Reportajen Joselina Dos Santos
“Iha ai-laran feto maluk sira ne’ebé isin rua, brani atu hasoru saida de’it maski oan nurak, toba iha udan no toba iha rai molik, ami tenke sakrifika an tanba buat ne’ebé ita deside ona labele hanoin atu rende“. Birosa
Veterana Gracinda R. Almedia kodigu “Birosa” idade (50) husi Munisípiu Ainaru, Postu-Administrativu Ainaru-Vila Suku Soro Aldeia Leolala, husu ba governu hodi buka tuir feto rezisténsia sira, ne’ebé durante ne’e seidauk hetan sira nia direitu no labele taka matan ba feto maluk sira, ne’ebé hasoru sofrementu oin-oin iha tempu rezisténsia hanesan violénsia domestika no violensia abuzu sexual
Iha ámbitu komemorasaun loron Nasionál veteranus ne’e, Veterana Gracinda R. Almedia kodigu “Birosa” konta, iha tempu rezisténsia nia inan aman tama hotu ba Ai-laran, hakarak ka lakohi nia hamutuk ho família sira tenke tuir, maski iha momentu ne’ebá ba ho idade ki’ik, no iha alaran Birosa nia pae mate, nune’e Birosa ho nia inaniha motivasaun ho brani kontinua luta mate ka moris tenke ukun rasik-an
‘Hau bele triste maibé keta lakon esperansa no kontinua realiza mehi ne’e to’o Independénsia. Tanba Pae fó hela lia menon ida katak, maski ha’u feto maibé tenke brani, nune’e bele hatutan Pae nia jerasaun iha futuru. Iha tempu rezisténsia ami feto oituan de’it mesak idade ki’ik, ami nia servisu mak ajuda forsa sira hanesan tein hahaan, suku sira nia ropa no fase sira nia ropa,”Veterana Birosa haktuir istória iha tempu funu nian ba Neon Metin hafoin partisipa loron Veteranu dala-6 iha Palásiu Governu, Sesta 03/03.
Veterana Birosa orgullu tanba bele kontribui-an iha tempu rezisténsia no independensia Timor-Leste nian, tanba bainhira nasaun ida atu sai nasaun soberania, la’os mane de’it mak luta, maibé feto mos luta hodi kompleta malu la’os de’it.
Nia dehan feto sakrifika an, hodi partisipa iha luta hasoru violasaun direitu umanus durante tinan 24 nia laran, no ohin partisipa mos iha atividade vida polítika.
“Iha ai-laran feto maluk sira ne’ebé isin rua, brani atu hasoru saida de’it maski oan nurak, toba iha udan no toba iha rai molik, ami tenke sakrifika an tanba buat ne’ebé ita deside ona labele hanoin atu rende, hodi nafatin luta ba independénsia, iha tempu funu ami konsidera malu hanesan feton ho naan, tanba mane sira mós konsidera feto hanesan sira nia inan, laiha violénsia domestika no violasaun sexual”, dehan Birosa
Nia dehan violensia domestika akontese tanba hahalok husi tropas Indonezia nune’e ita esforsu atu halakon ida ne’e iha Timor-Leste.
Nia haktuir feto sobrevivente sira ne’ebé luta iha tempu rezisténsia, to’o ohin loron seidauk hetan nia direitu, feto sira presiza envolve an iha vida politika, hodi nune bele hare luta ba feto maluk sobrevivente sira ne’ebe hetan violasaun sexual no torturasaun, tanba justisa ne’e parte husi ezijénsia ne’ebe estadu presiza tau iha konsiderasaun.