Home Notisia Husi Tinan 2020-2023, Grupo Agrofloresta Kaikoli Konsege Transforma Rai Mamuk Hectares 38...

Husi Tinan 2020-2023, Grupo Agrofloresta Kaikoli Konsege Transforma Rai Mamuk Hectares 38 Nakfilak Ba Ailaran

2238
0
Membru Grupo MKBR Venilale hala'o visita ba fatin produs ai oan iha Kaikoli, Venilale. [Foto: Julio | 02.09.2023]

Kontributor Julio Nascimento

Grupo agrofloresta iha ne’ebé lidera husi joven Cesaltino António Varela, konsege transforma foho Kaikoli ne’ebé antes ne’e laiha aihun ida, ohin loron hahú sai ona ailaran.

Iha aldeia Caihurlale Decima, suco Uailaha, posto administrativo Venilale município Baucau, grupo agrofloresta ne’ebé kuinesidu ho naran “Grupo Koli” dedika sira nia án hodi hasa’e komunidade nia kuinesementu kona-ba mudansa klimátika no rejiliéncia klimátika.

Chefe equipa komunidade agrofloresta iha Kaikoli, Cesaltino António Varela haktuir, antes ne’e komunidade ne’ebé hela besik iha foho Kaikoli, barak depende fali rendimentu husi fa’an sira nia animal, maibé ida ne’e mós limitadu tanba animal barak mak mate iha tempo bailoron naruk no mós tanba moras oi-oin.

Nia hahú konta, husi kauza hirak ne’e, komesa hetan ideia atu transforma foho lolon sai aí-laran tuan mai husi diretor GIZ Timor Leste, município Baucau, sidadaun Alemanha naran Hanz, ho koordenador Projeto Ai Ba Futuro município Baucau Benjamin Guterres iha tinan hirak liu-bá kotuk.

Rai ne’ebé utiliza hodi kuda ai-oan hamutuk hectares 38 ne’e partensia ba Administração Posto Venilale. Nune’e Diretor GIZ Timor rekomenda atu Cesaltino koordena no halo konsultasaun ho autoridade lokal inklui komunidade sira, ba prosesu utilizasaun rai, no ikus mai iha solusaun.

Tanba iha ona kokordansia, Cesaltino hahú prepara pedidu proposta ne’ebé akumula komunidade ne’ebé hela besik iha foho Kaikoli hamutuk uma kain 53 (aldeia Kaihurlale Decima, Luha-Oli, Ka’uba’i no Watuwasa, suku Uailaha) ho total ema na’in 350.

Iha faze tuir mai, grupo agrofloresta hahú prepara aí oan hamutuk millaun ida, ho nia variedades hanesan aí kakeu, aí mahoni, aí lamtoro, tangerina, kakau, aí saria, kulujaka no seluk tan.

Chefe grupo agrofloresta Kaikoli, Cesaltino António Varela esplika hela métodu kuda ai oan ba ativista Permakultura, Celestino Gusmão Pereira iha foho Kaikoli. [Foto: Julio | 02.09.2023]

“Kona-ba fini Rambutan, iha 2018 ha’u uza osan rasik sosa iha natarbora kada kilo $ 4.50, no sosa hun 3.000 ho total 300 kg, kona-ba Salak sosa husi ema sidadaun Indonesia iha Dili, kilo ida kona $ 5, no momento ne’e ami sosa hamutuk 2.500 kg,” haktuir Cesaltino ba membro Família Permakultura ne’ebé halo visita ba iha Foho Kaikoli, Sesta (01/09).

Husi ai oan (fini) ne’ebé sira prepara, tanba hahú bo’ot no bele kuda ona, nune’e koordena ho ONG Projetu Ai Ba Futuru sosa no tula hodi fasilita fali ba grupo agrofloresta seluk ha posto administrativo Baucau Vila-município Baucau, município Manatuto, Lautem no Viqueque.

Enkuanto, husi fini ne’ebé hela, sira hahú kuda (23-05-2020) iha área foho Kaikoli hamutuk hun 133.492 ho variedades oi-oin, iha rai hamutuk hectares 38. Hafoin kuda tiha, membro grupo ne’ebé mai husi suco Uailaha no Suco Uatohaco (na’in 349) no suco Bado Ho’o (na’in 1), balun hahú pessimista ho razaun ai oan hirak ne’e sei lá moris iha foho lolon, tanba laiha bee.

Ekipa MKBR foto hamutuk ho chefe grupo agrofloresta, iha Foho Kaikoli. [Foto: Julio | 02.09.2023]

“Maibé ha’u dedika ha’u nia án tomak, halo kontrola ba ai oan sira iha fatin ne’e. Konservasaun bee iha foho leten sira liu husi kria debu, ha’u hasai osan privado ho montante $ 1.800 hodi selu ba membro grupo ne’ebé serviço halo manutenção, liliu ida ne’ebé mate tenke troka fali ai oan foun. No ikus mai Itá haree foho Kaikoli ne’ebé uluk nunka ai hun ida mak moris, mas iha 2023 sai ona aí laran tuan. Uluk foho molik ema seidauk gava, maibé ikus sai ona ai laran tuan, ema barak fó apresiasun, inclui turista estrangeiro hahú visita tanba hateke rai lolon matak,” esplika chefe grupo ne’e oin kontente.

Husi fini ne’ebé prepara, parseiro nasional sira la’os de’it fahe iha município Baucau, Manatuto, Viqueque no Lautem, maibé konsege to’o ona ba Oecusse, Ataúro, Suai no Maliana.

“Koordena ho ONG nasional no parseiro internasional sira mak mai sosa, depois fahe ba grupo agrofloresta seluk. Ai kakeu (ai konstrusaun sira) hun ida $ 0.25, kona-ba aifuan hanesan salak no rambutan hun ida $ 0.75. Parseiro ne’ebé mai sosa mak husi CCA, Ai Ba Futuro, no foin lalais ne’e husi ONG nasional hanesan HASATIL no RAIBIA sosa fó ba grupo agrofloresta seluk”

“Membro ne’ebé serviço hamutuk ho ha’u ne’e, sira atu hetan osan depende ba kbiit serviço, kuando ema ida prepara ai oan ho kuantidade rihun 7, rihun 8 ka rihun 10. Sei sura tuir fali tuir ai nia variedade, exemplo ai kakeu hun ida $ 0.25, ema Sosa hun rihun ida, então kona $ 250, husi ne’e ami fahe ba rua, membro hetan $ 125 no chefe grupo hetan $ 125. Hanesan mós salak ho rambutan, hun ida $ 3.00, se ema sosa hun rihun ida, então kona osan $ 3.000 husi ne’e ami fahe ba rua,” nia klarifika.

Tuir nia dehan, Presidente República José Ramos-Horta, eis Presidente República no eis Primeiro Ministro Taur Matan Ruak no Primeiro Ministro atual Xanana Gusmão mós fó apoio no apresiasaun makas, no nafatin desafia atu serviço, liliu kuda aihoris seluk ne’ebé ladún presiza udan been barak ka tahan bailoron naruk, no mós aihoris seluk ne’ebé bele ajuda tahan rai no aihoris seluk ne’ebé ajuda hasa’e rendimento ekonómia komunidade.

Voluntário no ativista ba Permakultura Timor Leste, Celestino Gusmão Pereira, afirma liuhusi visita ne’e atu desafia membro Movimento Konservasaun Bee no Rai (MKBR) atu hahú prepara planu no bele implementa fali iha ida-idak nia hela fatin.

Tuir ativista ne’e dehan, area molok kuda ai oan, sofre makas husi erosaun rai, bee la konsege infiltra ka lá tama ba rai laran, bee no rai bokur lakon iha tempo udan, pastoreiro ne’ebé exesivo halo estragus ba vejetasaun sira no susar atu rekupera.

Maibé, husi expectativa ba intervensaun konsege melhora retensaun bee no rai, hasa’e produsaun aihan no ai-han animal nian, hadia rai bokur, hadia vida moris liuhusi sistema agrofloresta.

Aí oan ne’ebé grupo agrofloresta produs iha Kaikoli. [Foto: Julio | 02.09.2023]

“Ba futuro foho Kaikoli sai ona turismo florestal, turismo ambiental, turismo comunitário no turismo global, tanba la’os de’it foho lolon hahú matak, maibé sai ona aí laran, iha foho leten mós paisagem furak, atrai tebes visitantes tanto lokal no estrangeiro atu buka deskobre fatin turístico ne’ebé partencia ba suku sira ne’ebé besik,” afirma Voluntário Permakultura TL ne’e.

Haree ba progresso ne’ebé grupo agrofloresta sira atinji ona, Ministério Agrikultura liliu diresaun ambiente nian atu nafatin koordena ho grupo agrofloresta, liliu lokaliza extensionista sira ba suku ida-idak hodi suporta agrikultór bainhira hasoru problema.

“Tanba ita hotu hatene katak, agora dadauk iha mundo raiklaran ida ne’e ita vulnerável tebes, sofre impacto negativo husi mudansa klimátika. Nasaun bo’ot, industrializados sira, industria petrolífera iha mundo hasai emissão hodi estraga tiha ita nia atmosfera, estraga tiha estabilidade klimática, nune’e mundo ne’e muda án tiha, rai manas makas, então ita tenke buka dalan atu oinsa mak hadia ita nia rai hodi halo adaptasaun no halo matak ita nia rai, halo klima lokál ne’e bele di’ak liután,”tenik Celestino.

Durante visita, membro MKBR sira konsidera asaun hamoris grupo agrofloresta ne’e importante, nune’e precisa duni atu implementa tuir iha ida-idak nia hela fatin, maibé importante mak precisa identifika uluk fatin (rai) ne’ebé labele iha disputa, nune’e iha prosesu implementasaun hakiak no kuda ai oan labele hamosu problema.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here