Home Analisa Nai PR. JR involve iha atividadi polítika partidaria: Entre Lei no...

Nai PR. JR involve iha atividadi polítika partidaria: Entre Lei no Emosaun psikolójika “Han Isin Sikat Ruin”

0
1524

Naha-Olo "Bai Meta". [Foto: Doc.privadu | 15.03.2023]

Hakerek nain Naha-Olo “Bai-meta”

“Han Isin Sikat Ruin”. Impossivel Nai PR la hatene no la kompriende nia komptensia no limitasaun konstitusional ho diak tuir KRDTL”

Filozofia lokal ne’ebé popular tebes iha sosiedadi timorense nia le’et hanesan sita iha leten, dada atu Naha-Olo “Bai-meta” fo nia opiniaun kona ba Nai Presidenti Repúblika JR nia prezensa ka involvimentu pólitiku iha atividadi partido balun nian.

Timor Leste nasaun ida ne’ebé adopta sistema “Estado de Direito Democrático” ho baze multipartidarismo, katak estado ida ke fo biban tomak ba sidadaun hotu-hotu tantu feto ka mane, ferik eh katuas, foin sae ka kiik no defisiensia físiku eh mental iha direitu atu expresa nia preferensia no vontadi polítika  hodi hili grupu ka figura polítika ne’ebé tuir sira nia hakarak no hare katak bele fo esperanza ba sira nia moris.

Agora liga ho Nai Presidenti Repúblika (PR) nia prezensa ka involvimentu iha atividadi polítika partidaria, pronto, se hanesan sidadaun bai-bain karik hanoin la iha anomalia ruma ke públiku bele kestiona maibé, kargu ida PR  ne’e maka halo buat ne’e konsidera estraño oituan tan kargu ne’ebé Nia asumi dadaun ne’e tuir lei KRDTL la kompatible atu Nai PR ida bele hala’o knar ida ne’e mos iha momentu hanesan.

Artigu 78o  KRDTL hatur limitasaun konstituisional balun kona Nai PR ida nia involvimentu iha atividadi polítika ne’ebe temin “Prezidente-Repúblika labele iha kargu polítiku seluk eh knaar públiku iha nivel nasionál no mós, iha kazu seluk, hala’o knaar privadu”. (Inkompatibilidadi knar PR nian, Artigu 78o), iha sorin seluk, artigu  77o haktuir Nai PR ida nia simu knar no juramentu “Ha’u jura ba Maromak, ba Povu no ba ha’u-nia onra katak ha’u sei halo tuir loloos knaar ne’ebé ha’u simu, halo tuir no haruka halo tuir Lei-Inan no lei-oan sira no fó ha’u-nia kbiit no kapasidade tomak atu tuba-netik no hametin ukun an rasik no unidade nasaun nian.” (PR Simu knaar no juramentu, Artigu 77o)

Iha artigo rua ne’ebé temin iha leten  ne’e klaramente sita katak PR ida labele iha kargu polítika seluk no knar publiku ruma iha nivel nasionál nune’e mos atividadi seluk inklui knaar privadu i jura so bele halo tuir deit saida maka lei inan no lei oan haruka,  agora oin nusa maka nai deputadu balun ke sai autor ba hahoris konstituisaun mosu hodi defende Nai PR nia atitudi ida ne’e ho argumentu dehan katak PR JR mosu iha atividadi konsolidasaun partidaria ne’e hanesan “so para”ba hato’o agradesimentu ba maluk sira ne’ebé halo servisu makas hodi fo vitoria ba Nia JR hodi lori ba Aitarak laran hanesan PR, argumentu ida ne’e simplesmente nai deputadu traduz nia an katak kulia barak ho lian as maibé kontiudu mamuk, los dunik ema dehan “bidón mamuk ne’e baku lian tarutu makas maibe nakonu baku lian neneik i dala balun la lian la iha tan”,

“ Bain hira Presidente hala’o asaun, nia iha ona opiniaun rasik hodi agradese ba estrutura CNRT, ne’ebé esforsu ba nia kandidatura ba Preszidente Republika, nia tuún minute 2 hodi fo deit agradesimentu ba estrutura ne’ebé servisu makaas ba nia kandidatura, hodi lori nia ba Ai-tarak laran”. Ema sira 300.000 resin ne’ebé fo votu ba nia hodi tuur iha ai-tarak laran ne’e la’os prezidenti nia oan, ne’ebé atu fó deit lia fuan agradesimentu simples ida ba deit ema sira servisu mate an, hetan atake no insult, sira ne’e la’os prezidenti nia oan. (Xefi Bankada CNRT, Patrocino Fernandes, Neon Metin.Info Media Online, April 10, 2023)

Pur tantu se hare didiak artigu 77o e 78o nia haruka, independentimente Nai PR atu ba hato’o agradesimentu deit ou lae  ba nia apoiante sira, desde ke aktu ne’e akontese iha atividadi polítika partidaria ida nia le’et fo ona nosaun katak Nai PR viola ona artigu 2 ne’e rasik ne’ebé define klaramente Nai PR nia limitasaun konstitusional no jura atu halo tuir deit lei haruka. Se Nai PR fo jestu agradesimentu ba apoiante sira antes Nai PR nia investidura hanesan Xefi Estado ou hato’o jestu ne’e liu husi kanal televiziva ruma, hanoin ida ne’e lójika e inkuestionable maibé, so ke Nai PR halo iha pleno mandato hanesan Presidenti Repúblika ne’e maka iha anomalia oituan.

Jestu Nai PR nia ne’e ba ema polítiku sira nia hare “tal vez” sei hamosu senariu rua entre “Pro & Contra” tan sira hare liu ho oklu emosaun no loyaldadi polítika no preokupasaun hadau taxu nian maibé,  tuir ema non-polítiku hanesan Naha-Olo “Baimeta” nia hare,  Nai PR  halo hela dadaun buat rua ke sei implika imparsialidadi polítika Nai PR nian; ida luta atu expresa sai Nai PR nia emosaun husi dever psikolójika hanesan filosofia ida ke popular tebes iha sociedadi nia le’et ne’ebé dehan “Han Isin Sikat Ruin” seluk fali, Nai PR prematuramente fo hela sinal katak posibilidadi sei mosu krise polítika foun wain hira resultadu eleisaun fulan oin mai fo ulun moras ba Nai PR atu foti desizaun ein termu formasaun IX governu.

Terminolojia “Han Isin Sikat Ruin”, bai-bain sociedadi liu-liu inan-aman no katuas lian nain foho oan sira hasaran wainhira iha lia ruma tantu lia mate (metan) ka lia moris (mutin), iha ne’ebé nia sentidu halai liu ba “ favor contra favor ou take and give” katak wainhira ema ruma halo buat ruma ne’ebé diak ka ajuda ema seluk ne’ebé hasoru hela lia ka susar ruma nia ka sira ida hetan ajuda ka benefisiu ne’e mos sei rai no sei la haluha atu “balas ka repõe” fali ba ema hirak ne’ebé “pernah” fo ajuda ba nia ka sira ne’e. Pur tantu buat ida ne’e hanesan ona siklu moris nian ida ke sociedadi timor komunga husi bei- alan sira tun mai to’o ohin loron. Nune’e buat ne’ebé Nai PR halo dadaun ne’e la halai ses husi filosofia ida ne’e, nia argumentu hanoin timor oan hotu hatene tan sá, basa impossivél Nai PR la hatene no la kompriende ita nia kompetensia no limitasaun konstitusional.

Seluk fali, sinal possivél krize polítika, teze ida ne’e Naha-Olo “Bai-meta” espekula tan ba “”por muito que” partido polítika bo’ot rua ne’e halo esforzu atu manan ho maoria absoluta posibilidadi bo’’ot sei la iha ida maka sei “consegue” hodi ukun mesak, ba ida ne’e referensia iha 20 años hatudu fila-fila ona, maibé, “sim” sira rua ida sei manan ho maoria simples. Nune’e atu CNRT ka F maka manan sira sei iha biban atu halo negosiasau polítika ho partidu sira seluk liu-liu sira ne’ebé “ultrasa passa” bareira 4% no hetan kadeira iha Parlamento Nacional (PN).

 Agora ulun moras ne’e iha ne’e, ba F, sira ona serteza ba possivél aliadu atu forma nono governu hanesan prematuramente deklara ho nakloke katak atual “Plataforma de entedimento” iha posibilidadi bo’ot sei kontinua no iha biban mos nakloke an ba partidu sira sira seluk, iha CNRT nia parte aliadu konfiante maka Partido Democrático (PD) entre sira ne’ebé agora dadaun iha asentu parlamentar, PUDD ho F.Mudansa lalika sura tan sira ba tur iha ne’eba mos tabik malun tun sae maka hakat liu bareira 4%, sa tan F-mudansa tinan ida ne’e la bele konkore tan razaun internal.  Nune’e biban ba CNRT atu halo “lobby” polítiku ho F e PLP mihis los tan jornada polítika durante ne’e la iha indikasaun favoravél ke bele dada sira tur hamutuk no kulia ba malun, nune’e mos ho KHUNTO mesmu ke partidu kiik maibé nia iha serteza atu “ultrasa passa bareira” tan nia baze metin ba bei-beik e posibilidadi “lobby” polítiku entre CNRT ho KHUNTO mos mihis dadaun ona tan deklarasaun polítika husi lider máximu CNRT nian hodi ataka lideranza KHUNTO nia privasidadi hakanek ona sira nia fuan. Esperanza seluk ba CNRT maka partido foun “Os Verdes de Timor” maibé, ida ne’e seidauk iha serteze tan nia bele liu bareira 4% ka lae, mesmu ke nia liu mos indikasaun atu sai aliadu ho CNRT mihis tan iha eleisaun prezidensial liu ba, sira  aliadu ona ho F hodi apoio Lu-Olo nia kandidatura.  

Pur tantu, se CNRT maka manan ho maioria simples, formasaun nono governo sei dilema tan razaun hirak sita iha leten, nune’e se Nai PR ho ulun moruk tan influensiadu ho emosaun psikolójika “Han Isin Sikat Ruin” maka hola desizaun hodi hahoris IX governo minoria automátikamente Nai PR hamosu tan krise polítika foun ke timor oan hotu la hatene vida povu no nasaun nia ekonómikamente sei la oin sá. Hein katak buat hotu labele mosu tuir senariu ne’e. Maibé se senariu ida ne’é akontese, Nai PR tau “em causa” artigo 74o ne’ebé hateten “ Prezidente-Repúblika maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regular” (KRDTL kapítulu I: Estatuto, Eleisaun no Nomeasaun Presidenti Repúblika, Artigu 740). Naha-Olo “Bai-Meta” hein katak nia espekulasaun ne’e labele sai realidadi tan tinan 20 ukun nai ulun sira halo Timor lakon maior tempu hodi jere deit sira nia diverjensia polítika ein vez jere povu no nasaun nia vida.

*(Artigu ne’e laiha relasaun ho redasaun editoril no lais redasaun Neon Metin nia responsabilidade, tanba ne’e tama iha kategoria artigu opiniaun ka analisa husi hakerek nain Naha-Olo “Bai-meta”)

NO COMMENTS