Reportajen Santina Lucia da Costa
Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, apela ba kompatriota hotu, atu aproveita loron Memória reflete dalan naruk terus nian, ne’ebé hala’o tiha ona hodi inspira ita no fó forsa atu kontinua obra ne’ebé inísia tiha ona.
“Ha’u apela ba kompatriota hotu-hotu atu aproveita Loron Memória, ho dalan, individualmente ka iha koletivu, reflete dalan naruk terus nian ne’ebé ita liu tiha ona. Nia bele inspira ita no fó forsa atu kontinua obra ne’ebé inísia tiha ona,” Prezidente Repúblika hateten iha mensajen ba Povu tomak atu komemora Loron Memória.
Xefe Estadu dehan, Loron 7 Dezembru marka inísiu husi Povu nia luta naruk nakonu ho aten-brani ba ninia independénsia no liberdade ne’ebé manán hafoin tinan-24 nia laran.
“Ita hotu preokupadu atu harii futuru. Atu halo ne’e nesesáriu tebes valoriza pasadu. Ita-nia devér atu hatene sakrifísiu ne’ebé hatudu husi kompatriotas mate iha funu laran, no nu’udar forma ida agradese, forma ida rekoñese saida mak sira halo tiha ona ba rai ne’e. Lahó ho sira-nia martíriu no sakrifísiu ita la hetan pátria ida livre no independente.” afirma, Lu Olo, iha komunikadu imprensa ne’ebé Neon Metin.info asesu iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairu-Pite, 7/12.
Prezidente Repúblika husu ba família, Eskola, Partidus Polítikus, Organizasoins Sosiedade Sivíl no Sidadaun hotu-hotu halo esforsu atu koñese ita-nia istória, valoriza ita-nia pasadu, foti lisoins atu bele garante jerasoins tuirmai hodi hetan futuru ida di’akliu no pás.
Tanba ne’e importante tebes ba ita atu hanoin hikas faktus iha pasadu no reflete kona-ba saida mak ita halo, ohin no aban, atu kontinua obra husi ita-nia mártir sira.
Prezidente Repúblika hateten katak relijiaun Kristá kontribui fortemente ba ita-nia identidade. Liafuan kalváriu sai familiar ho ninia signifikadu terus.
Iha 7 Dezembru 1975, militár Indonézia lansa invazaun ho eskala boot ba ita-nia país. Marka mós inísiu ita-nia Povu nia mártiriu naruk, kalváriu nasionál.
Prezidente Repúblika haktuir, kompatriotas barak mate iha loron trájiku ne’e, inklui kompatriotas ho orijen xinés, Borja da Costa, Rosa Muki Bonaparte no jornalista Australianu, Roger East.
Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste rekoñese no valoriza rezisténsia sekular Povu Maubere kontra dominasaun estranjeira no sira hotu nia kontribuisaun ba luta independénsia nasionál.
Parlamentu Nasionál, liuhusi Lei númeru 3/2016, 25 maiu, eleva loron 7 Dezembru nu’udar Loron Memória.









