Kontributor Julio Nascimento
Organizasaun Noun-Governamentál (ONG) Permacultura Timor Leste (PERMATIL) liuhusi grupo Movimento Konservasaun Bee no Rai (MKBR) Venilale, hahú ona halo rehabilitasaun ba debu natural ne’ebé lokaliza iha área Nunuheuwai, aldeia Ka’uba’i, suco Uailaha, posto administrativo Venilale município Baucau.
Chefe equipa MKBR Venilale Ameximiliano Das Neves De Fátima haktuir, aktividades mini-akampamentu (Perma Youth Camp 2023) ne’e rasik realiza durante loron tolu, hahú iha loron 1 to’o loron 3 fulan Setembro 2023, ne’ebé partisipa husi membro MKBR Venilale hamutuk ema na’in 20.
Antes atu hahú ke’e debu (rehabilita debu natural) ba dahuluk, lia na’in husi aldeia Uma Ana Ico no Ka’uba’i hato’o uluk lia dadoli, hodi kontinua kedas lori ai-suak ke’e rai, nu’udar símbolo husu licença ba natureza, tuir lisan ne’ebé adopta.
Tuir nia dehan, família permakultura TL, liuhusi MKBR Venilale, antes ne’e hahú halo ona identifikasaun ba bee matan kuaze 10 ne’ebé lokaliza iha aldeia Uma Ana Ico suco Bado Ho’o no aldeia Ka’uba’i suco Uailaha, volume bee matan hahú menus, no ida ne’e hanesan problema bo’ot ida ne’ebé komunidade uma kain besik 100 infrenta, tanba ne’e sai responsabilidade ema hotu nian no precisa atu buka solusaun.
“Ami hala’o atividades ke’e debu iha área Nunuheuwai, tanba haree ba bee matan antigo sira, uluk ne’e volume bee makas maske bailoron naruk, maibé agora menus ona. Então ita iha inisiativa no experiência, tenke kria debu iha bee matan leten, hodi haforsa fali bee matan ne’ebé agora menus. Kria antes kedas debu iha tempo bailoron, atu nune’e iha tempo udan monu rai, ita bele kuda bee tun ba rai laran, bainhira bee tun ka infiltra ba rai laran nia sei lori prosesu naruk atu maran, nune’e bee ne’ebé iha debu sei aumenta volume bee matan nian maske akontese bailoron naruk,” esplika chefe grupo MKBR Venilale ne’e hafoin hala’o aktividades ba loron dahuluk nian iha Nunuheuwai, Venilale (Sesta, 01/09).
Bazeia ba sira nia observasaun, debu ne’ebé grupo MKBR Venilale ke’e hanesan halo rehabilitasaun de’it, tanba debu natural iha antes ona (debu ne’ebé antes ne’e animal hanesan karau sira mak kria). Maibé tanba velocidade bee makas iha tempo udan, então bee sobu no rai komesa tetuk, bee labele nalihun ona, nune’e fó impacto ba bee matan sira iha okos. Debu natural ne’ebé antes ne’e iha, ho nia total medidas naruk metro 50 no luan metro 50, tanba ne’e garantia katak, iha tempo udan, bee husi rai lolon no bee matan sira husi debu leten sei bele sulin hamutuk mai infiltra tama iha debu laran.
“Agora ne’e la’os ke’e hotu kedas, maibé ke’e de’it mak iha ninin mai, ho nia naruk tun ba rai laran metro 1 centimo 50, no nia luan metro 2. Funsaun husi rai ku’ak ne’e atu kuda bee, no rai teen ne’ebé ita ke’e sai ne’e hada fali husi leten hanesan atu halo travasaun, para bee mai karik tun ba debu, depois nakonu travasaun iha nune’e bee bele infiltra tun ba rai laran. Alende ne’e itaa mós sei halo overflow (pembuangan), nune’e bainhira volume bee nakonu nia bele suli sai no labele estraga fali travasaun,” nia klarifika.
Komunidade aldeia Ka’uba’i, suco Uailaha, Jacob Guterres sente orgulho ho programa ne’ebé implementa husi ONG nasional permakultura TL, tanba bele ajuda ona komunidade husi aldeia Uma Ana Ico, suco Bado Ho’o no aldeia Ka’uba’i, suco Uailaha.
“Antes ne’e bee matan antigo sira kuaze fatin 10, maske tama ona ba tempo bailoron naruk volume bee sei makas, mas agora menus liu, no ida ne’e fó impaktu ba ami aldeia rua ne’e, bailoron susar tebes bee. Mas tanba permakultura TL nia programa ne’e susseso ona iha fatin barak iha território laran, então ami optimista katak, iha tempo udan oin mai, bee ne’ebé sulin husi rai lolon sira sei infiltra hamutuk iha debu, nune’e biar tempo bailoron naruk iha tinan oin mai, volume bee matan antigo sira sei nafatin bo’ot, no ami sei la halerik tan ona, fácil ba ami atu bele kuda modo, lis no ai-han seluk ne’ebé iha valor económico,” tenik Jacob.
Celestino Gusmão Pereira, nu’udar Voluntário no ativista ba Permakultura Timor Leste, haktuir, Mini akampamento ne’ebé realiza iha aldeia Ka’uba’i suco Uailaha, ne’e nu’udar resultado partisipasaun (MKBR Venilale) iha akampamento Bo’ot Juventude permakultura iha área Sagadati, posto administrativo Laga durante semana ida ne’ebé realiza iha fulan Agosto liu ba.
Iha ne’eba, juventude sira aprende temático principal tolu hanesan Konservasaun Bee no Rai ho nia sub-tópico tolu, ida mak kriasaun ba debu foun no debu natural sira, travasaun ba kadalak sira no terras ne’ebé halo atu infiltra bee ba rai laran hodi nune’e bele ajuda restaura aí horis sira no ajuda aumenta volume bee ba bee matan antigo sira ne’ebé menus. Husi loron ikus akampamento iha Sagadati sira halo planu asaun, primeiro ne’e mak agora realiza iha suku no aldeia ida ne’e. Tuir mai sei realiza mós iha posto Baucau Vila, Baguia, Vemasse no Quelicai.
Bazeia ba pesquisa ne’ebé ONG Permakultura halo identifika katak, Timor Leste nudar nasaun ida mak nia kontribuisaun menus liu ba mudansa klimátika global, maibé sai vitima ba fenomena no impaktu ne’ebé kada vez todan liu, partikularmente ba komunidade sira mak iha área rurál. Tuir dadus sira ne’ebé halibur husi komunidade sira iha área peskiza nian, durante ne’e hatudu klaru katak mudansa klimátika fó ona impaktu oi-oin ba komunidade sira nia rai, meius buka moris no mós biodiversidade. Impaktu sira ne’e mós fó implikasaun bo’ot ba problema ekonomia no sosiál iha komunidade.
Impaktu mudansa klimátika nian ba komunidade nia rai no hela fatin, bele lakon rai permanente no estragu temporáriu ba rai
“Kauza ne’e tanba indústria bo’ot sira, impacto mak kuando tempo udan been, udan mai makas tiha, estraga buat barak, kuando bailoron naruk fali mós hanesan, halo rai krekas, bee menus, provoca crize oi-oin, bee laiha aihan mós laiha, crize alimentar akontese iha fatin barak. Tanba ne’e hahú agora kedas ita tenke halo konservasaun bee, precisa atu kuda fali ai barak, nune’e bele garante futuru jerasaun sira tuir mai,” nia hakotu.
Hafoin remata rehabilita debu natural, membro MKBR sira kontinua aktividades (prepara fatin) teras sering (implementa tékniko konserva agrikultura rai lolon) kuda aihoris hodi konserva bee, evita bee matan maran no prevene erozaun.
Membro hirak ne’ebé involve iha mini akampamento MKBR Venilale hodi halo rehabilitasaun ba debu natural, mak hanesan mai husi suco Uailaha ema na’in 8 (feto 4-mane 4), suco Bado Ho’o ema na’in 7 (feto 4-mane 3), suco Uma Ana Ico ema na’in 1 (mane), suco Uma Ana Ulo ema na’in 4 (feto 2-mane 2), alende ne’e hetan mós partisipasaun no apoio husi membro Klibur Estudante Juventude Suco Sagadati (KEJSS), posto administrativo Laga ema na’in 5 (feto 2-mane3), MKBR Vemasse ema na’in 2 ( feto 1-mane 1), MKBR Viqueque feto na’in 1.
Durante realiza aktividades refere hetan mós partisipasaun máximo husi komunidade aldeia Ka’uba’i no Uma Ana Ico.