Reportajen Silvino Freitas
Autoridade Postu Administrativu Quelicai no Laga Munisípiu Baucau, asina ona karta konkordánsia ba diálogu, ne’ebé konvoka husi Centro Nasionál Chega! (CNC) no Asia Justice and Right’s (AJAR), ba disputa rai iha Uaiaca-Mulia, hodi garante nafatin pás no amizade entre komunidade Uaiaca no Tekinomata, nune’e fo biban ba estadu hodi solusiona problema refere tuir lei ne’ebé vigora.
Diretór AJAR José Luis Oliveira hateten, tanba esforsu ba buka solusaun hala’o dalabarak ona husi autoridade administrasaun postu Quelicai no Laga no mós administrasaun munisípiu Baucau maibé laiha solusaun definitivu, nune’e depois rejime espesiál titularidade bens no moveis lei númeru 13/2017 tama vigor maka bazeia ba espíritu artigu 75 kazu disputa beins no moveis okupadu tanba rezulta husi aktu forsada populasaun nian.
“Nune’e husi CNC no AJAR foti inisiativa hodi fasilita dialogu entre 17 no 18 abril iha salaun CNC Balide hodi parte sira komunidade Tekinomata no Uaitame ko’alia sai sira nia aspirasaun no dejezu relasiona ho solusaun ba problema refere, ne’ebé rona direitamente husi instituisaun relevante hanesan Comisaun da Terras no propriedade, Ministeriu Administrasaun Estatál, Ministeriu da Justisa no Diresaun Nasionál Teras no Propriedade” dehan Diretór AJAR, liuhusi akta deklarasaun iha CNC Balide (18/04).
Nia dehan tan, bazeia aspirasaun no dejezu husi parte rua komunidade Tekinomata no Uaitame iha dialogu ne’e presiza hetan konsiderasaun no analiza didi’ak husi autoridade no ministériu kompetente, hodi tetu no medida sira ba solusiona problema ne’e tuir lei no sentidu justisa husi komunidade hodi kontribui no kria kondisaun kondusivu, hodi fó biban ba autoridade no ministériu kompetente atu hala’o sira nia kna’ar hodi buka solusaun ba problema ne’e iha tempu badak nia laran, maka husi parte rua ho espíritu patriotizmu no nasionalista konkorda sei esforsu hodi halo situasaun hakmatek no seguru iha komunidade rua ne’e no prevene konflitu ho karakter violénsia karik iha tensaun ruma iha komunidade nia leet sei esforsu rezolve ho ulun malirin la uza violénsia.
“Sei halo esforsu atu kada komunidade labele halo provokasaun ruma hanesan tuda ema nia uma ka hemu lanu iha dalan ninin, sei halo esforsu atu promove amizade no relasaun boa viziñu entre komunidade, husu ba governu atu kria ekipa konjunta interministerial hodi halo levantamentu dadus kona-ba socio economia iha komunidade Uaiaca, no sei koopera ho governo asegura situasaun hakmatek hadook hahalok intimidasaun no perturbasaun ba prosesu mediasaun” dehan Diretór AJAR.
Fatin hanesan Provedoria ba Direitu Umanu no Justica (PHDJ) Virgilio Guterres haktuir, aktu ne’ebé hala’o husi komunidade Tekinomata no Uaitame ne’e atu loke dalan hodi buka solusaun ne’ebé di’ak, ba komunidade sira iha ne’ebá no solusaun ne’ebé di’ak no solusaun ne’e tenke fo rezultadu ba parte rua husi jerasaun sira ba iha futuru nomós sira ne’ebé halo sakrifisiu murak hodi lori ita ba ukun an.
“Ha’u hanoin Uaitame no Tekinomata ne’e matebian nia lalatak, husi lawaliu tesik ba ne’e iha heroi barak mak fakar ran iha ne’ebá, ne’ebé sira nia sakrifisiu ne’e lori ita iha 1999 ne’e liuhusi solusaun politika” dehan Virgilio.
Nia dehan, solusaun hirak ne’e fó reflesaun mai ita atu tuur iha meza argumenta malu liuhusi dialogu nune’e prosesu sira ne’e mós hanorin ita atu hetan solusaun ne’ebé la’ós uza violénsia kilat no kro’at, maibé solusaun ne’ebé fó hanoin ba malu hodi rezolve.
Entretantu Xefe Suku Uaitame João Celsio Moreira dehan, maski iha problema balun ne’ebé mosu, maibé hahú kedan iha 2016 to’o dadaun ne’e laiha ona problema entre komunidade Uaiaca no Tekinomata, tanba komunidade komprende ona saida mak sira bele halo no labele halo.
“Akta ne’ebé ami asina ne’e bele fortifika liu tan ami nia fiar ba estadu hodi bele rezolve problema entre Uaiaca no Tekinomata” konklui Xefe Suku Uaitame João Celcio iha CNC Balide.