Home Notisia Figura Kandidatu PR Ángela, Nu’udar Defensor Direitus Umanus no Involve Iha Politika

Figura Kandidatu PR Ángela, Nu’udar Defensor Direitus Umanus no Involve Iha Politika

0
505

Kandidatu PR, Angela Freitas. [Foto: Dokumentu Privadu Angela | 05.03.2022]

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

Maria Ângela Freitas da Silva ka bai-bain bolu ho naran Ângela Freitas moris iha Suku Bahu Postu Baucau Vila, Munisípiu Baucau iha loron 10 Novembru 1969 (53 anus) hanesan médiku no polítku ida ne’ebé asumi knaar nu’udar líder Partidu Traballista Timor-Leste, Angela nu’udar mos konkorente ida ba eleisaun prezidensiál 2017-2022, ohin loron nia afirma pozisaun nafatin kompete ba eleisaun prezidesiál peródu 2022-2027.

Sei estudante, Ángela Freitas hetan tortura hosi forsa Indonézia sira durante okupasaun Indonézia iha Timor-Leste. Iha tinan 1988 nia servisu ba Instituto Direitus Umanus iha Indonézia. Tinan 1989 nia muda ba servisu iha organizasaun internasional ida naran Amnistia Internasional, hanesan organizasaun ida ne’ebé defende direitus umanus, hanesan Sekretária Direitus Umanus.

Iha tinan 1990 nia ba Austrália hodi hala’o nia estudu iha Universidade Queenslândia, iha área espesífiku Siénsia Polítika no Medisina. Hafoin graduasaun nia servisu iha ospital ida iha Brisbane Asitrália. Ni-nia dezempeñu servisu nu’udar médiku influésnia nia susesu hodi servisu iha Mariña Real Australiana, hanesan ramu forsas naval armada Austrália nian, iha ne’ebé haknaar aan nu’udar médika iha ró patrullamentu hodi hapara ka satan bero refujiadus hodi fo asisténsia wainhira tama ba Austrália.

Hafoin okupasaun Indonézia iha tinan 1999, nia fila hikas mai Timor-Leste, no sai líder ba partidu Traballista Timor-Leste, ne’ebé nia aman rasik, Paulo Freita harii iha 1974. Sai mos hanesan asesora iha Ministériu Kordenador ba Asuntu Ekonómiku. Iha tinan 2001 nia hetan kastigu hodi hatama nia ba iha komarka mane nian hamutuk ho nia oan sira, no hetan akuza atu oho hosi Australianu ida.

Hafoin nia observasaun durante tempu tranzisaun to’o mai ukun aan, Angela Freitas afirma hodi kandidata aan ba Prezidente Repúblika 2022-2027, hakarak atu haree naksalak sira iha rai laran, liu-liu líder nasional sira ne’ebé oras ne’e da-dauk la fo oin ba malu, hodi hamosu hela de’it empase polítika, tanba ne’e mak bainhira eleitu nu’udar Prezidente Repúblika nia hakarak halibur hikas líder nasional sira hodi kria paz no dame iha ita nia rai laran.

Iha nia mandatu wainhira eleitu, Angela mos hakarak kria ekipa hodi tuun direita ba baze hodi diagnosa problema sira mak komunidade sira enfrenta. Nia mos hakarak atu prepara futuru jerasaun mai ne’ebé di’ak liu, atu jerasaun ida ne’ebé iha esperansa ba nia futuru.

Durante nia haree, desde governu tranzisaun sei falta komuniaksaun entre órgaun haat, tanba ne’e nia hakarak hakbesik aan ba kada órgaun sira hodi haree ba probelma rai laran, oinsá mak rezolve ho uluk malirin. Nia triste tanba de’it kores políta ka diferensa polika, ikus mai ita sobu tiha ita nia unidade nasional, ne’ebé durante ne’e ita kaer metin iha tempu rezisténsia.

Tanba ne’e nia hakarak halibur entidade hotu-hotu atu haree ba oin, oinsá atu kria ambiente ida ne’ebé hakmatek, oinsá kria amizade entre lideransa sira, liu-liu lideransa 1975 tenki sai ezemplar ba lideransa foun, “tanba ne’e duni ha’u presiza hadi’a naksalak ne’ebé akontese iha rai laran, ne’ebé lori terus, sofrimentu ba povu tomak.”

Paz presiza ita ko’alia rona malu, komunikasaun pilar ida importante tebes atu nune’e ita bele komprende di’ak liu tan saída mak ita nia nasaun ne’e enfrenta. Tanba ohin loron ita infrenta krize akadémiku, juventude dezempregadu, krize de lideransa. “Oinsá inan ida, kria fali situasaun ida hakmatek, la’os ona atu konta istória maibé hasai povu hosi krize ohin loron, ne’ebé seidauk iha ni-nia rohan.”

NO COMMENTS