Reportajen David da Costa
Ro Marina Real Britanika HMS Spey , aban dia 25 to’o 27 Agustu 2023, sei visita Timor-Leste, iha visita ne’e sei hala’o interkambiu kultural ho Ro Marina Timor nian, nomós estudantes lokal sira. Ida ne’e sei sai nu’udar vizita Ro Marina Real nian dauluk mai Timor-Leste.
Ro Majestadu Nian (HMS) Spey, ro foun Real Marina nian ho naran River Class Offshore Patrol Vessel, sei vizita Dili, Timor-Leste hosi 25 to’o 27 Agustu 2023 hodi halao interkambiu kultural ho Ro Marina Timor nian no mos estudantes lokal sira. Ida ne’e sei sai nudar vizita Ro Marina Real nian mai Timor-Leste.
HMS Spey hala’o tiha ona serbisu tinan lima iha rejiaun Indo-Pasifiku hamutuk ho ro irmaun, HMS Tamar. Serbisu besik ho aliadus no parseiru sira, ro ida ne’e ajuda rezolve dezafius seguransa oioin no suporta nasaun sira hasoru impaktu mudansa klimatiku.
HMS Spey mak ‘matak liu’, ro ida ne’ebe ambientalmente saudavel tanba iha instalasaun konverte kataliku ho funil hodi kapta no redus emisaun CO2. Ro ne’e foin dadaun halo patrulamentu hodi kombate peska sira ne’ebe la reguladu, la reportadu no illegal, no mos halo survey ambiental sira. Iha 25 Agustu, Komandante HMS Spey Lt Cdr Mathew Milyard sei fo benvindu ho resepsaun ofisial ba Ambasador Britaniku foun ba Timor-Leste Dominic Jermey ho Presidente José Ramos-Horta.
Ambasador Britaniku (Dezignadu) ba Timor-Leste, Dominic Jermey, hateten, Harii parseria forte ho Timor-Leste mak sai nu’udar misaun importante Reinu Unidu nian iha ne’e. HMS Spey nia prezensa nudar demonstrasaun komitmentu fiziku Reinu Unidu nian hodi haklean relasaun diplomatiku, ekonomiku, no hametin lasu seguransa ho Timor-Leste no mos nasaun sira seluk iha rejiaun Indo-Pasifiku nian.
“Hau haksolok tebes atu hatete katak HMS Spey mak ro ida matak liu entre Ro Marina sira no halo tiha ona serbisu besik ho nasaun sira iha rejiaun ida ne’e iha area importante sira hanesan adaptasaun klimatika. Timor-Leste importante ba Reinu Unidu tanba ninia lokalidade estratejiku no mos nia klima ho nia vulnerabilidade ekonomia. Hau hein ho haksolok atu fo benvindu ita nia kolega sira, parte interesadu hosi Timor-Leste inklui Exelensia Presidente José Ramos-Horta hodi sae ro HMS Spey,” dehan Ambasador Britaniku (Dezignadu) ba Timor Leste Dominic Jermey, iha komunidadu Imprensa ne’ebé Neon Metin asesu ohin, 24/08.
Nune’e mós Komandante HMS Lt Cdr Matthew Millyard haktuir Ro Naval ne’e seidauk mai vizita Timor-Leste iha tinan 20 nia laran, tanba ne’e iha vizita bele experiensia kultura iha nasaun furak Timor-Leste
“Ha’u kontente los atu hetan experiensia kultura iha nasaun furak Timor-Leste. Vizita ida ne’e mos nudar opurtunidade optimu baa mi atu sosa sasan no ense mina hodi nune’e HMS Spey bele kontinua halao nia misaun iha rejiaun Azia-Pasifiku. Ami haksolok tebes ho ospitabilidade mak hatudu hosi Timor-oan sira”. Nia hateten
Espesifikasaun Husi Ro HMS Spey
Halo Ro Marina Real Britanika HMS Spey halo iha Govan Shipyard, Glasgow, Scotland, UK, Tesi besi dahuluk: 21 Abril 2017, Lansa iha 19 Juñe 2019. Ro ne’e Hetan komisiu iha 18 Juñe 2021, iha Porto nudar baze: Her Majesty’s Naval Base Portsmouth ho Moto Mack Sicker – Make Sure” no Ro naval da-8 mak tau naran SPEY ho Batalha onorozu iha pasadu: Atlantic (1942-44), North Africa (1942-43), Burma (1944-45)
Ro SPEY dahuluk lansa iha 1814 hodi halo funu Napoleaun nian, Estasionadu iha St Helena ho Malta. No HMS SPEY ba da-4 mak Medina Class Gunboat halo operasaun iha Guera Mundial 1. HMS SPEY ba da-6 mak River-class Frigate halo operasaun iha Konvoi Batalha iha Atlantiku, Aliadu iha Invazaun Frances Norte Afrika no mos Kampaña Konvoi Defesa nian iha Burma.
Enkuantu River Spey ho naruk 107 milas iha Scottish Highlands hosi Loch Spey ba Moray Firth . HMS Spey nia Naruk: 91m, Bara/ balko: 14m, Rascunho 3.9m, Velosidade: 25-30 kts, Bele atinji tasi: 5500nm/10200km, Akomodasaun: Bele lori marinero nain 60 ho forsa embarkada 50 aumenta hobtotal 110.
Iha HMS Spey ne’e, besik 20% hosi marinero sira mak feto, 80% merinero mane. Ro ne’e iha Armamentu sira maka 1x SEAHAWK A2 30MM Chain Gun; 2x Mark 44 Miniguns; 4x General Purpose Machine Gun.
Patrusidaora ba ro ne’e maka Lady Allison Johnstone, SPEY mak foun liu iha Navio Real nian, SPEY mak ro ida ‘matak liu’, ambientalmente saudavel hos Navio Real hotu no instala ho converter kataliku ba funil hodi redus emisaun CO2.
Ro ne’e bele lori forsa nain 50 hanesan Marinero Komando Real nian, Forsa Espesial, no unidade militar sira seluk. Dek ba aviaun nian bele atende Merlin Mark 2 or Wildcat helicopters.
Spey halao tiha ona operasaun tinan 5 iha pasifiku, halo serbisu ho naval parseiru sira ho forsa marinero sira, aliadu sira iha rejiaun, promove treinamentu konjunta no mos kooperasaun nasional. Spey halao tiha ona operasaun ho fornese ajudus emerjensia hodi fo tulun ba Tonga hafoin erupsaun volkaniku Hunga-Tonga ho tsunami, no mos SPEY fornese vasina ba Teritoriu Ultramarinu Reinu Unidu nian iha Pitcairn Islands.
SPEY kontinua serbisu ho Pacific Islands of Niue, Solomon Islands, Cook Islands, Samoa, Tonga, Fiji, Vanuatu, halo patrulamentu hodi proteze peskas liu hosi koordenasaun ho polisia lokal no mosh o ajensia emerjensia sira.
Nune’e mós, SPEY halo tiha ona treinamentu no partisipa iha ezersisiu naval marina nian ho Fiji, Australia, New Zealand, Japan, France, Singapore, India, Malaysia, Singapore, Amerika.