne’e hakotu katak polítika rekoperasaun ekonomia no apoiu protesuan sosial nian tulun tebes atu hamenus kiak no hakbiit sustentabilidade ekonomia família sira nian iha Timor-Leste. Kontextualmeten, medida no mekanizmu sira hosi apoiu no ajuda sira la ekuitativu ba ema ho difisiénsia sira.

“Governu presiza konverte planu no mekanizmu sira hosi plataforma ne’ebé la asesível ba plataforma ne’ebé asesível no efikaz, liu hosi garante no asegura feto ho labarik feto sira nia rezilénsia moris durante períodu pre-pandemia, durante pandemia no pos-pandemia” Carmelita.

Iha intervensaun durante diskusaun, Xefe Departamentu Protesaun Sosial ba Feto, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Judit dos Reis Sarmento hato’o agradese boot ba CBRN-TL nia esforsu tanba bele deskobre asuntu balu ne’ebé mak governu mesak labele halo.

“Asuntu feto no labarik ami la serbisu mesak, ami servisu ho komunidade sira liu-liu ba iha feto no labarik feto sira ne’ebé mak hetan diskriminasaun no violénsia bazeia ba jéneru, atu dehan katak ami asegura ba ema sira ne’ebé mak hetan diskriminasaun liu-liu maluk vulneravel sira nomos maluk ho difisiénsia, ami la husik liu” hateten Xefe Departamentu Judit.

Entretantu Diretora Ezekutiva CBRN-TL, Norberta Vicente Soares da Cruz agradese ba partisipasaun hosi reprezentante governu, ajénsia no sosiedade sivíl ba sujestaun, pergunta sira ne’ebé hato’o durante diskusaun, espera ida ne’ebé bele sai solusaun di’ak ida hosi solusiona problema ne’ebé mak identifikadu, hodi halo mos advokasia.

“Ema ho defisiénsia, ema sira ne’ebé mak iha impedimentu iha fíziku, mental, intelektuál, matan ho tilun, ne’ebé mak lori tempu ne’ebé mak naruk no hasoru bareira oi-oin iha sosiedade, hapara sira nia partisipasaun la hanesan ho ema sira seluk”, hatete Norberta.

Nia hatutan hosi komentáriu barak katak tenke halo atendimentu espesial ba EhD, maibé diretora ne’e hatete katak la’os atu halo ema ida espesiál, maibé ema hotu tenke sente hanesan ka ekuidade.

“Defisiénsia ne’e mak oinsá? Tanba dala barak ema nia hanoin sira ne’e, o tenke halo ida ne’e tanba sira merese hanesan ne’e, lae! La’os dehan merese maibé halo buat ne’ebé mak ita hotu tenke sente katak ita hotu sente hanesan” Diretora Norberta.

NO COMMENTS